Reportazen Francisco JDA
Bee Moos nudar nesesidade prioridade ba ema hotu no nudar direitu fundamentu tuir Konstituisaun RDTL, bainhira ema ida la asesu bee moos, signifika ema ida sei moris iha mukit nia laran.
To’o ohin loron komunidade barak kontinua halerik ba bee moos, tanba realidade hatudu duni, povu babain sira sei kontinua ba kuru bee ho distansi dook, liu-liu iha area rural sira no mos balun komunidade Dili.
Neon Metin halo vizita ba Posto Maubara iha municipio Liquisa, hodi hare direitamente situasaun komunidade iha ne’eba, ne’ebe sei halerik ba bee moos.
Ekipa Neon Metin dadalia ho komunidade Maubara, Manuel Gonsalves ne’ebe konfesa ba Neon Metin katak, bee moos mak sai problema boot iha Municipio Liquisa, liu-liu iha Maubara. Bee Moos ne’ebe oferese hosi governu, loron rua nia laran mai durante oras ida nia laran deit.
“Bee ne’e kuandu halo gestaun di’ak too hela, maibe tanba autoridade lokál sira la toma atensaun ba bee móos, tanba ne’e mak iha fulan ida ka rua ne’e, ema id- idak fura nia bee. Ba ha’u ema individual, se ema ema hotu fura bee, sei ameasa ba erosaun, bainhira udan boot rai bele monu”, hateten Manuel
Manuel hatutan desde ukun-an, bee hanesan problema boot ba ami, governu hasai osan kada tinan, ko’alia kona-ba bee móos, maibé implementasaun la di’ak, bee bele oituan maibé ema hotu tenke hetan.
“Ema ne’ebé iha osan mak hetan tanba kanalizador ne’,e se mak fo netik nia osan ka sigaru bele tau atensaun no kontrola, maibé se la iha bee móos la iha. Ami senti susar no triste se autoridade lokal de’it la hatene satan nasionál”, tenik Manuel Gonsalves Iha Postu Maubara, aldeia Villa,22/07

Manuel hateten iha Postu Maubara iha Servisu Agua Saneamentu no Organizasaun Internasionál Water Aid, maibé tanba orsamemtu ne’ebé la sufisiente atu kobre hotu,hodi asesu ba bee moós, komunidade rasik susar atu hetan bee móos, ba han sa tan estudante ka saúde nia Programa katak fase liman ho sabaun ne’e susar liu tan, kada fulan komunidade balun tenki selu osan $10.00 atu dada bee ba uma.
Komunidade sira iha Liquisa mos inform aba Neon Metin mos katak ba komunidade ne’ebe mak iha osan mak bele hola bee mos ne’ebe mak kompania balun faan ho 1500 litru ho presu $3.00, maibe ema kbiit laek sira, laiha kbiit hodi sosa bee moos maske ho presu $3.00 deit.
Sorin Seluk Organizasaun Plataforma Nasionál Bee Mós Timor Leste, Diretor Koko Valentino hatoo iha diskusaun entre Parlamemtu Nasionál ho Governu hateten, bee móos no saneamentu sempre sai planu prioridade governu nian ,entaun tenki kontinua investe makas atu ema hotu bele hakonu ka asesu bee mos
“Sidadaun iha Direitu atu asesu ba bee mós ne’ebé di’ak, maibé bainhira ita monitoriza nia investimentu oituan los, parseiro dezenvolvimentu ne’ebé mai servisu iha duni maibé sira nia servisu ne’e kiik oan. Bainhira ami lee dokumentu Serve Delivered Assessment bainhira governu hatur komitmentu iha Nova Yorke atu konsidera direitu sosial ekonomia ne’ebé iha mós bee no saneamentu hanesan direitu baziku, hahú kompleta dokumentu refere to’o 2030 no hosi 2020 kobertura nasionál pelumenus tenki iha 87%, maibe saida mak ita hasoru, ita seidauk to’o. Ita too porvolta 74% ne’ebé governu halo publikasaun iha tinan 2018, hatudu katak ita la hatudu dezenvolvimentu milenium no tanba ita nia orsamemtu tinan kotuk la konsege pasa”, hatete Diretor Koko Valentin, iha Salaun FONGTIL, 20/07
Nia reforsa tan to’o tinan 2030 governu tenki hetan ona katak uma kain hotu iha Timor-Leste tenki asesu bee hosi 80% too 100%
Maske nune’e Diretor Agua, Saneamentu no Ijieniku, Gostavo da Cruz hateten katak bee no sanemanetu iha urbana atinji ona 80% no iha rural atinji ona 70%.
Dadus ne’ebe mak parte Agua, Saneamntuno Ijieniku hatoo la tuir realidade ne’ebe komunidade hasoru, katak to’o ohin loron iha rural no urbana ema kontinua halerik ba bee moos, no fo serbisu todan ba feto maluk sira hodi halao serbisu domestika nian ne’ebe todan liu, tanba tenke ba kuru bee moos ho distansia dook.










