Home Notisia PDHJ ho Rede Direitu Umanu Halo Diskusaun Ba Issue Violasaun Direitu Umanu...

PDHJ ho Rede Direitu Umanu Halo Diskusaun Ba Issue Violasaun Direitu Umanu Ne’ebé Akontese Iha ASEAN

2262
0
Provedor Direitu Umanus no Justisa, Provedoria Adjunta Direitu Umanus no Sekretariu Ezekutivu PDHJ halo konferensia imprensa. [Foto: SIlvino | 03.04.2024]

Reportajen Silvino Freitas

Forum Instituisaun Direitu Umanu husi Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian, ho rede naran SEANF (South East Asia National Human Rights Institutions Forum) maka  KOMNAS HAM, SUHAKAM, Komisaun Nasional Direitu Umanu Tailándia (NHRCT), Komisaun Direitu Umanu Filipina (CHRP), Komisaun Nasional Direitu Umanu Myanmar (MNHRC) no Provedoria ba Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), realiza diskusaun tekniku ba preokupasaun koletiva, hodi fahe servisu sira relasiona ho promósaun no protestu ba direitu umanu iha rejiaun Sudeste Aziátiku nian, nune’e diskusaun ne’e sei foku liu ba problema fronteira sira liga ho direitu ba ekonomia, sosiál no kultúra.

Tuir PDHJ Virgilio Guterres dehan, PDHJ sai uma nain ba diálogu entre forum instituisaun direitu umanu nian hodi halo dialogu tekniku kona-ba asuntu ka issue preokupasaun koletiva husi membru sira husi komisaun direitu umanu mak hanesan KOMNAS HAM, SUHAKAM, Filipina, Myanmar no PDHJ nomós nasaun balun husi ASEAN nian maibé la sai membru ba SEANF.

“Enkontru ne’e nasaun sira ne’e troka malu esperiénsia issue sira ne’ebé dalaruma iha nesesidade atu halo kooperasaun bilateral, iha tinan kotuk PDHJ asina MoU ho KOMNAS HAM, hodi bele troka esperiénsia no area kapasitasaun rekursu umanu no identifika ba asuntu labarik lakon no mós kontinua identifika problema sosio-ekonomia iha fronteira Timor leste no Indonesia” dehan Provedór Virgilio Guterres ba jornalista sira iha Otel-Ramelau, (03/04).

Nia dehan tan, problema sosioekonomia fronteriza ne’e akontese mós iha nasaun sira seluk hanesan KOMNAS HAM, SUHAKAM Malasia no Filipina sira mós iha kooperasaun tanba nasaun hirak ne’e mós hasoru problema hanesan, nune’e mós iha asuntu balun kona-ba trafiku umanu iha sira nia fronteira, membru sira nafatin halo diskusaun ba asuntu ne’ebé hanesan liga ho fronteira ka Cross Border Issues ho topiku ne’ebé barak tebes mak trafiku umanu, direitu ekonomia, partisipasaun kultural.

“iha asuntu balun mós mak Malaysia foti maka situasaun iha prizaun violasaun direitu umanu iha rejiaun ida, oinsa atu kontinua kapasita ba membru polisia sira guarda prizionál sira atu respeita no tortura hodi komete violasaun direitu umanu nian” dehan Provedor Virgilio.

Provedor ne’e sublina, issue ba diskusaun ne’e iha interese ba problema Timor Leste nian maka iha asuntu barak tenke trata iha fronteira maka kona-ba jalan-tikus, sosiokultural entre komunidade sira iha fronteira, nune’e dadaun ne’e PDHJ halo komunikasaun ho Komnas HAM atu organizasaun rua ne’e bele loby nia estadu atu garante direitu umanu ekonomia sosial no kultural ba komunidade sira ne’ebé hela iha fronteira, hodi sir abele partisipa atividade kultura tanba komunidade sira ne’ebé hela iha fronteira nasaun nia iha kultura ne’ebé hanesan.

“atu komunidade sira iha Indonesia bele tama mai timor leste nune’e mós timor leste tama ba Indonesia nomós iha atividade akonomika, uluk estadu rua hola politika ona atu halo border pass ho koperasaun ida ne’e PDHJ hakarak kontinua haree katak border pass ne’e sei iha ka lae, karik buat ne’e iha efeitu diak ita tenke kontinua” Virgilio dehan.

Provedor ne’e konklui katak, asuntu sira ne’e mak detallu husi diskusaun ne’ebé lao durante loron 2 nia laran loron primeiru iha aprezentasaun jerál no loron segundu sei deskuti klean kona ba asuntu sira ne’ebé aprezenta ona, nune’e karik diskute mak la hotu sei lori ba deskuti iha enkontru tekniku tuir mai, nune’e rezultadu husi enkontru ne’e mak sei trasa iha planu anuál nian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here