Reportajen Juvinal Cabral
Serimonia Assinatura ba Projetu “Hasa’e Kualidade Servisu Saúde Materna, liuhusi Kapasitasaun Medika no Hadi’a Fasilidade iha Munisípiu Bobonaro (Faze Dahuluk), prezidente autoridade munisipiu orgullu apoiu projetu Japaun nian, Frontline esforsu ba kapasitasaun pesoál saúde.
Prezidente Autoridade Munisipiu Bobonaro, Alexandre Pires hato’o nia agradese ba embaixada japaun ne’ebe fo atensaun ba iha asuntu saude ninian liuliu ba hasa’e kualidade iha munisipiu Bobonaro.
“Agradese ba Frontline ne’ebe durante ne’e hala’o servisu iha munisipiu Bobonaro los duni durante ne’e sira servisu di’ak, sira mos kooperasaun di’ak ho autoridade” dehan PAM Bobonaro iha nia diskursu Serimonia Assinatura ba Projetu “Hasa’e Kualidade Servisu Saúde Materna
PAM rekonhese sentru saude iha 7 postu saude iha 32 ida ne’e presiza rekursu ne’ebe boot ho nia geografikamente iha area rurais ne’e presiza duni apoiu aleinde husi ministeiru esforsu husi autoridade, agradese apoiu ministeiru saude foin lalais fo kareta ida maibe la signifika ne’e responde problema saude munisipiu Bobonaro.
“Ita ko’alia problema saude ninian laos ministeiru ou autoridade nian, ko’alia sobre konhesimentu pesoal rasik dala barak inan sira partus konsege balun mate. Tanba husi pesoal rasik kaben ka laen nomos fen rasik la iha konhesimentu halo tratamentu ba ema entaun ikus mai sempre julga saude e governu la iha atendimentu, ita la nega de faktu los duni ita presiza eleva konhesimentu ba pesoal saude sira bele hatene no kualidade ne’ebe di’ak.”
PAM konklui husu ba governu Japaun nia apoiu nafatin liuhusi ministeiru saude atu nune’e redus problema saude ne’ebe sira infrenta iha munisipiu Bobonaro.
Hadi’a Fasilidade sira iha Munisípiu Bobonaro (Faze Dahuluk)”, ne’ebé sei implementa husi Frontline no finansia husi Governu Japaun,” dehan dehan Embaixador Japaun ba Timor-Leste Tetsuya KIMURA 17/03.
Embaixador hatutan Japaun iha parseria besik ho Governu Timor-Leste, ONG Japonezas inklui Frontline, ONG Timoroan, no organizasaun internasionál sira, to’o agora implementa ona projetu relasiona ho saúde hamutuk neen-nulu (60) resin iha nasaun ida ne’e tomak.
“Ha’u haksolok atu salienta katak ami-nia projetusaúde dahuluk liu iha Timor-Leste foka liu ba saúde maternu-infantil nian. Ne’ebé hahú iha tinan 2002, ho fiar katak hamenus mortalidade inan nian sei iha impaktu diretu ba sobrevivénsia no kreximentu labarik sira, futuru país ida-ne’e nian.”
Adisionalmente, ami iha hela prosesu atu konstrui sala obstetrísia no ginekolojia nian ho sala partu nian iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, ne’ebé sei remata iha tinan 2027. Munisípiu sanulu-resin-rua (12) liuhusi parseria ho UNFPA. Embaixada Japaun no Frontline apoia ona hasa’e kualidade servisu saúde
materna nian dezde tinan 2014. Foku hosi projetu tinan ida-ne’e maka atu harii sala ba inan no labarik sira Iha munisípiu Bobonaro iha de’it sala rua ba inan no labarik sira maski iha sentru saúde hitu.
“Frontline konsidera katak ida ne’e bele sai hanesan razaun ida ba taxa mortalidade materna no neonatál ne’ebé aas liu iha Bobonaro kompara ho média nasionál. Projetu ida ne’e ho objetivu atu hamenus taxa mortalidade sira ne’e iha futuru. Frontline mós sei tau esforsu ba kapasitasaun la’ós de’it ba médiku, parteira, no inan sira maibé mós ba pesoál saúde sira seluk iha Munisipiu Bobonaro no membru família sira iha komunidade nia leet. Ami hein katak serbisu ho grupu oioin, iha tempu hanesan bele lori efeitu pozitivu sira ne’ebé boot liutan.”
Frontline, iha projetu anteriór, halo ona konkista notável sira liuhosi oferese formasaun ekografia, ne’ebé maka nafatin falta iha nasaun ida-ne’e.
“Foin lalais ne’e ha’u tuir serimónia ida iha ne’ebé estudante na’in sanulu-resin-lima (15) hetan sertifikasaun ba kompletasaun formasaun refere. Ha’u hein katak Frontline sei kontinua fó formasaun ba pesoál mediku barak liután atu nune’e bele hadi’a servisu saúde inan nian ho projetu foun ne’e.”










