Reportajen Crencensia de Castro
Hahalok krime asediu sexual ne’ebe akontese iha universidade sira, hetan reazen makaas hosi Frente Bubere Oan no Movimentu Feto, kontra Pratika desvaloriza hasoru feto sira, trata feto nudar objetu ba predator sira aumenta buras.
Liuhusi konferensia imprensa, Porta voz Ela Variana hateten Kestaun ida-ne’e la’ós foin akontese maibé beibeik ona, prátika husi ema neʼebé iha podér simbólika hanesan figura rezisténsia balun halo hasoru nia sidadaun, lider lokál halo hasoru nia sidadaun rasik, diretór halo hasoru nia membru iha servisu fatin, diretór eskola ba nian estudante, aman no tiun balun halo ba nia oan feto no subriña, dosente balun halo ba nia estudante iha Universidade privadu no públiku hanesan saida mak MB halo no seluk tan ne’ebé seidauk brani ko’alia no lori trauma mesak iha sira nia silénsiu.
Nia hatutan maske nune’e, predatór sexuál hirak ne’e nafatin hetan defeza makas hosi nia maluk sira ho deklarasaun ignoransia ne’ebé tenta habe’ik públiku atu labele konsidera kestaun ida ne’e ho sériu. Hanesan entidade balun, inklui mós madre ida ne’ebé konsidera asediu sexuál nu’udar espresaun domin husi lider ba povu sorin seluk, dosente ida hosi UNTL ho ID Facebook naran (Lawanira Timor) neʼebé mental sexista ho ninian afirmasaun estupidu, katak: “buat ida kiik oan buti/kaer de ‘it ne’e sai viral tiha rai atu naben Tsunami atu sa’e ne’e!”publikasaun ida ne’e tenta hare feto nia isin lolon nu’udar valór objetu neʼebé bele viola no selu fila-fali ho sasan ka ‘multa ho karau ida”.
“Ida ne’e ita konsidera nu’udar hahalok la los no koko atu habeik publiku ka penbodohan public, tanba ne’e ita labele nonook, ita tenke hamriik hamutuk iha liña ida hodi kestiona no kombate atu ema hotu, liu-liu feto no labarik sira, bele movimentu livre iha fatin públiku hanesan eskola, servisu fatin, jardín, kampus no seluk tan” dehan nia
Ho ida ne’e Frente Buibere Oan- reziste nu’udar organizasaun populár ida ne’ebé halibur i hakuak movimentu feto sira hotu husi rurál, urbana no tasi balun, atu hamriik hodi revelde ideia patriarkal no ezije justisa ba hahalok abuzu podér, abuzu sexual, asediu no violasaun hasoru umanidade; liu-liu feto no labarik sira.
Frente Buibere Oan (FBO) hamutuk ho vítima hotu, inan aman, eroína hotu, foinsa’e sira no feto Timor hotu ho lian makas no forte hakarak husu ba Povu Timor-Leste atu konsientiza katak aktu asediu sexual no violasaun doméstika ne’e hahalok krime, presiza keixa bainhira ita boot sira hare, rona no hasoru. Ita boot sira nia brani ko’alia sai no keixa, salva futuru moris feto no labarik sira no povu Timor-Leste.
Husu ba Lideransa no intelektual hotu, atu analiza avalia no troka sistema Edukasaun Timor-Leste nian ne’ebé lakonsege hatán ba vizaun edukasaun Timor nian “Liberta Povu” no halo feto no labarik feto vulneravel.
Husu ba Parlamentu Nasionál atu ezije ba Governu hodi avalia servisu Ministru Ensinu Superior nian ba nia inkapasidade atu harii ambiente seguru no sistema di’ak iha Universidade.
Husu ba Parlamentu Nasionál atu ezije ba Governu hodi avalia servisu Prezidente Funsaun Públika, ne’ebé laiha kapasidade hodi halo kontrolu ba funsionáriu públiku sira iha Universidade hodi halo foin-sa’e feto sira sai vítima, husi manorin sira.
Husu ba Parlamentu Nasionál halo fiskalizasaun ba sistema Universitariu sira hotu, hodi analiza sistema hanorin universidade nian, karik la relevánsia presiza halo reforma; ho baze kazu hotu neʼebé akontese hanesan asedu sexual, abuzu sexual no violasaun hotu, abuzu podér, korrupsaun nsst.
Husu ba Sekretariu estadu igualdade no inkluzaun atu labele nonook de’it ba problema ne’ebé feto hasoru inklui asediu sexual, tenke haforte liu tan politika sistema konsiensializasaun ne’ebé di’ak no forte hodi kombate abuzu ne’ebé halo terus sosiedade liuliu feto no labarik.
Husu ba Rede Feto, Alfela, JSMP no ONG feto sira seluk atu labele hateke de’it asediu sexuál neʼebé prátika hosi nivel baixu no médiu maibé tenke brani mós hatete lae ba asediu sexual neʼebé prátika hosi lider istóriku balun.
