Reportajen Silvino Freitas
Bankada Frente Revolusionariu Timor Leste Independente (FRETILIN) vota abstensaun ba proposta orsamentu jerál estadu tinan 2026 tanba tau importánsia ba diversifikasaun ekonomia maibé kontinua tau osan barak liu hodi buka no kee posu foun, nune’e mos Timor Leste sei hasoru problema titulu ba rai maka sei difikulta investor sira atu mai investe iha ita nia rain.
Tuir Xefe bankada FRETILIN Aniceto Guterres dehan, OGE 2026 aprova tiha ona husi Parlamento Nacional tanba demokrasia, maske FRETILIN vota ABSTENSAUN, Estadu iha nafatin ninia orsamentu atu halao dezenvolvimentu iha ita nia rain no ba bem estar ita nia povu, nunee osan nebe aprova ona mak ho total $ 2.291 nee osan boot tebes duni maibe dezafiu mos bot iha ita nia oin tanba ekonomia Timor-Leste sei hasoru hela problema boot no sei hasoru husi ohin ba oin.
“Tinan 20 resin ona mak ita halao dezenvolvimentu ekonomiku, maibe Timor-Leste nia ekonomia nunka hetan ekilibru, katak ita nia ekonomia neé la saudavel, no se ita kompara ho rai sira seluk iha rejiaun ASEAN deit, ita bele dehan ita nia ekonomia neé moras todan” dehan xefe bankada FRETILIN Aniceto Guterres iha nia intervensaun ba aprovasaun OJE iha final global, (21/11).
Nia dehan tan, tinan 2024 deficit fiscal 49% husi PIB, agora iha tinan 2025 sae tan, nuneé deficit liu ona 50%, hare ba balansa komersial, hetok ita nia exportasaun tun ba bebeik, enkuantu importasaun sae makaás, signifika ke Timor-Leste, rai ida ne’ebé laiha, ka menus liu iha produsaun, maibe konsumu mak bot tebes, gasta mak barak liu do que halo osan ka hatama osan, ida ne’e mak problema fundamental ekonomia Timor-Leste hasoru, ho tan problema estruturais oioin ne’ebe mak halo situasaun ekonomia sai komplikadu no vulneravel liutan.
“Ita nia ekonomia moris ho despeza publika neébe 80% osan mai husi Fundu Minarai, maibe, to’o 2025 FM atu mohu hotu ona mos ita seidauk iha alternativa rendimentu Estadu nian atu sustenta ita nia ekonomia, tinan 20 resin ona halao dezenvolvimentu, maibe setor agrikultura hakdasak hela nafatin, nudar agrikultura subsistensia” dehan Aniceto.
Nia sublina, durante ne’e la konsege transforma riku soin natural e humana sai kapital produtivu, tanba Investimento iha kapital humanu mos kiik tebes, nunee forte tebes dependensia ba Fundu Minarai, enkuantu Investimentu privadu tantu husi estrangeiru, nuneé mos husi rai laran, iutoan liu tanba la iha kondisoens kaptasaun de investimento.
“Problema titulu ba rai seidauk resolve, kuadru legal la sufisiente, investor sira ladun fiar ita nia lei no ordem tanba kestaun seguransa ka serteza juridika” Aniceto sublina.
Aniceto konklui katak, orsamentu ne’ebé aprova neé la hatur medidas estruturante no estrategiku sira atu hasai Timor-Leste husi problema ekonomia nian ne’ebé temi ona, iha orsamentu sira uluk-uluk nian, estrutura orsamentu ne’ebe ita aprova foin dadauk ne’e la iha medidas programatikas ba diversifikasaun ekonomika atu sai husi dependensia ba minarai, no mos Governo la aprezenta alternativa ba osan minarai nian, maibe kontinua tau osan atu kee no buka posu foun maske laiha serteza, tanba neé mak FRETILIN vota abstesaun ka la vota afavor ba orsamentu jeral estadu tinan 2026.
Nune’e ohin loron 21 fulan novembro Parlamentu Nasionál (PN) halo aprovasaun iha finál globál bá Proposta Lei OJE 2026 Billiaun $2.291 ho votus a favór 42, kontra 0 no abstensaun 23, orsamentu ne’e fahe ba kategoria Saláriu no Vensimentu $476,870,249, Bens no Servisu Korrente $447,904,446, Transferénsia Públika $820,710,160, Kapitál Menór $32,556,96 no Kapitál Dezenvolvimentu $436,647,379.










