Saida maka ita bele aprende hosi erupsaun foin lalais ne’e hosi protestu juventude nian iha nasaun joven liu iha Sudeste Aziátiku?
By Li-Li Chen
Tinan hirak ikus ne’e asiste ona mosu saida maka ema balun hanaran “movimentu Jerasaun Z” – onda ativizmu ida hosi joven sira ne’ebé moris entre meadu dékada 1990 no inísiu dékada 2010. Jerasaun ida-ne’e, ne’ebé moris iha plataforma dijitál sira, smartphone sira, no mídia sosiál sira, asiste ona mudansa sosiál, ekonómiku no polítiku sira ne’ebé lalais. Desde finál dékada 2010, Jerasaun Z, ne’ebé baruk ho fallansu sira hosi governu no polítiku sira, lidera ona onda ida hosi revolta no protestu hasoru injustisa sistémiku sira. Agitasaun sira ne’e habelar lalais iha Ázia tomak, ho nasaun sira hanesan Hong Kong, Myanmar, Indonézia, Nepal, Sri Lanka, Bangladexe, no Filipina sira haree levantamentu sira ne’ebé maka hamosu hosi foin-sa’e sira.
Iha rejiaun sira-ne’e barak, kontratu sosiál naksobu tanba korrupsaun, pobreza, no intoleránsia hosi elite sira ne’ebé ukun. Foin-sa’e sira ne’ebé uluk marjinalizadu deside ona katak sira sei la nonook tan. Sira ezije hela responsabilidade, transparénsia, no reforma ne’ebé boot liu hosi jerasaun tuan sira ne’ebé iha podér. To’o agora iha tinan ida ne’e iha Sudeste Aziátiku, foin-sa’e Indonézia sira nakonu iha estrada sira hodi protesta hasoru estilu moris estravagante hosi polítiku sira no tátika brutál ne’ebé estadu uza, enkuantu ema Filipina sira halo protestu iha dalan hasoru korrupsaun endémika iha sira-nia nasaun. Entretantu, iha Timor-Leste, manifestasaun pasífiku ida ne’ebé organiza hosi estudante no ativista sira iha parlamentu nasionál nia li’ur husu atu kansela sosa karreta luxu no pensaun vitalísia ba deputadu reformadu sira.
Protestu Juventude iha Timor-Leste
Timor-Leste, nasaun foun liu iha Sudeste Aziátiku, sei sai nu’udar membru ba dala 11 husi Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) iha fulan ne’e nia rohan. Ho liu pursentu 70 hosi nia populasaun ho idade menus hosi tinan 35, nasaun ne’e hasoru dezafiu signifikativu sira dezde hetan independénsia iha 2002. Maski iha promesa sira kona-ba prosperidade no liberdade, demokrasia la konsege rezolve kestaun sira ne’ebé klean hanesan pobreza, malnutrisaun, no subdezenvolvimentu iha setór krusiál sira hanesan kuidadu saúde no edukasaun. Nasaun ne’e luta hasoru dezigualdade ekonómika, halo ema barak, liuliu joven sira, sente husik hela iha kotuk. Enkuantu liu pursentu 40 hosi populasaun moris iha pobreza multidimensionál, deputadu sira nasaun nian hetan to’o $36,000 kada tinan, kontraste maka’as ida ho saláriu mensál $115 hosi traballadór barak. Disparidade ida-ne’e hamosu frustrasaun ne’ebé aumenta no, ikusmai, protestu sira hosi jerasaun foun sira.
Frustrasaun ida-ne’e atinji nia pontu aas liu iha fulan kotuk, tanba hirus ne’ebé aumenta tanba korrupsaun ne’ebé la’o hela, mal-administrasaun orsamentál, no divizaun sosiál, ekonómiku no dijitál ne’ebé aumenta. Kuaze pursentu 69 hosi foin-sa’e sira ho idade entre tinan 18 no 34 iha asesu ba internet, kompara ho pursentu 11 de’it hosi sira ne’ebé ho idade liu tinan 55, tuir Tatoli foin lalais ne’e! levantamentu/survey. Foin-sa’e sira ne’ebé matenek iha dijitál aproveita kbiit hosi mídia sosiál hodi organiza no habelar sira nia protestu sira.
