Reportajen Bernarda, Marcio, & Santina
Labarik hotu-hotu iha direitu ba eskola maibé la’os labarik hotu-hotu bele hetan serbisu edukasaun ho kualidade no ekuidade. Eskola Bázika Filial (EBF) Aituri-Laran, la’os dook hosi Ministériu Edukasaun mak lokaliza iha Vila Verde. Lideransa Ministériu nian bainhira hakarak bele lori minutu 15 de’it ba to’o ona ba eskola ne’e. Fasilidade EBF Aituri-Laran seidauk asesivel ba estudante ho defisiénsia. Eskola ne’e identifika estudante ho defisiénsia nain 4, inklui Gaspar ho Filipa. Gaspar ho Filipa nu’udar estudante ho defisiénsia no moris hosi família kiak. Sira la hetan diskriminasaun iha eskola ne’e, maibé kondisaun infraestrutura eskola seidauk asesivel no profesór sira seidauk iha formasaun espesífiku hodi hanorin estudante ho defisiénsia.
Gaspar Trindade, idade 9, klase 3, hela metru 300 resin hosi eskola, iha aldeia Temporal, Suku Lahane Oriental. Sira nia uma iha foho leten. Uma ne’ebé Gaspar ho nia família hela ba mak uma hada ho blok no ho eskada naruk. Gaspar nia uma la favoravel ba Gaspar nia kondisaun. Filipa Amaral, idade 8, nia kondisaun moris la dook hosi Gaspar nian. Nia hela distansia metru 500 resin hosi eskola, iha Aldeia Sorumutu ba Dame, Suku Kuluhun. Uma ne’ebé Filipa hela ba kiak tebes. Bainhira udan, Filipa ho nia família labele toba ho di’ak. Atu hatutan moris Filipa nia Inan-Aman haka’as-an fa’an modo iha dalan atu sustenta nesesidade uma laran no sustenta oan sira nia eskola.
Gaspar nia Avo mane, Virgilio Xavier Corte Real, konta katak Gaspar moris mai nia la defisiente. Nia moris mai fulan hira de’it, moras Sarampu kona nia. Entaun nia inan lori ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), baixa iha ne’ebá. Doutór sira sona ai moruk la kontrola, ikus mai halo Gaspar defisiénsia iha liman ho ain to’o agora.
“Gaspar moris mai ne’e, nia la defisiente. Moras Sarampu mak kona nia isin, entaun nia ama lori nia ba hospital, baixa iha ne’ebá. Depois Doutór sira sona ho ai moruk la dun kontrola, to’o halo nia alezadu tiha hanesan ne’e. Ai moruk mak halo nia alezadu, nia moris mai di’ak hela”, Virgilio Xavier Corte Real konta ba Neon Metin iha nia rezidénsia Aldeia Temporal, Suco Lahane.
“Bainhira nia eskola ho labarik sira ne’ebé la defisiente hanesan ho nia, ami la hanoin diferensa entre Gaspar ho nia kolega sira seluk. Ami la hanoin ema hateten nia, ema moris ne’e se karik eskola defisiénsia laiha atu ba tau iha ne’ebé? hakarak ka lakohi Gaspar tenke eskola iha ne’ebá. Ema balun hatete nia, maibé ami la lori ba problema”, Virgilio hatutan.
Gaspar nia Avo hakiak mós dehan katak eskola simu nia ho di’ak. Laiha protesta ruma dehan nia defisiénsia labele eskola iha ne’ebá. Ema simu nia di’ak los. So hanoin de’it, karik ema hatete aat nia. Gaspar moris ho nia Avo sira tanba Gaspar nia aman la besik Gaspar. Gaspar nia aman hola tiha feto ki’ik. Gaspar nia ama kontinua eskola, Iha Sekundária Bekora. Eskola hotu Gaspar nia ama hola fali mane seluk. Gaspar ho nia alin feto hela ho nia avó, nia avó mak hakiak. Maski Gaspar defisiénsia maibé nia la simu subsídiu defisiénsia nian hosi MSSI, ne’ebé temi katak ema defisiénsia simu subsídiu $30 kada fulan. Foin daudauk atu ba rejistu maibé Xefe Suku dehan seidauk loke nia programa no seidauk nia tempu.
