
Reportajen Umbelina dos Reis
Sekretáriu Estadu Floresta (SEF), ho Conservation International Timor-Leste (CI-TL), sei implementa projetu analiza diagnóstiku transfronteirisu basias hidrográfika iha mota Talau-Loes no Mota Masin ne’ebe vital tebes. Tanba bee ne’e natureza ne’ebe importante ba ema animal no ai-horis sira nia moris.
Sekretáriu Estadu Floresta (SEF), Fernandino Vieira da Costa hatete, objetivu hosi eventu ida ne’e insesaun ida ne’e pivotal tebes ba análize diagnóstiku transfronteiru ba basias hidrografika sira liu-liu ba mota Talau-Loes no Mota Masin ne’ebé vital tebes.
“Tanba bee mak fo moris ba ita-nia nasaun no ba ita ema, ai-horis no sustenta animál sira, tanba bee mak fornese habitante ba ita-nia peska sira,” Dehan Sekretariu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa, liuhosi nia diskursu iha otél Timor, kinta-feira, 12/06.
Nia dehan, hanesan fundasaun ba ai-laran sira ne’ebé proteje ita-nia biodiversidade no klima ho mota sira ne’ebé suli liu fronteira entre Timor-Leste ho Indonézia iha rejiaun Belu no Malaka laos deit liña iha mapa sira mak artéria moris ekonomia no kultura nia ba komunidade sira. Tanba ne’e maka workshop ohin loron nuudar etapa dahuluk ida importante konaba análize diagnóstiku transfronteirisu ka TDA, ne’ebé sei halao hosi peritus parseiru akadémiku respeitadu, Universidade UNDANA Kupang.
“Reprezenta pasu dahuluk esensiál iha viajen jestaun kooperativa nia basias hidrgrafika transfronteia nia, TDA laos deit relatóriu ida maibe ida-ne’e fo marka evidensia sientífika no sosio ekonómika fundamentál ne’ebé ita presiza. Tanba uda-ne’e sei halo diagnóstiku ba kauza prinsipál sira hosi dezafiu ambientál sira iha ita-nia basias hidrograficas ne’ebé ita fahe, hodi fornese mai ita baze no faktu komún ida ne’ebé ita bele harii vizaun konjunta ba oin.” Nia dehan.
Nia dehan, tuir dadus ida ne’e sei sai indispensavel ba planeamentu no implementa ba intervensaun sira iha futuru ne’ebé mak efetivu ekuitativu no sustentável. Ida ne’e orienta ita atu kria programa asaun estratéjiku mapamentu ba asaun ne’ebe konkretu liu ba protesaun basias hidrgrafika, ekosistema asosladu ho sistema hidrolojia basias transfronteira.
” Atu hasae seguransa Bee-mos hodi hadi’a produtividade agrikola no apoia subsisténsia ba ema hotu ne’ebé depende ba rekursu bee hosi basias transfronteira”. Nia dehan.
Nia informa, Ministériu nia kompromisu tomak ba prosesu ida-ne’e Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta prontu atu fornese nia hanoin tekniku sira, hodi fasilita envolvimentu ho ami nia komunidade agrikultór no floresta sira, no atu integra deskobrimentu sira husi TDA Ida-ne’e iha ami nia politika no programa nasionál sira. Aleinde ne’e, ha’u rekoñese no elojia papél vital husi konservasaun Internasionál nu’udar Ajensia Implementadór.
“Ita-boot nia matenek iha ligasaun siénsia konservasaun nian ho asaun iha terrenu, no ita-boot nia kompromisu atu fasilita parseria, maka xave atu asegura projetu ida fo impaktu tanjível no pozitivu ba natureza no ema,” Nia konklui.
Iha fatin hanesan, Diretor Pais Conservation International Timor-Leste Manuel Mendes hateten, objetivu hosi sorumutu ohin loron nia mak implementasaun projeitu ne’ebe finansia hosi global environment facility (GEF), no iha projetu ida management of Indonézia and Timor-Leste transboundary Watershed (MITLTW), projeitu refere sei halao durante tinan lima hahu hosi 2025-2030.
” objetivu prinsipal hosi diskusaun ne’e mak oinsá hetan informasaun preliminary hosi partisipante sira ne’ebe partisipa iha diskusaun ida ne’e, oinsá mak bele fahe informasaun no introduz konaba saida mak transformation diagnostic analisis (TDA),” Nia dehan.
Nia dehan, orsida sei iha diskusaun durante loron ida nia laran nune’e ita sei hetan informasaun barak konaba metodolojia saida deit mak sira uza hodi halo intervensaun ba iha campu no hetan informasaun saida hosi partisipante sira hosi munisípiu Bobonaru no Covalima.
” Diagnostiku ne’ebe hau hateten antes ona ita hamutuk ho konsultan sira hodi koko problema saida mak prioridade iha basias hidrográfika rua hosi mota loes no mota masin. Ne’e oportunidade diak ba Timor-Leste tanba foin primeira vez halo kolaborasaun nune’e presiza partisipa másimu.” Nia informa.









