Reportajen Umbelina dos Reis
Governu Japaun liuhusi embaixada Japaun iha Timor-Leste hamutuk ho Ministra Saude, Dra. Odete Maria Freitas Belo, Sekretáriu Estadu Teras no Propriedade, Eldino Rodrigues dos Santos no PRADET selebra finalizasaun Uma Hakmatek ba Feto no Labarik iha munisípiu Dili.
Iha serimónia ne’e Embaixadór Japaun, Kimura Tetsuya hateten governu Japaun hakarak promove konseitu naran seguransa umana, hakarak ajuda ema vulneravel sira, tan ne’e Japaun koopera hamutuk ho PRADET hodi alkansa objetivu ne’e.
Kimura hateten governu Japaun laos foin mak serbisu hamutuk ho PRADET, maibe iha tinan 2016 konsege harii uma hakmate iha Baucau. Projetu ne’e implementa liu hosi programa fundu asisténsia projetu komunitáriu seguransa umana, ho nia objetivu atu responde nesesidade bázika umana iha nível baze, nune’e projetu hamutuk 136 mak hetan apoiu finanseiru hahú husi tinan 2000.
Nia dehan governu Japaun promove ona programa naran konseitu umana, programa ne’e liu-liu ba ema vulnerável sira, bele hala’o nia moris ho seguru. Kliente sira ne’ebé mai hela iha uma hakmatek, mak sira ne’ebé labele hala’o sira nia moris, no enfrenta pániku hanesan violénsia no abandonadu.
Nia akresenta, uma hakmatek ne’e bele ezerse feto no labarik sira nia papél, importante hodi tau matan no proteje ema vulneravel sira, governu Japaun kontinua apoiu ba ema ne’ebé servisu ba direitu feto no labarik sira iha Timor-Leste, espera uma hakmatek ne’e bele utiliza iha tinan naruk.
Iha parte sorin, Diretór PRADET, Manuel dos Santos liu husi nia diskursu hateten PRADET kontinua servisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivíl, kontinua reforsa servisu governu iha área importante hanesan saúde, sosiál no justisa hodi redús problema violensia bazeia ba jéneru, espesifikamente violénsia kontra feto no labarik.
“Redús estigma halo diskriminasaun ba ema ho problema sosiál, ba ema ho defisiénsia no LGBTI no marjinalizadu sira, servisu ne’ebé PRADET halo hodi serbi direita ba komunidade, no liu-liu ba grupu vulneravel sira hasoru, problema psychosocial hanesan moras mentál, violénsia doméstika, violénsia sexual, abuzu labarik no abandonadu no vitima tráfiku umanu. Alende ne’e hala’o mos atividade empoderamentu ekonomia ba kliente sira, ne’ebé foinsa’e iha prizioneiru, feto foinsa’e no adultu iha prizaun Becora no Gleno, “ dehan Diretór Pradet Manuel, 15/03.
Nia dehan PRADET iha komitmentu tulun lais kliente kbiit laek sira, wainhira sira presiza ho imediata. Liu hosi programa refere PRADET inisia servisu ezaminasaun médiku forénsiku.
Ida ne’e hanesan uma hakmatek daruak ba feto no labarik sira ne’ebé mak konstrui ho fundu husi Governu Japaun liu husi programa Fundu Asistensia ba Projetu Komunitariu e Seguransa Umana (GGP). Uma hakmatek ne’e hanesan fatin protesaun ida ba feto no labarik sira ne’ebé hasoru violénsia doméstika no seluk tan, atu nune’e vitima sira bele hetan protesaun, tratamentu no rekoperasaun. Governu Japaun fornese osan ho montante $90.895 (rihun sia-nulu, atus ualu sia-nulu resin lima dólares Amerikanu) ba Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), ONG lokál ida mak implementa projetu nee.
Hahú husi lansamentu projetu dahuluk iha tinan 2000, total projetu hamutuk 136, mak implementa ona iha Munisípiu 14 iha Timor-Leste, liu husi Programa GGP.
Projetu sira-ne’e, liuliu fornese asisténsia ba infraestrutura komunitária, inklui konstrusaun no reabilitasaun ba fasilidade eskola, postu saúde no sistema abastesimentu bee moos sira, hodi responde ba nesesidade báziku oioin iha nivel baze.