La hanesan ho Gaspar, Filipa moris mai ho kedas defisiénsia matan. Maski Filipa nian inan, Teresa Amaral lori nia ba konsulta beibeik maibé hospital la konsege halo tratamentu ba Filipa nia matan.
“Filipa moris mai Doutór sira la halo tratamentu espesífiku kona-ba ninia kondisaun. Ho nune’e, to’o fulan ida ha’u lori fali nia ba konsulta, maibé nia kontinua la hetan tratamentu tanba fasilidade HNGV nian limite tebes”, Teresa Amaral haktuir.
Tinan 10 liu ba, Teresa Amaral iha tiha esperansa atu salva Filipa nia matan bainhira ro boot The Military Sealife Command Hospital Ship (USNS Mercy Boat), to’o iha Timor, ho objetivu atu halo tratamentu ba kualkér moras ne’ebé Timor Oan sira iha. Rona informasaun ida ne’e, Filipa nia Inan ho Aman deside, 4 horas madrugada atu lori nia ba konsulta. Maibé fasilidade ba transporte laiha, entaun, ikus mai la lori Filipa hodi ba hetan tratamentu husi USNS.
Filipa iha esperiénsia edukasaun iha fatin tolu, primeiru nia eskola iha fatin defisiénsia, maibé nia rasik lakohi tanba nia haree nia kolega sira hanesan hotu ho nia, ikus mai halo nia trauma no nia deside atu muda Eskola ba fatin seluk. Hafoin nia muda ba Eskola Bemori. Iha Eskola refere nia kolega sira provoka nia hodi goza nia matan sorin aat, entaun, ikus mai nia deside atu lakohi eskola.
Haree ba realidade ida nee, Inan Aman sira kontinua preokupa ho ninia estudu no ikus mai lori Filipa ba EBF iha Aituri-Laran, no iha ne’ebá maka Filipa sente ema simu no respeita nia iha eskola.
“Prestasaun iha Eskola di’ak tanba nia iha vontade ne’ebé di’ak atu estuda matéria sira ne’ebé iha ho normal maski defisiénsia”, Teresa konta.
Teresa mós hatete katak tuir loloos agora Filipa) 3o ano, maibé tanba nia muda eskola dala tolu, entaun ikus mai halo nia tenke hahú fali eskola 1o ano. Agora daudaun Filipa kontente tanba bele hetan kolega ne’ebé komprende nia no bele halimar di’ak ho nia.
Xefe Departamentu Edukasaun Inkluzivu iha Ministériu Edukasaun, Jose Monteiro fó sai dadus 2019 nian ne’ebé hatudu katak labarik defisiénsia sira ne’ebé mak asesu ona ba edukasaun hamutuk 4.454, maibe dadus refere seidauk halo verifikasaun tanba seidauk hetan dadus husi munisípiu sira.
Oras ne’e daudaun Ministériu Edukasaun halo parseria ho UNICEF, UNESCO, Ajénsia Partnership for Human Development (PHD) husi Australia nian, no mós uluk ho PLAN hodi realiza formasaun ba profesór sira. Professor sira ne’ebé mak simu ona formasaun ne’e hamutuk 520 inklui sira formador, formador kada Munisípiu ida na’in 10, sira ne’e mak orsida fó fali formasaun ba professor sira seluk ne’ebé mak hanorin iha sala de aula, sira ida formador ne’e mós professor hotu, para sira iha koñesimentu bele atende ba labarik defisiente sira.
Bainhira Neon Metin husu kona ba partisipasaun hosi Profesor sira hosi EBF Aituri-Laran nian iha formasaun ne’ebé Xefe Edukasaun Inkluzivu temi, la ho serteza Jose Monteiro dehan katak profesor Eskola Filial Aituri-Laran balun tuir balun lae.
“Professor sira ne’ebé mak hanorin iha Ai-turi laran balun tuir, balun la tuir, tanba depende ba Diretór mak hili ka autoriza na’in ida ka rua mak ba tuir. Ne’e tanba matéria ida professor ida labele husik, entaun ida ne’e mak Ministériu tau prioridade”, Xefe Departamentu Edukasaun Inkluzivu Jose Monteiro hatete.
