Home Justisa Rede Referal Akumula Dadus Violensia Domestika iha 1182, no Abuzu Sexual nain...

Rede Referal Akumula Dadus Violensia Domestika iha 1182, no Abuzu Sexual nain 249 Iha Tinan 2025

320
0
Diretor Ezekutivu Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) Armando da Costa. [Foto Umbe]

Reportajen Umbelina dos Reis 

Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), hamutuk ho nia parceiru sira enkontru ba rede referal da-huluk iha tinan 2026  konaba servisu rede referal nian, objetivu hosi enkontru ne’e hodi halibur informasaun, kona-ba vítima ba violénsia bazeia ba jéneru durante tinan 2025 nia laran ,no oinsa atu halo advokasia no diskuti buka solusaun konaba preokupasaun husi rede referal fornesedor servisu nian. 

Diretor ezekutivu Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), Armando da Costa hateten, Ohin SEI hamutuk ho membru advokasia no redi referal sira hodi halo enkontru ba redi referal dalahuluk iha tinan 2026 nian. Objetivu hosi enkontru ne’e hanesan mekanizmu koordenasaun servisu ida entre parceiru sira ne’ebe servisu ba violénsia bazeia ba jeneru (VBJ), iha Timor-Leste nune’e halo diskusaun oinsá hodi bele foti  solusaun.

“Kazu violénsia doméstika hamutuk (1182), no  kazu abuzu sexual (249), maibe kazu iha  tinan 2026 dau-daun ne’e ekipa halibur hela dadus iha prosesu nia laran. Kazu hira ne’e rekoilla hosi pontu vokais no polisia VPU, nia numeru exatu agora too iha tribunal nune’e presiza haree fila-fali.” Dehan Diretor Ezekutivu Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), Armando da Costa, ba Jornalista sira iha salaun Maria Goretti SEI, Caicoli, tersa-feira, 10/03. 

Nia dehan, Lei violénsia doméstika eziste hodi asegura ba kazu violénsia doméstika, maibe kazu refere numeru kontinua aas, nune’e papel redi referal ne’ebe servisu ba violénsia bazeia ba jeneru tenki esforsu oinsá atu halo  redus. Hosi parte seluk ita haree kazu violénsia doméstika ne’e akontese iha familia no vitima sira mos iha koñesimentu hodi relata sira nia kazu nune’e sira labele nonok deit iha kontestu ida ne’e.  

“Preparasaun ba desentralizasaun hosi parte SEI nia, liu-liu atu apoiu feto potensiál iha nivel munisípiu ida ne’e ita mos halao ona iha tempu naruk ida mak liuhosi estabelesimentu asosiasaun feto hosi munisípiu.” Nia dehan. 

Nia informa, tinan 2014 hahu asosiasaun feto munisípiu too mai agora sira halo kongresu ba dala-tolu ona,  objetivu  atu kontribui ba preparasaun identifika prepara feto potensiál iha nivel munisípiu hodi partisipa iha desentralizasaun tanba ita hahu tiha ona hosi eleisaun lideransa suku nian,  Iha nivel munisípiu sei estabelese programa hamutuk ho nasionál. Faze segundu  lansa programa feto prontu lidera, agora dau-daun ita servisu hela ba revisaun programa ne’e ita konsidera hanesan plataforma feto iha politika nian, nune’e agora dau-daun hamosu fila-fali planu estratéjiku foun ba feto iha tinan 2026 too 2030. 

“Revizaun ba lei kontra violénsia doméstika ita bele hateten sekretariu estadu igualdade (SEI), hamutuk Ministériu Justisa (MJ), too ona iha faze draf nian, nune’e ami aprezenta ona ba iha ministru nune’e halo cirkulasaun draf ba implementador sira nune’e tempu badak bele hato’o ba iha konsellu ministru. Tanba diskusaun ida-ne’e oinsá bele integra halo insextu ne’ebe iha lei kontra violénsia doméstika antes ne’e la kobre.” Nia konklui.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here