Iha loron 15 fulan-Setembru, estudante universitáriu no ativista polítiku sira liu 1,000 halibur iha parlamentu nasionál nia oin hodi protesta desizaun governu nian foin lalais ne’e hodi sosa SUV foun ho valór millaun $4 ba deputadu sira. Sira nia ezijénsia inklui hapara sosa karreta no revogasaun ba polítiku sira nia pensaun vitalisia. Sira mós ezije atu governu altera lei kona-ba manifestasaun públika no investe iha dezenvolvimentu setór produtivu sira hanesan ekonomia nian. Iha loron tuirmai, tensaun sira aumenta bainhira manifestante sira sunu roda no veíkulu governu nian ida, enkuantu polísia hatán hodi tiru gás lakrimojéneu. Maski iha konfrontu, sira nia movimentu hetan atensaun iha parlamentu nia laran. Iha loron 17 fulan-setembru, reprezentante sira hosi partidu polítiku lima hasoru malu ho líder estudante sira hodi ko’alia kona-ba kanselamentu hosi pensaun sira. Votu unánime ida iha loron 25 fulan-Setembru rezulta iha kanselamentu hosi pensaun vitalísia sira ba deputadu reformadu sira.
Komentadór balu argumenta ona katak onda foin lalais ne’e hosi levantamentu dijitál sira ne’ebé lidera hosi foin-sa’e sira reprezenta forma ativizmu ida ne’ebé foun no perturbadór. La hanesan ho envolvimentu polítiku tradisionál liuhosi partidu polítiku sira ka sistema parlamentár sira, Jerasaun Z organiza lalais no ho efetivu liuhosi mídia sosiál. Uza meme, reels, múzika, arte, no, klaru, protestu sira iha dalan, sira husu governu sira nia responsabiliza no ezije mudansa. Iha Timor-Leste, tendénsia ida-ne’e vizivel, maski ho torsaun úniku balu.
Enkuantu loos katak Timor-Leste nia juventude sira utiliza mídia sosiál hodi halibur no fahe sira-nia deskontentamentu, sira-nia ativizmu iha abut iha istória naruk ida kona-ba rezisténsia hasoru esplorasaun no injustisa. Husi tempu koloniál, bainhira juventude Timor-oan sira uza transmisaun rádiu no televizaun klandestinu hodi reziste ba opresaun Indonézia nian, to’o plataforma dijitál sira ohin loron nian hanesan Facebook, TikTok, no WhatsApp, juventude nasaun nian sempre hetan dalan atu hato’o sira-nia frustrasaun. Manifestante sira ohin loron nian luta hasoru elitizmu, nepotizmu, no korrupsaun, no sira hakarak influensia ajenda estadu nian hodi lori governasaun di’ak, orsamentu ne’ebé responsavel, diversifikasaun ekonómika, no justisa sosiál.
Oportunidade ba Partisipasaun Polítika Juventude nian
Movimentu ida-ne’e konsege ona hodi transforma debate sira online ba asaun polítika konkreta. Envezde hirus ne’ebé mosu badak de’it, protestu foin lalais ne’e mosu atu marka pontu mudansa ida kona-ba oinsá foin-sa’e sira iha Timor-Leste envolve ho polítika. Forma foun sira ativizmu nian mosu daudaun, kombina manifestasaun tradisionál sira iha dalan ho organizasaun dijitál, vídeo sira online, foto sira, no komentáriu sira. Enkuantu movimentu sira-ne’e hamosu resposta polítika imediata, sira-nia sustentabilidade ba tempu naruk la serteza. Karik levantamentu sira-ne’e lori ba mudansa estruturál ne’ebé dura depende ba presaun ne’ebé kontinua; maski nune’e, sira mós bele sai negativu, konsidera risku sira hosi hamenus apoiu públiku, hamosu resposta konservadór no supresivu sira, no mós habelar divizaun sosiál sira no instabilidade polítika.
Atu sira nia movimentu hetan trasaun iha maneira sira ne’ebé klean no sustentável liu, foin-sa’e sira sei presiza klarifika sira nia postura polítika, estratéjia sira, no ideolojia sira. Sira nia envolvimentu ho estadu no elite sira ne’ebé kontrola maioria podér nasaun nian sei sai krítiku. Se sira satisfeitu ho sistema atuál no hakarak de’it atu monitoriza governu nia responsabilidade, sira bele konkorda ho sai hanesan asu-matan. Maibé, se sira buka inkluzaun loloos iha foti desizaun polítika, karik sira presiza kria sira-nia partidu rasik ne’ebé lidera hosi foin-sa’e sira ka grupu síviku sira. No se sira lakon fiar iha sistema tomak, sira bele ezije forma governasaun alternativa ida. Diresaun saida de’it mak sira hili, foin-sa’e sira tenke reflete kona-ba sira-nia papél iha paizajen polítika – tantu nu’udar monitor, ema ne’ebé foti desizaun, ka parseiru iha fahe podér – atu trasa estratéjia sira atu rezolve nasaun nia dezigualdade sosiál no polítika ne’ebé kle’an.