Informasaun ne’ebé Xefe Departamentu Edukasaun Inkluzivu kontradís ho saida mak Koordenadór EBF Aituri-Laran, Vidal Brites hatete.
“Formasaun konaba hanorin estudante defisiente nian ami la hetan, tanba formasaun ne’e presiza lori tempu naruk no espesifika. Durante ne’e ami nia eskola la hetan karta hosi parte Ministériu Edukasaun nian atu tuir formasaun ba labarik defisiente nian”, Vidal Brites hatete.
Vidal mós esplika katak iha profesór na’in 2 hosi EBF ne’e ba tuir duni formasaun jeral kona ba ema ho defisiénsia hosi Merry Mackillop, la’os hosi Ministériu Edukasaun. Formasaun ne’e ajuda duni profesór na’in 2 ne’e atu jeralmente akompaña labarik defisiénsia, hanesan Gaspar ho Filipa, ho nain 2 seluk tan iha sira nia eskola.
“Ami ba tuir workshop iha Marry Mackillop durante loron 3 ka 4 hanesan ne’e. Iha ne’eba ami aprende barak konaba metodolojia ba defisiente sira nian, maibé ami seidauk iha esperiénsia kle’an konaba maneira atu hanorin labarik sira defisiente nian”, Profesora Domingas de Araujo Mendonça haktuir.
Diretór Ezekutivu ba Organizasaun Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan iha Timor-Leste (AHDMTL), Gaspar Afonso, rekoñese katak iha duni formasaun hosi Ministériu Edukasaun maibé implementasaun la hatudu rezultadu.
“Iha tinan hirak liu ba, Ministériu edukasaun inkluzivu fó treinamentu, maibé implementasaun ladún hatudu nia rezultadu di’ak”, Gaspar Afonso esplika.
Gaspar mós hatete, professor/a ne’ebé mak hanorin tenke iha interasaun ne’ebé di’ak ba ema ho defisiénsia, matan, tilun no fíziku. Se bainhira sira iha koñesimentu ne’ebé natoon, vontade, espíritu umanu, kometimentu no ser umanu ne’ebé mak aas, entaun ida ne’e la duvida no lasai preokupasaun. Maibé bainhira sira halo entendimentu no interasaun ne’ebé ladún di’ak ba ema ho defisiénsia sira, ne’e sai dezafiu boot tebes iha prosesu aprendizajen nia laran.
Estadu Timor-Leste to’o agora seidauk ratifika Konvensaun Internasionál kona ba Direitu Ema ho Defisiénsia nian, maski polítika no planu asaun aprovadu ona. Konstituisaun RDTL Artigu 21 sidadaun ne’ebé iha defisiénsia iha alínea 1 hateten, sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku ka mental iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk. Direitu ne’ebé hanesan la’os garantia katak sira sei hetan fornesimentu servisu báziku mak ho kualidade hanesan ho ema sira mak la ho defisiénsia. Gaspar ho Filipa mak ezemplu konkreta hosi inequidade iha asesu ba edukasaun no mós tulun governu nian. Gaspar susar atu asesu ba nia eskola nune’e mós ba nia uma rasik. Sira na’in 2, Gaspar ho Filipa to’o oras ne’e mós seidauk hetan subsídiu Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun nian.
Polítika estadu nian kona ba la husik ema ida iha kotuk sei dook hosi realidade. Iha liafuan di’ak barak mak hakerek iha dokumentu polítika sira maibé iha implementasaun buat barak mak sei falta. Iha 1 de Outubru 2019, Parlamentu Nasional aprova tiha rezolusaun ida hodi rekomenda ba Governo atu tau atensaun ba ema ho defisiénsia bainhira prepara sira nia Orsamentu Jeral Estadu. Maibé Rezolusaun ida ne’e hela nu’udar dokumentu de’it, realidade kontinua hatudu katak ema ho defisiénsia kontinua hasoru dezafiu.









