Reportajen Crencensia de Castro
Organizasaun naun – governamental Hali Ba Dame HABADA hato’o sira nia preokupasaun kle’an kona-ba Parlamentu Nasional nia desizaun hodi aloka US$4.2 millaun, hodi sosa kareta foun hamutuk 65 ba Deputadu sira, no desizaun ne’e hetan kritika maka’as hosi komunidade akadémika, organizasaun naun-governamental sira, no partidu politiku opozisaun, no hamosu tiha ona mobilizasaun públiku ne’ebe lidera hosi estudante universitáriu sira.
Portavoz Abel Amaral hateten HABADA rekoñese katak polémika ne’ebe hale’u desizaun ida-ne’e la’os limitadu ba kestaun administrativu ka lojistiku ida, Ida-ne’e reflete problema estrutural ida kona-ba lejitimidade, responsabilizasaun institusional, no sensibilidade politika, iha tempu ne’ebe nasaun hasoru dezafiu sosio ekonómiku sira ne’ebe sériu, inklui nivel aas sira pobreza nian, dezempregu juventude nian, no malnutrisaun krónika.
Nia haktuir katak tuir karta ne’ebe estudante universitáriu sira hato’o ba Komandu-Jeral Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL), manifestasaun hasoru desizaun Parlamentu Nasional sei hala’o iha loron 15 Setembru tinan 2025, ho ida ne’e liuhosi relatóriu ne’e ONG HABADA partilla ninia análíza no observasaun sira kona-ba asuntu sira ne’ebe temi iha leten ne’e.
“Manifestasaun nu’udar Direitu Konstitusional, Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Artigu 42, garanten ba sidadaun hotu-hotu liberdade ba reuniaun pasifika no la-ho armas, nomós direitu atu halo manifestasaun tuir lei, garantia ne’e hetan reforsu hosi Lei N.º° 1/2006, loron 8 fulan fevereiru, kona-ba liberdade ba reuniaun no manifestasaun, ne’ebe define ho klaru enkuadramentu legal ba ezersisiu direitu fundamental ida ne’e” dehan nia
Nia hatutan katak tanba ne’e, imperativu tebes katak Estadu, liuhosi ninia autoridade sivil no polísia sira, asegura la’os de’it rekoñesimentu formal ba direitu ida-ne’e maibe mós ninia protesaun prátika, hodi kria kondisaun sira atu manifestasaun sira bele akontese ho dame, la-ho intimidasaun, represaun desproporsional, ka violasaun ba liberdade fundamental sira.
Nia hateten tan katak HABADA reafirma katak manifestasaun pasifika sira la konstitui ameasa ida ba orden demokrátiku, maibe sai hanesan ezersisiu lejítimu ida ba sidadania atívu ne’ebe hametin kultura demokrátika no responsabilizasaun hosi instituisaun públika sira.
Nia aumenta katak tuir avaliasaun risku ne’ebe hala’o hosi ONG HABADA, identifika fator kritiku sira ne’ebe bele hamosu instabilidade politika no sosial bainhira Parlamentu Nasional la halo revizaun ka la suspende desizaun sosa kareta foun ba Deputadu sira, hanesan tuir mai ne’e:
Risku politiku: Lakon lejitimidade Parlamentu Nasional nian no aumenta polarizasaun polítika entre governu no opozisaun, ho hametin narrativa sira kona-ba governasaun ladi’ak.
Risku seguransa: Probabilidade aas ba manifestasaun ho eskala bo’ot iha Dili, ho poténsia ba blokeia estrada, konfrontu ho polísia, no distúrbiu públiku, bainhira infiltrasaun hosi parte terseiru.
Risku sosial: Insatisfasaun públiku ne’ebe buras no radikalizasaun ba foin-sa’e sira, liuliu estudante universitáriu sira, ne’ebe haree desizaun ida-ne’e nu’udar símbolu korrupsaun no insensibilidade polítika.
Risku ekonómiku no reputasional: Estraga imajen internasional Timor-Leste nian no lakon konfiansa hosi investidor sira, haree ba persesaun mal-administrasaun fiskal no instabilidade polítika.
