Reportajen Silvino Freitas
Fulan ne’e Timor Leste tama ona ba Asosiasaun Nasaun Soudeste Asiatiku (ASEAN), hodi sai membru, nune’e seitor privadu sira iha Timor Leste susar atu kompete ho emprezariu internasionál sira, tanba ne’e Ministreriu Obras Públiku (MOP) kontinua tau prioridade kapasita hodi prepara seitor privadu sira atu bele kompete, tanba tama ASEAN sei loke tan espasu iha area ekonomia nian, tanba laiha kapasitasaun maka ita sei tuur haree de’it nune’e mos koko atu halakon ona broker.
Tuir MOP Samuel Marcal dehan, ekonomia iha rai laran di’ak ne’e husi ita nia seitor privadu sira maskí governu iha planu di’ak maibé seitor privadu la forte tanba ne’e MOP hetan orientasaun husi primeiru ministro atu hadia diak liu tan seitor privadu hodi kaer metin abut ekonomia iha rai laran, tanba seitor privadu ne’e fraku nasaun sei hasoru problema boot dadaun ne’e ita nia ekonomia ne’e depende liu ba estranjeiru husi loja Cineza sira karik loron ruma iha krize maka loja Cineza sira taka hotu ita nia ekonomia monu tanba Cineza sira lori sai hotu sira nia sasan ba liur.
“Tanba ne’e mak ita primeiru ministro fo hanoin ba hau nafatin atu buka tuir sira kapasita sira nafatin atu kaer ekonomia ne’e metin tanba sira maka sei kaer ekonomia iha rai ida ne’e, laos sira mai husi liur” dehan MOP Samuel Marcal iha enkontru ho CCI-TL iha Akait Dili, (21/10).
Nia dehan tan, dadaun ne’e Timor Leste atu tama ba ASEAN nune’e kompetisaun iha merkadu sei aumenta makas maskí ita iha hanoin atu labele simu Cineza sira maibe iha nasaun boot sira hanesan Amerika no Australia sira iha lei forte tebes maibé susar tebes atu hasai China iha sira nia nasaun rasik, nune’e mos Timor Leste labele duni sai ema seluk husi ita nia rain tanba ita nia lei sei fraku hela tahan labele, nune’e ita tenke prepara an hodi kompete mundu ohin loron kloot tebes ema bele moris iha fatin hotu iha mundu, nunee bainhira ita tama ASEAN ita sei loke espasu boot iha area polítika ita sei forte ona maibé ekonomikamente ita tenke prontu atu halo kompetisaun se lae ita bele so nonton de’it.
“Se lae ita tuur nonton tebes tanba ema mai ho ema nia matenek ho esperénsia ho kapital ho buat hotu hotu nee sei iha problema boot ba aban bairua iha futuru” dehan MOP Samuel Marcal.
Nia dehan tan, emediatamente atu prepara ho di’ak maka tenke para ona ka tenke halakon ona buat ida broker ne’e tanba halo ita sei la aprende buat ruma husi ne’ebá, ita labele buka maka primeiru ministro tur iha nebé ita tuur iha ne’ebá, tanba iha dalogu ho parlamentu nasionál deputadu sira hakilar sira tanba projetu hotu laiha kuadru projetu nian, maibé MOP halo razaun ida katak karik tau projetu maka fo sai kustu orsamentu ema sei mai husi pursentu iha projetu ida.









