Reportajen Silvino Freitas
Revizaun ba konstituisaun tenke haree lei balun neebe ida-idak halo ninia interpretasaun tanba tuir esperensia sira iha governu anterior kona-ba formasaun governu minoria no disolusaun governu liga ho programa governu no orsamentu estadu neebe la passa iha parlamentu nasional.
Koordenadora Grupu Traballu ba Reforma Seitor Justisa Lucia Lobato dehan, liga ho revizaun konsituisaun iha buat rua ka tolu neebe nia konsidera tenke klarifika ba situasaun sira neebe akontese iha tinan kotuk atu labele husik situasaun sira kontinua no liu deit, nunee asunte neebe tenke koalia maka poder prezidente, formasaun governu, knaar parlamentu nian nian konaba justisa nian nunee mos konaba justisa tradisional neebe hakerek tiha ona maibe la lao ba oin, asuntu sira nee tenke trata duni tanba iha realidade tanba tribunal sira mos aseita atu trata asuntu revizaun konstituisaun.
“Kona-ba poder politiku sistema semi prezidensialista ne’e sistema neebe hau defende katak ba ita nia rain ita tenke mantein, ho razaun ida neebe sistema neebe bele iha ekilibriu ida bele iha check and balance ho kontra pezu presidente halo saida parlamentu halo saida tribunal governu halo saida nee hau nia opiniaun pesoal orsida depende ba deputadu sira” dehan Koordenadora Grupu Traballu ba Reforma Seitor Justisa Lucia Lobato, iha salaun auditorium Ministra Finansa Aitarak-Laran, (03/12).
Nia dehan tan, kestaun neebe nia foka liu ba tribunal sira tanba laiha koerensia ba aplikasaun artigu balun iha konstituisaun nunee haree ba ita nia esperensia iha prezidente tribunal lubuk ida maka liu tiha ona prezidente tribunal neebe prezidente nomeia tenke ratifika husi parlamentu sira nia nomeasaun neebe prezidente halo, maibe iha prezidente ida fali parlamentu rejeita ratifika nunee nia konsidera iha ona zona malahok neebe atu ba neebe la klaru, nunee husi debate ida nee sei lori pontus balun atu reflete hamutuk ho deputadu sira hodi klarifika asuntu importante balun iha ita nia konstituisaun.
“konaba formasaun no disolusaun governu hau hanoin ita asisti iha 2007 segundu maioria votadu mak forma tiha governu primeiru maioria votadu la konsege mais tanba nia mos la hetan maioria parlamentar, husi fali governu tuir mai setimu governu prezidente fo tomada de posse ba governu primeiru ministru neebe laiha apoia parlamentar entaun ita iha dalan klaran governu minoria nee la aprova nia programa sa tan nia orsamentu” dehan koordenadora Lucia Lobato.
Nia dehan tan, iha oitavu governu iha koligasaun ida neebe ba eleisaun hamutuk hetan maioria ida hodi forma governu ida maibe iha dalan klaran nunee maioria nee ho hanoin atu troka primeiru ministru maibe la halo dalan troka maibe halo fali dalan la aprova orsamentu primeiru ministru altura neeba Taur Matan Ruak altura neebe primeiru ministru hatoo pedidu demisaun maibe prezidente Lu-olo la hatan atu hapara maibe halo fali konfigurasaun ketak neebe ho tan apoiu husi FRETILIN no partidu balun hodi kontinua governu too remata.
“entaun situsaun sira nee tenke klarifika ital abele moris ho hanesan nee, tanba nee oportunidade diak atu halo reflesaun importante liu maka deputadu politiku sita tenke iha konsensu, aspeitu seluk maka konstituisaun tenke haree katak ita iha ona esperensia barak iha governu barak ministru vise ministru sekretariu estadu barak tebes, nomeasaun neebe barak la halo nusa maka halo governasaun neebe la efetivu no efikaz atu responde ba komunidade nia nesesidade mais haree liu ba interese politika negosiasaun entre partidu politiku sira atu asegura maioria” nia konklui.