Husu ba funsaun públika atu foti medida adekuada hasoru funsionáriu ne’ebé uza nia podér hodi viola no abuzu hasoru feto iha universidade, servisu fatin no públiku. Tenke kria sistema neʼebé seguru atu vítima sira keixa.
Husu ba estrutura UNTL atu foti medida rigorozu ida hasoru suspeitu predatór sexuál ho inisiál MB inklui dosente ne’ebé defende asediu sexual no mós komodifika feto nia isin nu’udar objetu liu hosi nia deklarasaun sira iha média sosiál.
Husu ba tribunál atu foti desizaun ida justu no imparsiál atu ema hotu sente justisa iha Estadu Direitu Demokrátiku ida ne’e.
Ikus liu Frente Buibere Oan no movimentu sosiál hakarak hato’o sira nian solidariedade kle’an ba vítima sira hotu, ita boot sira la mesak, forte nafatin ita hamutuk ho ita boot sira.
“Mai ita hamutuk ho sira seluk kontra sujeitu ne’ebé mak Pratika asediu no abuzu sexual ba sosiedade ida ne’e liuliu feto no labarik sira” hakotu nia
Iha fatin hanesan Armandina da Silva nia hanoin ba kazu asediu sexual ne sai epidemia tia ona iha sosiedade Timor liu-liu iha ambiente akadémika sira.
“Ami sei kontinua luta atu frto hetan justisa ida lolos, tamba durante ne’e ami sente katak predator sira senti prazer los ho aktus sira ne’ebe, sira halo entaun ida ne’e tempu ona atu ami fiar iha forsa feto nian inklui forsa popular atu kontinua luta” dehan nia
Nia hatutan katak sira nia movementu Frente Buibere Oan rasik mos iha ninia planu rasik atu atu kontinua halo atividade sira tuir mai hanesan seminariu ida ne’ebe atu kontinua levanta, kestiona koalia no halo diskusaun kona-ba kazu asediu sexual iha Timor.
“Saida mak ami halo ne’e mos hanesan demanda ida ba aspirasaun feto liu-liu vitima feto ne’ebe mak hetan asediu sexual, inklui feto sira ne’ebe mak hetan violensia domestika ha uma laran no la konsege atu artikula sai nia lian, ida ne’e mos sai hanesan parte ida atu levanta mos asuntu sira ne’e” deklara nia
Nia hato’o mos katak sira fiar iha forsa popular, forsa ne’ebe mak agora dadauk sira unifika atu nafatin halo vijilansia ba kazu sira liu-liu kazu ne’ebe mak komete husi dosente MB iha UNTL atu akompana kazu ne’e to hetan justisa liu-liu ba vitima sira ne’ebe mak tuir lolos tenke hetan justisa ne’ebe mak pratika husi predator sira.
Nia haktuir tan katak ema sira hanesan ne’e labele hamaus tan ona tamba sira mak sei espanda no haluhan liu tan terrorista sexual sira iha kampus, tamba se la kombate agora maka eskala ba asediu sexual sei aumenta luan ba bebeik.
“Ami nia papel mak aprosima ka hakuak fila-fali vitima nebe mak agora brani koalia atu forte nafatin defende lialos ne’ebe mak tuir lolos sira bele koalia, ami mos husu nafatin ba feto sira ne’ebe mak sai vitima ba aktu asediu no abuju sexual atu labele nonok hodi kontinua firmi koalia, se ita boot sira tauk ho publiku hakbesik ba ami tamba ami prontu atu hambrik iha ita boot sira nia sorin atu ita luta hamutuk ba injustisa liu-liu aktu violensia sira ne’ebe hasoru feto sira” esplika nia
Nia mos kestiona ho publiku barak nia hanoin konaba perguntas sira hanesan tamba sa foin koalia? Tamba sa foin hatete? Lolos ne liafuan ne perguntas sexista no la merese atu husu no kestiona ba feto sira tamba relasaun dosente ho estudante ne’e relasaun poder ida no fasil atu ema ne’ebe iha poder atu halo aktus saida deit atu hanonok, hanehan no halo presaun ba vitima sira.
Nia aumenta tan katak kazu badak ne’ebe mak keixa ona ba estrutura Universidade nian maibe nafatin la lori vitima sira nian ne’e tamba buat ida capital sosial, tamba dosente iha relasaun diak ho dekanu, ho reitor, no ida ne’e mos sai hanesan fator ida iha tendensia atu vitima sira labele koalia sira nia lian ka hato’o sira nia aspirasaun.
“ami mai iha ne’e forsa feto nian forsa popular nian mak sei sai kontra injustisa hotu ne’ebe hasoru feto liu-liu feto sira ne’ebe mak ohin loro sai vitima ba kazu asediu sexual no abuju sexual iha Timor-Leste”. hakotu nia