artikula narrativa no ideolojia polítika ida ne’ebé konsistente. Porezemplu, manifestante barak maka fila ba Marxizmu no sosializmu nu’udar alternativa ba kapitalizmu no ninia dinámika esplorasaun nian. Maibé ideolojia sira ne’e signifika saida iha kontestu Timor-Leste nian? Marxizmu, sosializmu, demokrasia sosiál, no komunizmu ida-idak lori implikasaun oioin, no balun la nesesariamente antagóniku ba kapitalizmu. Foin-sa’e sira presiza define ho klaru saida maka sira hamriik ba molok avansa ajenda polítika ruma. Aleinde ne’e, sira tenke elabora estratéjia sira hodi hamenus risku sira.
Mídia sosiál sai hanesan ferramenta esensiál ida ba Timor-Leste nia Jerasaun Z, hodi fó ba sira ligasaun globál no perspetiva lokál ne’ebé hametin sira-nia ativizmu. Maibé, hanesan media sosiál ne’ebé maka’as tebes atu habelar informasaun no aumenta saliénsia, ida-ne’e mós mai ho risku sira, hanesan informasaun sala, manipulasaun, diskursu ódiu nian, no asédiu online. Inisiativa sira ba hasa’e literasia dijitál no konxiénsia kona-ba ameasa seguransa online nian hodi asegura katak ferramenta sira-ne’e la uza sala presiza dezenvolve no implementa liután. Adisionalmente, iha divizaun dijitál ne’ebé signifikativu entre área urbana no rurál sira, ne’ebé bele esklui joven kiak barak hosi partisipasaun iha prosesu polítiku. Atu taka lakuna sira-ne’e presiza kolaborasaun no kooperasaun maka’as entre foin-sa’e sira, governu, no parte interesada sira ne’ebé relevante.
Dezafiu sira iha oin
Maski iha esforsu balun hosi governu foin lalais ne’e, hanesan Planu Asaun Nasionál ba Foin-sa’e sira 2023-27, foin-sa’e Timor-oan sira hasoru nafatin barreira lubuk ida iha área polítika, sosiál, no ekonómika. Sistema polítiku atuál, ne’ebé maka hetan estraga hosi korrupsaun, klientelizmu, no tranzisaun lideransa ne’ebé limitadu ba jerasaun foun sira, oferese oportunidade uitoan de’it ba partisipasaun signifikativu hosi foin-sa’e sira. Iha polítika lokál, iha-ne’ebé sistema governasaun tradisionál no modernu hasoru malu, foin-sa’e no feto sira dalabarak hetan marjinalizadu.
Preokupasaun liu maka falta asesu ba edukasaun, kuidadu saúde, no empregu, ne’ebé maka hasai liután direitu ba foin-sa’e sira no impede sira atu hala’o papél signifikativu iha nasaun nia futuru. Porezemplu, joven mane pursentu 42 no joven feto pursentu 49 iha Timor-Leste la eskola no la iha formasaun, no mós la hetan empregu. Entretantu, liu pursentu 60 hosi PIB nasaun nian gasta ba sasán sira ne’ebé la produtivu, hanesan saláriu, subsídiu sira, no transferénsia sosiál sira ba setór públiku, husik uitoan de’it ba investimentu sira ba tempu naruk iha infraestrutura, edukasaun, no kuidadu saúde ne’ebé krusiál ba dezenvolvimentu juventude nian.
Kria espasu ba envolvimentu síviku no polítiku foin-sa’e nian maka xave atu transforma vitória simbóliku sira foin lalais ne’e ba mudansa estruturál. Joven barak liu presiza iha reprezentasaun iha parlamentu no governu lokál. Importante liu, gastu governu nian tenke fó prioridade ba investimentu sira iha infraestrutura, edukasaun, no kuidadu saúde nian duké interese ema uitoan nian. Hasai barreira estruturál sira no salvaguarda liberdade ko’alia no espresaun ba foin-sa’e sira sei presiza vontade polítika ne’ebé forte no reforma estruturál ne’ebé jenuínu. Hanesan istória anteriór hatudu, se elite ukun sira neineik atu hatán ka kontinua hatán ba ezijénsia juventude nian ho violénsia, joven sira bele la baruk atu dudu ba mudansa radikál. Agora maka tempu ba lideransa polítika atuál atu prepara ba tranzisaun podér nian, hodi fó dalan ba futuru ida ne’ebé inkluzivu liu no justu ba ema hotu.









