Reportajen Zevonia Vieira
Bainhira loro-matan sa’e iha Abu, aldeia ki’ik ida ne’ebé maka subar iha Timor-Leste nia foho Matebian nia laran, Joanina do Santos hahú nia loron ho todan, ida ne’ebé nia lori durante nia tinan 25 nia laran.
“Ami la’o dook hodi buka bee,” Joanina dehan ho lian neneik. “Iha tempu rai-maran ne’ebé naruk, ami tenke la’o dook liután, hodi kuru bee. Komesa tuku neen dadeer, ami tenke sai.”
Joanina hela iha aldeia Abu, husi Munisípiu Baucau, dook liu kilómetru 95 husi sidade kapitál Dili, no lori oras 3 atu lori karreta. Abu fatin ida ne’ebé uluk koñesidu ho nia klima malirin ho ai-hun barak iha sorin-sorin. Maibé dadeer malirin sira husi nia infánsia lakon ona. Ohin, anin manas liu. Tempu maran sira naruk liu. Udan mai tarde, dalaruma la mai. Krize klimátika, ne’ebé la haree iha parte barak iha mundu, maka forsa ida ne’ebé la para iha ne’e, halo bee-matan sira sai ki’ik, mota sira sai kole, no transforma sobrevivénsia loroloron nian ba teste ida ba rezisténsia.
Bee-matan ne’ebé Joanina depende ba dook iha foho sira, hale’u dalan ai-laran nian ne’ebé tun no sa’e. Ho jerigen plástiku ne’ebé maka todan, Joanina la’o oras barak, dala barak ho nia inan no alin-feto sira iha nia sorin.
![Joanina kuru hela bee iha bee matan ida postu Matebian. [Foto: Zevonia | 07.03.2025]](https://neonmetin.info/buletin/wp-content/uploads/2025/06/Joanina-kuru-be.png)
“Ha’u ba kuru bee ho ha’u nia inan no alin-feto ki’ik sira, ami feto sira bá hamutuk,” nia hatete.
Maibé maski iha forsa ne’ebé fahe ba malu, maibe dalaruma iha perigu nia laran.
“Ami tauk atu bá kuru bee mesak tanba bee-matan ne’e dook, ha’u tenke husu ba ha’u-nia inan ho ha’u-nia alin feto sira atu mai hamutuk ho ha’u, ha’u ta’uk katak se ha’u bá mesak, mane balun bele halo asédiu ka até asalta ami,” Joanina hateten.
Tauk ida-ne’e taka pasu ida-idak. Maibé, nesesidade ba bee la hein.
Bee ne’ebé sira halibur la to’o ba loron ida liu. Loron-loron, dadeer no kalan, Joanina ho nia família fila ba bee-matan ne’e. Viajen ne’e maka’as tebes. Bee, ne’ebé dala barak nakukun no la seguru, tenke uza nafatin ba tein, hariis, no fase roupa.
“Bee menus iha ne’e ami la’o kuaze oras haat to’o iha bee matan ne’e, no ema barak mak ba, entaun tenke troka malu,” Joanina esplika.
Joanina serbí nuʼudar mestra iha eskola neʼebé besik. Maibé nia responsabilidade sira iha uma, kuru bee, tein, fase roupa dalabarak atraza nia atu hanorin, no ida-ne’e fó impaktu ba labarik sira nia edukasaun.
“Ha’u kuru bee, fase roupa, no te’in. Ha’u sente serbisu ne’e todan tebes tanba ami tenke la’o dook atu kuru bee. To’o tempu ami fila, ami tenke hariis nafatin, entaun ikus mai ha’u ba eskola tarde. Tanba bee-matan ne’e dook, ami la to’o lalais ba uma, no foin mak ha’u bele hariis no ba eskola,” nia dehan.
Viajen ida-idak ba bee-matan hasai oras barak iha nia loron. Depois eskola, iha deskansa uitoan de’it. Viajen daruak ba bee hahú.
