Hakerek nain : Pankaj Anand, Diretor País Oxfam iha Timor-Leste
Iha loron 14 fulan-Dezembru, mundu tomak selebra Loron Internasionál Kontra Kolonializmu ho Forma no Manifestasaun Oioin. Ida-ne’e hanesan lembransa ida katak serbisu atu desmantela impériu seidauk hotu, ida ne’e la’ós hanesan tipu teritoriál pasadu nian, ka versaun sira ne’ebé sutil liu ne’ebé persiste ohin loron. Husi perspetiva Súl Globál no nasaun sira ne’ebé la aliña, loron ida-ne’e la’ós kona-ba nostaljia. Ida-ne’e maka xamada ida atu hakotu restu koloniál sira ne’ebé maka persiste ho forma modernu sira hanesan esplorasaun ekonómika ka orden sira “bazeia ba regra” ne’ebé maka ho nonook mantein dezigualdade moris. Laiha fatin ida ne’ebé maka sente urjente liu duké iha setór asisténsia globál. La’ós tempu liu ona atu ita admite katak buat barak ne’ebé maka pasa mai hanesan asisténsia lori nafatin morin inkonfundivel hosi kontrolu koloniál?
Asisténsia barak liu nafatin mai hosi eis-poténsia koloniál sira ba nasaun sira ne’ebé uluk sira domina, dala barak ho kondisaun sira ne’ebé fó prioridade ba interese doadór sira nian. Biliaun barak maka dezembolsa, maibé estrutura sira ne’ebé sira apoia dala barak kanaliza benefísiu sira ba Norte Globál. Iha illa ki’ik sira Pasífiku nian no Timor-Leste, porezemplu, fundu sira adaptasaun klimátika nian no tulun ba dezastre sira dalabarak mai ligadu ho kontratu sira ba konsultór no empreza estranjeiru sira. Hafoin siklone estraga Vanuatu ka inundasaun kona Timor-Leste, projetu rekonstrusaun rutinamente favorese empreza estranjeiru sira, maski bainhira konstrutór lokál sira bele halo serbisu ho folin baratu no lalais liu. Rezultadu? Rekursu sira ne’ebé hasai iha asisténsia nia okos, enkuantu ekonomia lokál sira trava hela iha papél subordinadu sira. Lian sira ne’ebé la aliñadu argumenta kleur ona katak arranju sira-ne’e “bazeia ba regra”—husi akordu komersiál sira to’o kondisaun empréstimu nian—la imparsiál. Sira inklina kampu, hodi asegura katak matéria-prima no traballadór ne’ebé baratu suli ba norte enkuantu sasán no servisu sofistikadu sira la’o ba dalan seluk.
Problema ne’e sai klean liután iha domíniu koñesimentu nian. Peritu osidentál sira mai beibeik ho solusaun prontu sira ne’ebé bazeia ba enkuadramentu eurosentriku sira, hodi tau iha sorin dalan sira koñesimentu nian ne’ebé sustenta ona komunidade sira ba jerasaun sira. Dekolonizasaun koñesimentu signifika rekoñese tékniku navegasaun Pasífiku nian, prátika agrofloresta Timor nian, ka sistema jestaun rai komunál sira hanesan perísia lejítimu—la’ós tradisaun estrañu sira ne’ebé atu hakerek fali hosi modelu importadu sira. Bainhira programa asisténsia sira impoin pakote agríkola padronizadu sira ka protokolu saúde nian ne’ebé ignora realidade lokál sira, sira la falla de’it; sira ativamente hamoos epistemolojia oioin hodi favorese aprosimasaun ida de’it, ne’ebé supostamente superiór.
Krítiku sira sei hateten ho loloos katak asisténsia fó benefísiu real—vasinasaun sira, eskola sira, ai-han emerjénsia nian. Laiha ema ida maka disputa ida-ne’e. Maibé lukru sira-ne’e dala barak liu mai ho kustu ajénsia jenuínu nian, ho prioridade doadór sira nian ne’ebé maka domina lokál sira no dívida istóriku sira ne’ebé maka la hetan atensaun. Iha Loron Anti-Kolonializmu ida-ne’e nia laran, ita bele onestu de’it: se setór asisténsia nian rekuza atu muda podér loloos ba súl, desmantela paternalizmu, no hakuak koñesimentu plurál sira, ida-ne’e sai nafatin parte ida hosi problema ne’ebé nia reklama atu rezolve. Súl Globál trasa daudaun ona nia dalan rasik liuhosi kooperasaun Súl-Súl no inisiativa rejionál sira. Asisténsia bele evolui ba parseria jenuínu—amplifika esforsu sira-ne’e envezde taka sira—ka risku atu sai irrelevante liután iha mundu ida ne’ebé kolen ho ierarkia tuan sira.








