Home Notisia Apresia Ba PNTL Kaptura Ona Grupu Deskoñesidu Ameasa Komunidade

Apresia Ba PNTL Kaptura Ona Grupu Deskoñesidu Ameasa Komunidade

1202
0
Hakerek nain Jamila Lasai. [Foto: Dok. Privadu | 04.05.2022]

Hakerek nain Jamila Lasai

Introdusaun

Nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) hetan ninia Proklamasaun iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, hafoin Restaura nia Independénsia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002 liubá. No agora dadaun Timor-Leste ninia Independénsia ba tinan rua nulu ona (XX). Timor-Leste iha nia orgaun soberano haat ne’ebe hakerek ona iha ita nia Kostituisaun RDTL Artigu 67 maka hanesan Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasional, Governu no Tribunal. No mos ita iha nia Seguransa no Defesa rai laran, ne’ebé hanesan FALINTIL-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL), Unidade Polísia Maritima (UPM), Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF), Batallaun Ordem Pública (BOP) no Forsa Seguransa sira seluk tan. Timor-Leste hanesan Nasaun ida ne’ebe foin envolve a’an iha Global Mundial ne’ebe iha dezenvolvimentu bo’ot ba area Teknologia, Ekonomiku mundial no Politiku mundial. Hanesan ita hetene ona katak ita nia Nasaun sei iha frakeza ba buat sira ne’e hotu ne’ebe sei presiza nasaun sira seluk nia tulun ba iha area sira ne’ebá.  

Iha kada tinan lima sempre hala’o Eleisaun atu hili Prezidente Foun ba tinan lima tuir mai hodi ukun Nasaun ka hodi dezenvolve Nasaun ne’e ba oin. Antes atu hala’o Eleisaun kada kandidatu ba Prezidente foun sira sei hala’o kampañia iha kada Munisipiu. Objetivu husi kampañia ne’e mak atu hatudu kandidatu sira nia pontesial iha parte politiku rai laran no rai liur, no hatudu sira nia projetu dezenvolvimentu rai laran nian durante tinan lima mai. Iha  loron 19 Marsu 2022 Nasaun Timor-Leste hala’o nia Eleisaun ba dala lima ne’ebe mai ho kandidatu Prezidente foun hamutuk sanulu-resin-neen (16), No mai ho kandidatu na’in rua mak hetan porsentajen a’as maka kandidatu Dr. José Ramos Horta ho total votus 206,182 (45.86%) no kandidatu Dr. Francisco Guterres Lu’Olo ho  toal votus 100,497 (22.35%), no ikus mai hamosu Eleisaun ba daruak. Ne’ebe hala’o iha loron 19 Abril 2022, kompete husi Dr. José Ramos Horta  no Dr. Francisco Guterres ‘Lú-Olo’, liu husi Eleisaun daruak ne’e Dr. Lú-Olo ne’ebé maka derrota iha eleisaun segunda volta ne’e ho votus total 242.939 (37,9%), no Dr. José Ramos Horta  ne’ebe hetan vitória ho total votus 398.028 (62,1%).

Iha sorin seluk, liu husi rezultadu segunda volta ne’e fó impaktu ba parte balun husi militante partidu Fretilin ne’ebé la satisfaz ho rezultadu segunda volta ida ne’e, tanba partidu Fretilin derrota iha Munisipiu Lospalos no Manatuto ikus mai hamosu asaun krime husi oknum militante partidu Fretilin balun ne’ebé la simu ho rezultadu ne’e. Asaun ne’ebé grupo deskoñesidu husi militante partidu Fretilin halo maka hanesan: ba asalta Bus Manatuto no Bus Lospalos iha dalan area diresaun Hera nian tesik ba Munisipiu Manatuto ho arma branka ne’ebé sira uza hodi suporta ba  iha sira nia  asaun ne’ebé sira halo. Asaun krime ne’ebé grupo deskoñesidu husi militante partidu Fretilin halo, hafo’er ona naran partidu Fretilin nian, kontra ona Direitus Humanus tanba ema hotu-hotu iha direitu ba  movimentasaun no sirkuntásia ba mai, no iha ita nia Konstituisaun RDTL hakerek ona iha Artigo 42. No. 2 (Liberdade Reuniaun no Manifestasaun nian) katak rekoñese ema  hotu-hotu nia direitu ba manifestasaun tuir lei haruka. No Artigo 46. No.1 (Direitu ba Partisipasaun iha Polítiku) katak sidadaun hotu-hotu  iha direitu atu partisipa, hosi nia rasik eh liu hosi reprezentante ne’ebe hili tiha ona tuir Demokrasia, ba vida polítika no ba asuntu públiku nian iha rai laran. Katak la iha ema ida ka sé de’it mak atu viola ema seluk nia direitu ba partisipa iha polítika tanba ema  hotu-hotu iha direitu no liberdade hanesan. No asaun  ne’ebé sira halo la’os de’it kontra  ita nia konstituisaun RDTL maibe kontra mós  ita nia Lei oan sira hanesan iha Lei Kódigu Penál Timor-Leste ne’ebe preve ona iha Artigu 157 kona-bá Ameasa, No.1 Se maka ho meiu naran ida, ameasa ema seluk ho krime ida to’o halo nia tauk ka la hakmatek ka prejudika nia liberdade atu determina an sei hetan pena prizaun tinan 2 ka multa. No. 2. Atu hala’o prosedimentu kriminal tenke iha keixa.

