Reportajen David da Costa Gusmao
Governu Timor-Leste ho Governu Repúblika Populár Xina ofisiálmente asina ona akordu iha area haat maka hanesan Kooperasaun iha Ekonómika, iha área Saúde, Administrasaun Rádiu no Televizaun, no kontinuasaun prosesu dijitalizasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, no ba faze daruak projetu televizaun dijítál no troka notas ba segunda faze ba DTMB-A demonstrasaun projetu.
Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Adeliza Magno dehan ohin asina akordu haat ida kona-ba apoiu saude nian, ida ne’e kontinuasaun, Ekonomia no teknika, Apoiu administrasaun Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL E.P), no kontinuasaun prosesu dijitalizasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste no ba faze daruak projetu televizaun dijitál, no troka notas ba segunda faze ba DTMB-A demonstrasaun projetu.
Konaba Transporte Sivil Aero la konsege asina tanba sei halo diskusaun konaba artigu balun iha kontratu laran, no sei hadia fila fali husi parte governu Xina.
“Ami koalia asuntu barak, atu hametin tan kooperasaun entre Timor-Leste ho Xina, liuliu ba iha area ekonomiku nian, ita mos enkoraja sira atu mai halo investimentu, liuliu iha area agrikultura, peska no mós seluk tan,” dehan Ministra MNEK Adalzia ba jornalista sira iha Palasiu Governu, Sesta 3/06.
Nune’e governate ne’e agradese ba governu Xina, tanba sira nia kontribuisaun ne’ebe fó mai Timor durante iha pandemia Covid-19, no mos inundasaun iha tinan kotuk, maibe apoiu Xina laos deit iha area saude nian, maibe mos iha defeza, Agrikultura, no Edukasaun.
“Iha Vizita Primeiru Ministru Taur Matan Ruan agradese ba apoiu amizade entre Xina ho Timor. Primeiru Ministru subliña dala ida tan amizade Timor laos komesa deit depois restaurasaun da independénsia, maibe povu ho povu ne’e tinan barak ona, ne’ebe ita hakarak kontinua nafatin ita nia amizade ne’e,” hateten Magno.
Enkuantu Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MAKE), Joaquin Amaral haktuir akordu Kooperasaun Ekonomia entre Xina ho Timor-Leste importante, atu bele loke dalan ba Timor-Leste hodi bele esplora produtu Timor.
“Ita hotu hatene katak ita nia Kooperasaun entre Xina ne’e iha mezmu ita nia esportasaun ne’e valor Ki’ik ,maibe loke dalan bele troka Komérsiu entre raí rua,tanba ne’e mak kooperasaun sira ne’e fó dalan ba ita bele esplora tan buat seluk ba merkadu xina no mos Xina mos bele esporta ninia produtu mai Timor, “ dehan Joaquin.
Governante ne’e iha esperansa ho akordu ne’e bele loke dalan ba setór privadu sira bele iha kontaktu ba malu nomos bele iha alternativa hodi troka sasán husi Xina mai Timor-Leste no husi Timor ba iha Xina.
“Xina nasaun ida ne’ebé nia merkadu ekonomia bo’ot, tanba ne’e mak ita nia relasaun ne’e importante tebes,” nia afirma










