Home Notisia Nurima: Kazu violensia Sekxuál Koletivu, Tenke Hetan Kastigu Autor Krime Sira no...

Nurima: Kazu violensia Sekxuál Koletivu, Tenke Hetan Kastigu Autor Krime Sira no Proteje vitima

1119
0
Deputada FRETILIN, Nurima Alkatiri

Reportajen David da Costa

Bankada Opozisaun Iha Parlamentu Nasionál (PN), Frente Revolusionária de Timor-Leste Indepedente (FRETILIN), konsidera Kazu violensia Sekxuál Koletivu, ida ne’e Krime ida ne’ebé xokante no revoltante  labele ignora, Tanba ne’e fó kastigu ba autor ne’ebe komete krime sira no  proteje vítima sira.

Deputada Bankada Opozisaun, FRETILIN,  Nurima Ribeiro Alkatiri, dehan, nia apoiu ba Deklarasaun Bankada FRETILIN nian kona-ba aktu sira ne’ebé  viola  sidadaun barak nia direitus umanus. No ko’alia kona-ba direitus umanus,  aproveita atu ko’alia kona-ba kazu violensia sekxuál  koletivu ne’ebé sériu tebes, ne’ebé akontese iha Timor viral loos iha media sosiál.

“Krime ida ne’ebé xokante no revoltante no ita labele ignora, tanba foin lalais ne’e, ita hare iha media kona-ba joven na’in haat ka lima halo violasaun seksuál ba labarik feto ida ho tinan 16, ne’ebé inkosiente hela. Liután, sira grava aktu ne’e no divulga vídeo ba ema seluk,” dehan deputada Bankada Opozisaun, FRETILIN, Nurima Ribeiro Alkatiri, bainhira halo  Intervensaun iha Parlamentu Nasionál, Segunda 26/01.

Nia haktuir, infelizmente, kazu idane’e la’ós izoladu, no ida ne’e nu’udar krime ida, no mos nu’udar xamada atensaun bo’ot ba ema hotu, Tanba ida ne’e Krime ne’ebe grave tebes tanba violénsia ne’ebé sira komete no sira la tauk atu kontinua viola labarik feto sira.

“Tanba hatudu katak iha ema sira iha ita nia rain ne’ebé la ta’uk atu viola labarik feto ida, atu fó sai ka publika ninia sofrimentu, no atu fahe ida ne’e hanesan sinal orgullu. Ida-ne’e hatudu katak buat ruma la loos tebes iha ita nia sosiedade,” Nia subliña

Nia sailenta, tinan ba tinan rona ona istória sira kona-ba abuzu, asédiu, no violénsia hasoru feto no labarik sira. Dala barak, agresor la hetan kastigu. Dala barak, vítima maka sofre tratamentu hanesan sala na’in. Abuzu seksuál kuaze sai normálizadu ona iha sosiedade Timor. Revoltante, triste no Ida ne’e labele kontinua.

“Ita tenke reflete kona-ba saida maka ita hakarak ba ita nia sosiedade. Saida mak ita hanorin ba ita nia sosiadade sira? Ezemplu saida mak ita hatudu bainhira líder sira, figura públika sira, ka ema baibain sira atua ka halo komentáriu sira ne’ebé desvaloriza ema seluk, liuliu feto sira,” nia afirma.

Tanba iha kazu asédiu no abuzu seksuál sira, dalabarak ema balun koko atu fó razaun ba hahalok agresivu hosi violadór sira, hodi hatete katak “mane mak nune’e”. Ida ne’e sala, no ida ne’e hanorin katak abuzu ne’e aseitavel. Ema umanu iha kapasidade rasionál, ida ne’e mak diferensia ema hosi animal sira, no tenke hanoin no kontrola sira nia asaun sira atu nune’e labele halo aat ba ema seluk.

“Ha’u hakarak hatete klaru, vítima/sobrevivente husi abuzu nunka iha kulpa. Ko’alia katak labarik feto “husu ba ida ne’e”, ka nia “hatais ho maneira ida ka hemu tua”, la justifika asaun ema seluk nia atu viola, no nu’udar tentativa atu mantein impunidade ba violadór sira, no ida ne’e la justu no kruél ba sobrevivente ne’ebé tenta atu ultrapasa trauma ne’ebé nia sofre,” nia esplika.

Vítima nia dignidade tenke hetan protesaun. Laiha ema ida mak husu atu hetan violasaun. Laiha ema ida mak merese atu liu husi terus ida ne’e. tanba ne’e presiza iha konsentimentu, se bainhira ema ne’e dukur ka tauk siginfika ema laiha konsentimentu.

“Ita presiza ko’alia kona-ba konsentimentu. Konsentimentu simples, iha de’it konsentimentu bainhira ema hatete sai katak nia aseita, bainhira sira iha konxiénsia, bainhira sira hakarak partisipa. Se ema ne’e dukur hela, laiha konxiénsia, tauk, ka dehan lae, signfika laiha konsentimentu. Ida ne’e ita tenke aprende no hanorin hosi idade ki’ik, iha uma, iha eskola, iha fatin hotu-hotu. Ita hotu tenki aprende no tau iha pratika katak, lae signifika lae,” nia esplika liu tan.

Nia aforsa “Estadu iha responsabilidade boot, Ita tenke iha lei sira ne’ebé klaru atu fó kastigu ba sira ne’ebé komete krime sira ne’e, atu proteje vítima sira no apoia sira ne’ebé presiza no ita presiza atua. Fó formasaun ba polísia, profesór, no lideransa komunitária sira. Eduka sosiedade tomak, hosi jéneru hotu-hotu. Ema hotu presiza hatene saida maka konsentimentu, saida maka abuzu, no saida maka labele halo. Ita tenki eduka ita nia sidadaun sira atu sai ema ho valór ne’ebé forte, ho respeitu ba ema seluk, ho respeitu ba diversidade”.

Nia afirma, sira ne’ebé halo abuzu seksuál tenke hetan julgamentu. Justisa tenke lalais no justu. Vítima sira presiza sente katak estadu iha sira nia sorin, katak sei la fó sala no sei la haluha ema ne’ebe presiza.

“Sidadaun ida-idak iha ninia papél,  ita labele taka ita-nia matan, ita labele nonook de’it. Silénsiu proteje agresor, nunka proteje vítima. Hau husu atu ita hotu tau dignidade umana nu’udar sentru ba ita nia asaun sira, no ita-nia konversa sira. Ita presiza harii Timor-Leste ida ne’ebé justu, seguru, no dignu liu ba ema hotu, sem violensia, sem abuzu, sem tauk,” nia konklui.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here