Tuir Joaquim Domingos Soares, xefe aldeia iha Abu, krize bee afeta ema hotu, maibe todan monu maka’as liu ba feto no labarik sira. Abu uluk iha bee natoon iha pasadu.

Joaquim Domingos Soares, Xefe Aldeia iha Abu. [Foto: Zevonia | 07.03.2025]
“Agora bee menus tebes iha ne’e tempu bailoro naruk ami tenke la’o dook hodi ba kuru bee, sira ne’ebe iha osan bele sosa bee $2.00 kada tanki, maibe ida ne’e susar ba ema ne’ebe osan laiha,” nia hateten.
Komunidade laiha asesu bee ne’ebé konfiável dezde nasaun nia independénsia.
“Feto no labarik sira ne’ebe kuru bee ne’e.Sira tenki kuru bee iha dadersan sedu molok ba eskola.Se dader sira ba kuru bee ikus mai to’o tarde iha eskola tanba eskola mos dook,” Joaquim akresenta.
Grupu Feto Foinsa’e Timor-Leste (GFFTL), organizasaun lokál ne’ebé halo advokasia ba direitu feto nian, haree krize bee nian hanesan fiu ida iha krize ne’ebé boot liu: mudansa klimátika.
Grupu Feto Foinsa’e Timor-Leste (GFFTL), organizasaun lokál ida ne’ebé halo advokasia ba direitu feto nian, haree krize bee nu’udar krize mudansa klimátika ne’ebé boot liu.
Esmenia Laura Ximenes, Diretora GFFTL, esplika katak bainhira bee-matan sira maran, loron-loron feto sira tenke la’o dook liu tan.
“Feto sira iha área remota sira, ne’ebé uluk iha asesu ba bee-matan naturál sira besik sira nia aldeia, agora hasoru hela kondisaun bee matan maran. Tanba impaktu hosi krize klimátika, sira hetan obrigasaun atu la’o dook tebes, hosi área ida ba área seluk hodi hetan bee,” nia hatete.

Esmenia Laura Ximenes, Diretora GFFTL, [Foto: Zevonia | 09.03.2025]
Konsekuénsia sira ne’e maka’as tebes.
“Sira gasta tempu barak hodi la’o dook, hodi kuru bee ba sira-nia nesesidade loroloron nian, dala barak sira sai iha dadeer no la fila ba uma to’o besik meiudia. Nu’udar rezultadu, laiha tempu sufisiente atu prepara hahán ka hatán ba nesesidade família nian, ne’ebé ikusmai hamosu falta komprensaun mútua no dala ruma rezulta iha violénsia doméstika,” Esmenia hateten.
Labarik sira para husi eskola. Família sira sai tensaun. Labarik-feto sira hasoru vulnerabilidade adisionál, liuliu durante menstruasaun, bainhira laiha asesu ba saneamentu báziku
Tuir relatóriu feto sira mak lori todan husi estrese relasiona ho klima, tanba sira-nia papél iha agrikultura, kuidadu, no halibur bee. Rai-maran no inundasaun sira intensifika todan sira-ne’e, hodi fó sira ba tensaun fíziku no emosionál ne’ebé boot liu. Maski nune’e, feto sira nafatin eskluidu hosi espasu sira foti desizaun nian, ne’ebé hafraku nasaun nia resposta ba klima.
Asesu ba bee moos hanesan asuntu xave ida. Nu’udar padraun udan-been nian muda no bee-matan sira sai dook liu, feto sira ne’ebé responsavel ba rekolla bee iha umakain barak liu—hasoru viajen sira ne’ebé naruk liu no risku liu. Enkuantu estudu sira hosi Ázia Súl nian hatudu todan hosi menus bee ba feto sira, dadus ne’ebé hanesan sei falta nafatin ba Sudeste Aziátiku, inklui Timor-Leste.
Relatóriu ne’e husu atu iha polítika klimátika ne’ebé inkluzivu ba jéneru hodi kapasita feto sira no harii reziliénsia iha komunidade sira ne’ebé vulnerável.