“Risku sira-ne’e, ONG HABADA klasifika kritiku, nune’e ezije resposta polítika sira imediata no transparente ne’ebe bele prevene eskalasaun protestu sira no hametin konfiansa iha instituisaun demokrátiku sira” deklara nia
HABADA konsidera katak iha opsaun polítika tolu ne’ebe identifika ona hosi debate públiku no análize risku sira atu mantein desizaun akizisaun kompletamente kareta ba Deputadu sira, opsaun ida-ne’e aumenta risku ba protestu ka manifestasaun sira ne’ebe bo’ot, lakon lejitimidade no krize ba konfiansa públiku nian, maski ida-ne’e fó benefísiu material ba Deputadu sira, maibe hamosu kustu polítiku no institusional sira ne’ebe la aseitavel
Revizaun parsial ba desizaun (akizisaun fazeada ka redusaun ba númeru kareta sira), ida-ne’e parsialmente mitiga reasaun públiku, maibe la halakon persesaun kona-ba insensibilidade polítika, risku moderadu ba protestu ka manifestasaun sira, ho intensidade ne’ebe menus.
Suspende ka kansela desizaun akizisaun ba kareta, ida-ne’e hatan diretamente ba preokupasaun sosial no politika sira, hametin lejitimidade parlamentar no restaura konfiansa públiku nian, rekursu orsamental sira rediresiona ba setor prioritáriu sira hanesan edukasaun, saúde no empregu ba foin-sa’e sira.
“Hare ba situasaun ida-ne’e, ONG HABADA rekomenda atu halo suspensaun ka kanselamentu ba desizaun Parlamentu Nasional nian, nu’udar dalan atu salvaguarda estabilidade nasional no hatudu kompromisu jenuínu ba nesesidade populasaun nian”dehan nia
Nia esplika katak tuir karta ne’ebe estudante universitáriu sira hato’o ba PNTL, manifestasaun sei realiza iha loron 15 fulan Setembru tinan 2025, nune’e, HABADA fó hanoin kona-ba atuasaun polísia nian durante manifestasaun tenke tuir enkuadramentu legal ne’ebe konsagra iha Dekretu-Lei N.º 43/2011, Rejime Juridiku Uzu Forsa nian, lei ida-ne’e estabelese prinsipiu fundamental sira ne’ebe tenke orienta polísia nia intervensaun, konaba proporsionalidade, katak uza forsa bele uza bainhira nesesáriu tebes atu restaura orden públika.
Legalidade katak kualker uzu forsa tenke tuir lei no hahu ho alerta ka avizu sira ne’ebe klaru.
Nesesidade katak forsa tenke sai hanesan rekursu ikus liu, hafoin dalan pasifiku hotu-hotu ba rezolusaun hotu ona ka la iha ona.
Responsabilidade no Akuntabildade katak uza forsa ne’ebe la loos hamosu responsabilidade kriminal, dixiplinar no sivil ba ajente sira no Estadu.
Organizasaun HABADA subliña katak manifestasaun pasífika sira labele sujeita ba intimidasaun, violénsia ne’ebe la nesesáriu, ka dispersaun forsada, Kualker violasaun ba norma sira-ne’e sei reprezenta retrosesu (kemunduran) grave ida ba estadu direitu demokrátiku no protesaun ba direitus umanus” dehan nia
Sira mos hatoo sira nia Rekomendasaun sira bazeia ba análize sira iha leten ne’e, ONG HABADA aprezenta ba Parlamentu Nasional, Governu no forsa seguransa sira hodi suspende ka kansela sosa kareta ba Deputadu sira, rediresiona rekursu finanseiru sira ba setor prioritáriu sira ne’ebe hatan ba nesesidade urjente sira populasaun nian.
Estabelese diálogu imediatu ho estudante sira, ONG sira, ka reprezentante sira sosiedade sivil, no nakloke atu rona no konsidera sidadaun sira-nia preokupasaun lejítimu sira.
Reforsa preparasaun polísia nian hodi jere manifestasaun sira bazeia ba mediasaun, persuasaun, no téknika negosiasaun nian, evita uza forsa ne’ebe la nesesáriu.
Respeita no proteje direitu ba manifestasaun pasifiku, hodi garante seguransa ba manifestante sira no ba komunidade iha jeral.
Promove responsabilizasaun institusional, hodi rekoñese katak Parlamentu Nasional tenke fó ezemplu iha jestaun responsável ba rekursu públiku sira.









