Home Justisa Vitima  husi Abuzu Seksuál ba Labarik sira, husu Prezidente Horta atu La Fo...

Vitima  husi Abuzu Seksuál ba Labarik sira, husu Prezidente Horta atu La Fo Indultu Ba Richard Daschbach

169
0
Richard Daschbach akompana hosi membru PNTL iha Tribunal Oecusse (Foto: AP/Oki)

Reportajen David da Costa

Vítima na’in sanulu-resin-lima hosi kazu abuzu seksuál ne’ebé komete hosi eis padre Richard Daschbach, liuhosi sira nia reprezentante legál, aprezenta karta aberta ida ba Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta, hodi husu atu rejeita indultu, komutasaun pena ka medida kleménsia ruma ba kondenadu ne’e. 

Iha komunikadu Imprensa Ne’ebe Neon Metin asesu  iha loron 14 Maiu 2026, husu Juridiku Sosial Konsultoria (JU,S), hateten, ohin vítima sira aprezenta ona karta aberta ida ba Prezidente Repúblika José Ramos-Horta, liuhosi reprezentante legál ba vítima na’in 15, hosi abuzu seksuál ne’ebé komete hosi eis padre Richard Daschbach.

Tanba ne’e liuhosi komunikasaun ida ne’e, vitima sira iha espresa sira nia opozisaun maka’as ba indultu ruma, komutasaun ba sentensa, ka medida kleménsia seluk eis padre ne’e Richard Daschbach.

“Karta asina hosi vítima sira nia advogadu, Olivio Barros Afonso, fó hanoin katak krime ne’ebé komete hosi kondenadu hanesan krime sira ne’ebé halo ho forma prolongadu no sistemátiku hasoru labarik feto sira iha situasaun vulnerabilidade grave, no halo hosi ema ida ne’ebé iha devér moral hodi proteje sira, no krime sira ne’ebé lori konsekuénsia sira profunda no, iha situasaun barak, nunka bele kura,”dehan Iha komunidadu ne’e.

Tanba, vítima sira mós fó hanoin hikas katak, iha tinan kotuk, Prezidente Repúblika hasoru malu pesoál ho sira no rona diretamente hosi  sira nia pozisaun kona-ba potensiál libertasaun ba kondenadu eis padre Daschbasch, no mós impaktu ne’ebé desizaun indultu ka komutasaun kastigu sei iha ba sira nia seguransa emosionál, sira nia dignidade, no prosesu rekuperasaun naru’uk ne’ebé sira sei hala’o hela.

“Vítima sira subliña katak, to’o ohin loron, eis padre Richard Daschbach nunka hatudu arrependementu loloos, nia nunka rekoñese publikamente gravidade hosi nia asaun sira, nunka rekoñese sofrimentu ne’ebé nia kauza ba labarik-feto, no nunka husu deskulpa ba labarik sira ne’ebé nia abuza,” hateten iha komunikadu ne’e. 

Tanba ne’e, iha sirkunstánsia sira ne’e, atu fó kleménsia ba kondenadu ida ne’e sei reprezenta violénsia ida tan hasoru vítima sira, no sei haruka mensajen katak krime sira ne’e la vale no haree katak hamate sentidu justisa molok iha rekoñesimentu ba responsabilizasaun hosi hahalok kriminozu nian.

“Vítima sira rekoñese kompeténsia konstitusionál na’in Prezidente Repúblika nian kona-ba kleménsia, maibé husu atu sentidu umanidade estadu nian labele fó benefísiu de’it ba autór krime, hodi haluha vítima sira ne’ebé hetan terus,”

Nune’e mos vítima sira atu fó hanoin ba  Prezidente Republika José Ramo-Horta  katak ema barak iha sosiedade Timor nian mós iha pozisaun no opiniaun hanesan vítima sira nian.

Se bainhira Prezidente la fó kleménsia ba kondenadu eis Richard Daschbach, tuir hakerek iha karta ne’e, sei reprezenta afirmasaun klaru katak krime sira abuzu seksuál hasoru labarik sira nu’udar problema sériu no katak vítima nia lian no sentimentu iha folin ka valór.

Indultu Ba Richard Daschbach Bele Halo Vítima Sofre Dala Ida Tan

Indultu ba eis padre Richard Daschbach presiza hetan konsiderasaun didi’ak liu-liu kona-ba sentimentu no direitu vítima sira nian ba justisa. No desizaun atu fó kleménsia ba kondenadu iha kazu abuzu seksuál kontra labarik bele hamosu impaktu psikolojiku ne’ebé todan ba vítima sira no halo sira sofre “dala ida tan”.

Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri, hatete, kona-ba atu fó Indultu ba Richard Daschbach ne’e, presiza tetu didi’ak ba justisa ba Vítima, no Vítima sira nia sentimentu no direitu ba justisa maka tenke sai prióriddade. Tanba indultu ida ne’e bele fó impaktu psikolojiku ne’ebé todan ba vitima sira. Se desizaun atu fó indultu ba kazu abuzu seksuál kontra labarik bele haruka mensajen ne’ebé “konfuzu” ba sosiedade. 

Sosiedade bele haree ida ne’e nu’udar frakeza iha sistema justisa nian atu proteje grupu vulnerável sira hanesan labarik, no ida ne’e bele halo sobrevivente ka vitima barak atu la ko’alia sa’e tan tanba sei sente katak sei la hetan justisa. 

Tamba ida ne’e mak Lei anterior preve kedas katak kazu sira hanesan ne’e sei la hetan indultu. Infelizmente, ukun nain atual sira avansa ho alterasaun lei ne’ebe loke dalan ba indultu ba krime grave hanesan ida ne’e.

“Momentu diskuti iha parlamentu, ami hosi Bankada Opozisaun kestiona ida ne’e, maibe maioria desidi no impoe ida ne’e,” dehan Deputada Nurima Ribeiro Alkatiri, ba neon metin ohin, kinta 14/05.

Entaun agora depende ba konsiensia no sentidu justisa hosi se mak bele foti desizaun ikus. Tuir lei, indultu prerrogativa Prezidente Repúblika nian. Maske governu submete naran, desizaun finál iha Prezidente nia liman.  

“Espera katak desizaun ne’ebé sei foti bazeia duni ba kualidade justisa nian ne’ebé sei la halo vítima sira sai vítima dala ida tan,” Ribeiro Alkatiri esperansa.

Fó Indultu ou Lae, Horta Sei Konsulta Ho Xanana no Rona Vitima Sira

Prezidente Republika José Ramos-Horta hatete, nia seidauk haree proposta komutasaun pena no indultu husi governu, maibé karik iha ona Palásiu Prezidensial no sei haree, no konsluta ba Primeiru Ministru Xanana Gusmão.

 “Hau seidauk haree, ha,u hanoin iha ona palásiu horsida hau sei haree, depois konsulta ho primeiru Ministru, para haree kazu individual, tinan hira ona iha prizaun, krime saida, iha baze umanitariu ruma ka lae,” dehan Prezidente Ramos-Horta  ba jornalsita ohin iha Aero Portu Internasional Nicolau Lobato Comoro.

Xefe Estadu ne’e esplika, hanesan fulan kotuk fó indultu ba inan ida  iha prizaun  Gleno Ermera ho nia oan, oan mos iha ne’ebá, maske krime ne’e forte, omesidiu. Maibé hanesan xefe estadu  prekupadu ho shenora ne’e ho nia oan, entaun fó indultu. 

“Portantu kazu ne’e ita tenke haree didiak, idade, tempu hira ona kumpri, krime ne’e saida loos, sukat buat sira ne’e hotu, ko’alia ho primeiru Ministru, ne’e la’os ha’u nia dezisaun mesak. Maske mai ona husi governu tenke tetu buat hotu-hotu,” nia subliña.

Xefe estadu ne’e hatete, nia la hatetene Primeiru Ministru nia pozisaun ne’e saida, maibé bainhira Primeiru Ministru mak la ko’alia, nia sei ko’alia kona-ba kazu ne’e, tanba atu fó indultu ne’e tenke tetu buat hotu-hotu.

“Ha’u la hatene asuntu ne’e PM rasik maka ko’alia karik, maibé la ko’alia ha’u mos sei foti kestaun ne’e, tanba indultu ne’e, tenke sukat  kazu hotu-hotu,” nia dehan.

Nune’e mos, xefe estadu dehan, iha nasaun demorkrasia ida ne’e, nia mos sei rona opinaun sosedade sivili no igreja nian no rona mos opiniaun vitima sira, la’os rona de’it opiniaun governu ho Paralmentu Nasional nian.

Hau sei tur mesak, rona mos sosedade sivil, igreja nia opinaun. No rona vitima sira, se vitima sira konkorda ka lae? Se vitima sira simu ka lae?” nia dehan.

Entertantu, Tribunál Distritál Oecusse (TDO), liu hosi desizaun finál, iha fulan Dezembru 2021, kondena eis Padre Richard Dasbach, tenke kumpre kadeia tinan 12, tanba nia involvimentu ba krime abuzu sexuál menór no pornografia infantíl, tuir prosesu iha loron 07 Setembru 2020, prosesu NUC 0022/19.PGGCC.

Akuzasaun ne’ebé Tribunál fó ba eis Padre Richard Dasbach hosi Estadus Unidus Amérika (EUA), hamutuk tinan 30, bazeia ba leitura akordaun hosi Juiz Yudit Pamungkas, maibé ikusmai deside kadeia tinan 12, tanba haree mós ba idade inklui kondisaun fíziku hosi lezadu.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here