Merkadu iha postu Matebian. Foto: Zevonia | 07.03.2025]
Iha Timor-Leste, kuaze ema 353,000 mak seidauk iha bee moos. Liu 570,000 laiha sintina ida ne’ebé di’ak. Moras diareia sira hamate labarik na’in 65 tinan-tinan no surtu sira kólera no tifoide nian relata beibeik.
WaterAid no UNICEF relata kontraste maka’as entre asesu ba bee urbanu no rurál: 50% hosi populasaun rurál iha asesu báziku, maibé uitoan de’it maka iha fornesimentu seguru, sufisiente no sustentável.
Governu kompromete ona atu atinji asesu bee tomak iha tinan 2030. Maibé iha aldeia foho nian sira hanesan Abu, iha ne’ebé viajen oras haat ba bee-matan ne’ebé nakonu ho lama maka rutina, promesa ne’e sei dook nafatin
Nu’udar klima manas, feto sira hanesan Joanina maka lori todan ne’ebé maka’as liu, literalmente no figurativamente.
“Iha tuku 6:30 dadeer, ami hadeer no lori jerygen rua ka tolu, kuaze tinan 20 ona, ami kuru bee hanesan ne’e, iha tempu maran bee hotu, kuandu hanesan ne’e akontese, ami tenke la’o dook liután hodi foti, iha tempu udan de’it mak bee fila fali, ami sente katak iha tempu maran ne’ebé naruk mak ami sofre liu, ami tenke la’o distánsia ne’ebé dook atu kuru de’it bee,” nia hatete
Nia liafuan sira ahtudu lia-loos ida ne’ebé klean liu, mudansa klimátika la’ós dook ida, la’ós ameasa abstratu ida. Ida-ne’e moris, loroloron, iha estrada manas no rai-rahun, iha loro-matan ne’ebé manas nia okos, iha feto sira nia liman ne’ebé lori todan mundu ida ne’ebé lakohi muda lalais.
“Loos duni, feto no labarik sira sofre liu kuandu laiha bee iha família laran, hetan ona impaktu husi desflorestasaun,” hateten Diretór Fundasaun Haburas, ONG ambientál ne’ebé bazeia iha Dili, Pedrito Vieira.
Pedrito mós dehan, “desflorestasaun aumenta bee-sa’e superfisiál, udan-been suli lalais ba mota no tasi laran sein absorve ba rai. Ne’e hamenus kuantidade bee ne’ebé bele enxe fali rezerva bee-rai-okos, ne’ebé sai bee-matan krusiál ba komunidade rurál barak”.
Komunidade rurál barak, liuliu sira iha rejiaun foho nian hanesan Abu, maka hetan impaktu maka’as liu.
“Liu 70% husi ita-nia povu depende ba bee-matan ka bee-matan ne’ebé ke’e ho liman”, esplika peritu klimátiku Timor-Leste Dioniosio Babo, ne’ebé hanesan mós embaixadór Timor-Leste ba Nasoins Unidas, iha ninia opiniaun ba ajénsia notisioza Tatoli foin lalais ne’e. “Maibé durante tempu bailoro, barak hosi sira-ne’e maran ka sai la seguru.”
Babo mós esplika katak estimativa 80% hosi ai-laran sira nasaun nian hetan degradasaun ka desflorestasaun. Nia atribui ida-ne’e liuliu ba prátika sira uza rai nian ne’ebé la sustentável, hanesan to’os tesi-no-sunu no estrasaun ai-tahan.
Peritu ne’e hatutan liután katak levantamentu nasionál sira revela estatístika ida ne’ebé preokupante, 42% hosi uma-kain sira iha Timor-Leste tomak depende ba fonte bee-hemu ne’ebé la seguru ka la hadi’a. Asuntu ne’ebé maka jeneralizadu ida-ne’e hamosu insidénsia aas sira moras nian ne’ebé maka mai hosi bee









