Reportajen Umbelina dos Reis
Timor leste ohin loron mosu problema estrutural hanesan iha setor saúde aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, be-mos laiha, estrada iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu hosi foho mai vila atu buka moris, setor alternativu la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebe governu ezekuta. Nune’e estudante akademista UNTL konsidera desizaun politika ba sosa kareta lussu ka prado ne’e ironiku.
Portavoz Cronyck Opremido liuhosi konferensia imprensa hateten ligadu ho desizaun politika deputadu sira ne’ebe sosa kareta prado iha Parlamentu Nasional ba deputadu nain 65, Parlamentu Nasional nu’udar orgaun soberanu daruak iha estadu RDTL ne’ebe deputadu sira hola knaar nu’udar representante povu ka sidadaun nian, hodi kria lei, halo fiskalizasaun ba programa ne’ebe governu ezekuta, no desidi ka foti desizaun polítika ne’ebe adekuadu no justu ba ema hotu iha rai Timor-Leste.
“Ami estudante akadémiku UNTL lamenta no diskorda total ba prezidente parlamentu nasional Fernanda lay, ne’ebe defende makaas tebes ho deklarasaun infantil sira liu husi media katak tenke sosa duni kareta prado ba deputadu 65 iha parlamentu nasional. Laos sosa deit kareta prado, maibé simu subsidiu oioin no direitu regalia hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan ne’ebé privileziu tebes ba deputadu sira iha parlamentu nasional.” Dehan portavoz Cronyck Opremido, ba Jornalista sira liuhosi konferensia imprensa, iha Campus sentral, sexta-feira, 29/08.
Nia dehan, haree ba privileziu sira observa katak hosi primeiru lezislatura too sexta lezislatura iha parlamentu nasional, deputadu sira laos ona representante povu, maibe representa de’it sira nia partidu, grupu no familia, pior liu tan representa deit ema imperialista no restu kolonialista, osan nain empreza kompaiña sira iha estadu ida ne’e. Tanba ita haree deputadus la exerse sira nia poder no funsaun politika ho diak, hodi diskute problema social ne’ebe estrutural tebes iha país no la deskute ka debate kona ba setor produtivu estrateziku hanesan setor edukasaun, agrikultura, turismu, no infrestrutura baziku.
” Deputadu sira buka meius oioin liu hosi kria lei hodi fo privileziu no hariku sira nia an no familia, inklui assegura ka proteje deit distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu tuir mai, tanba ho inkapsidade no ignoransia mak ohin loron nasaun ida nee lao hakdasak ne’ebe povu hasoru laloran injustisa social. Nune’e ita haree uma fukun parlamentu nasional, ohin loron sai deit fatin ba istori malu, trata malu, dun malu, no konta istoria, katak se mak luta no se mak la luta, se mak halo di’ak no se mak halo ladiak. Nune’e ita konsidera hatun imajen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian.” Nia
Deputadu sira iha parlamentu nasional laiha ona sensibilidade estadu, laiha kapasidade politika no seriedade hodi foti desizaun ne’ebe efetivu no efisiente ba interese komun ka moris diak ba povu no nasaun ida nee nian. Tanba deputadu sira laiha ona etika no responsabilidade moral perante povu, iha era ukun-an ida ne’e iha ne’ebe povu sei moris kiak tebes, desempregu, mal-nutrisaun, mosu traballu infantil iha fatin-fatin no problema hotu ne’ebe ligadu ho kondisaun ekonomika ema moris nian. Nia lamenta.
“Ami konsidera desizaun politika ba sosa kareta lussu ka prado, ne’e ironiku tebes, konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebe la efisiente, tanba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, mellora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza deit ba ema balu nia komfortu. desizaun sira ne’e hatudu mo-mos diferensa social entre elite politiku no povu iha rai ida nee, tanba kereta lussu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak neebe sidadaun barak hasoru.” Nia dehan.
Timor leste ohin loron mosu problema estrutural hanesan iha setor saúde, aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, be-mos laiha, estrada iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu hosi foho mai vila atu buka moris, nune’e setor alternativu la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebe governu ezekuta. Nune’e husu ba parlamentu nasional liu komisaun relevante presiza tetu didiak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, maibe importante liu mak tenke halo jestaun ne’ebe ho forma efisiente, efikasia no efetivu nune’e labele gasta osan povu nian ba privileziu ema ka grupu minoria nian.
Nia informa, haree ba rezoens ne’ebe la nesesariu inkonveniente Parlamentu Nasional liu hosi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku. Nune’e rekomenda ba Primeiru Ministru hodi orienta linha ministerial atu desempenha funsaun servisu ho kualidade ba interese moris diak povu nian.
Nune’e relasiona ho desizaun politika liu husi konsellu administrasaun neebe preve no aprova nonok orsamnetu privativu iha tinan 2024, nune’e iha tinan ida nee ezekuta hodi sosa viatura foun ka kareta prado hamutuk unidade 65 ba deputadu sira iha parlamentu nasional, ho razaun tanba kareta hirak ne’ebe uza durante nee, uza aat no bosan hotu ona. Tanba ne’e sira prezisa sosa foun, tanba kustu manutensaun boot liu.










