
Reportajen Silvino Freitas
International Finance Corporation (IFC) sei tulun Timor Leste liu husi Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais (MPRM), liu husi asisténsia téknika ba projetu kapturasaun no armazenajen karbonu ka CO2 iha tasi Timor inklui Bayu Undan, nune’e projetu husi IFC ne’e sei tulun Timor Leste hodi dezenvolve indústria setór mina no gas atu labele fó impaktu ba mudánsa klimátika ne’ebé dadaun ne’e mundu enfrenta.
Tuir Euan Marshall reprezentante IFC iha Timor Leste dehan, akordu ne’ebé asina ho MPRM ne’e sira sei fó asisténsia teknika ba minisiteriu no entidade relevante hodi dezenvolve enkuadramentu legal ba armajenamentu karbonu iha tasi Timor Leste nian liuliu iha posu Bayu Undan nian, nune’e sei sai oportunidade ba Timor Leste no mós sai fonte rendimentu bele lori inovasaun no benefísiu lubuk ida ba Timor Leste.
“Dadaun ne’e mundu infrenta hela problema mudánsa klimátika nian entaun armajenamentu karbonu iha posu Bayu Undan ne’e bele tulun ita hodi luta hasoru dezafiu mudánsa klimátika ne’e, ida ne’e bele fo benefísiu ba Timor Leste inklui mundu tomak, tekonolojia kapturasaun no armajenamentu ba karbonu ne’e foin iha faze dezenvolve antaun ita senti orgullu no interesante ba Timor Leste atu bele lida ba merkadu ho teknolojia ne’ebé importante tebes” dehan reprezentante IFC Euan ba jornalista sira hafoin asina akordu ho MPRM iha Faról, (21/03).
Fatin hanesan MinistruFrancisco Monteiro dehan, akordu ne’ebé halo ho IFC la’ós foun maibé kontinuidade ba akordu tuan ne’ebé durante ne’e hala’o uluk ona entre MPRM ho entidade relevante, maskí projetu ne’e foun iha ligasaun ho petróleu hodi halo kapturasaun no armajenamentu ba karbonu nune’e ministeriu sei tau importánsia ba asuntu ida ne’e ho kontinua ho inisiativa hafoin mak kabe servisu ne’e ba iha Timor GAP no ANPM.
“Ohin ami konklui servisu ida ho di’ak tebes tanba bele fo asistensia téknika ba enkuadramentu legal hodi aplika ba iha prosesu CCS ne’e rasik, ita nia parseiru sira dehan CCS ne’e buat foun ba Timor Leste maibé relativamente foun mós iha mundu, tanba nia faz parte ba dekarboniza industria petrolifera” dehan MPRM Fracisco hafoin asina akordu.
Nia dehan tan, karik Timor Leste mak dezenvolve projetu ne’e ba iha futuru, mak Timor Leste sei iha sustentabilidade la’ós de’it ba mudánsa klimátika maibé mós ba industria petroleo no gas nian, maibé husi projetu ne’e ita iha ona mekanizmu atu jere no kontrola emisaun karbonu ne’ebé sei husik ba iha atmosfera ne’ebé la di’ak ba ita nia klima, atu bele permiti kontinua iha industria iha seitor mina no gas nian iha Timor Leste nia rejiaun no mós iha mundu.
“Impaktu sosio ekonómiku boot tebes nia sei permiti atividade ekonomiku balun helicopter ne’ebé tula ema ba iha Bayu Undan sei la’o nafatin, jere mós kampu traballu iha nivel global nia sei permiti ita atu kontinua dezenvolve industria seitor minarai no mós reduz karbonu CO2 iha atmosfera” Francisco esplika.
Francisco konklui katak, iha faze primeiru asitensia téknika ne’e entermus konesimentu rasik siénsia tekonolojia ho mós troka esperénsia maibé dadaun ne’e atu tama ba iha faze ida ba asistensia teknika hodi oinsá formula enkudramentu legais, kona-ba konteudu lei sira ne’ebé importante ba projetu refere, inklui lalaok funsionamentu industria iha mundu nune’e bele hetan esperénsia husi IFC ho nia grupu sira halo oinsá bele kaptura no armajena emisaun CO2 ne’e rasik.