Iha parte seluk, iha ne’e Hakerek Nain hakarak agradese no apresia ba Seguransa no Defesa Nasional sira liu-liu ba parte Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebe foti desizaun lais hodi kaptura tiha ona suspeitu sira ne’ebe komete aktu preparatoriu ba krime ne’e. Liu husi asaun ne’ebé Polísia Nasional Timor-Leste halo, bele ajuda ona sidadaun sira liu-liu ba  sira ne’ebe iha parte Manatuto no Lospalos tanba asegura ona  sira nia vida no seguransa ba  a’an rasik. Apresia  ba Seguransa no Defesa Nasaional sira espesialmente ba Polisia Nasional Timor-Leste ne’ebe servisu maka’as hodi kaptura ona suspeitu sira no salva komunidade sira nia moris liu-liu komunidade Manatuto no Lospalos em jeral iha Timor-Leste.

Konklusaun

Informasaun sira ne’ebe ita hetan ka rona husi Sosial Média Facebook, WA, kona-bá grupo deskoñesidu halo aktu preparatoriu ba krime sai hanesan evidénsia ida mai ita hotu. Atu ita bele asegura ita nia a’an husi ameasa sira ne’ebé fó impaktu ba ita nia vida. No sai hanesan sasukat ida mai ita hodi bele kuidadu liu tan wainhira atu foti desizaun ida tenke hanoin no tetu didi’ak ba ita nia moris, tanba desizaun ne’ebé ita foti bele mós  fó  perigu ba ita nia a’an rasik no ba ema seluk. Tanba asaun ka desizaun sira ne’ebé ita halo bele fó perigu ba ema seluk liu-liu ba estudante sira, Inan feto-Aman sira no mos ba labarik ki’ik sira.

Rekomendasaun

  1. Ba Komandante Jeral PNTL atu konsidera informasaun sira ne’ebe iha sosial media sai  hanesan pontus importante ida ba komunidade sira hodi hatene rai laran nia problema.
  2. Husu ba Seguransa no Defesa Nasional sira nafatin kontralasaun ba problema sira ne’ebé akontese iha rai laran, labele kontrola de’it wainhira iha problema maibe kontrola  atu nune’e bele hamenus  problema  iha rai laran.
  3. Husu ba  Joventude sira  labele kria problema ba ita nia nasaun, maibé tenke sai seguransa ba ita nia a’an no ita nia nasaun. No mós ba Joventude sira labele ezize de’it direitu ba ita nia nasaun maibe ita mos tenke hetene ita nia dever nu’udar Joventude rai laran, saida maka ita atu halo ba  ita nia nasaun.
  4. Ba Joventude sira ne’ebe envolve a’an iha Grupu Arte-Marsiais, labele kria problema maibé tenke kria Unidade Nasional ba ita  nia nasaun, maske diferentes grupos maibé ita ida de’it.
  5. Ba Komunidade tenke hatene lolo’os informasaun antes atu passa fali ba ema seluk, tanba informasaun ne’ebé la lo’os bele hamosu impaktu ba ema seluk.

Referensia

  1. Foti informasaun husi sosial media
  2. Foti mós artigu balun husi Kostituisaun RDTL no Kódigu Pénal Timor-Leste
  3. Foti mós husi hanoin rasik  
  4. Akumula hanoin balu husi Kolega sira.

*(Hakerek Na’in: EstudanteUniversidade da Paz-(UNPAZ), Faculdade de Direito, hala’o Estaziu iha Organizasaun Naun Govermental (ONG) Fundasaun Mahein (FM) ou e-mail: lasaijamila@gmail.com)

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here