Home Notisia Presiza Haburas Fiar Ba Malu Ho Onestidade Hodi Hametin Konsensu Nasional

Presiza Haburas Fiar Ba Malu Ho Onestidade Hodi Hametin Konsensu Nasional

1156
0
Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres Lu Olo. [Foto: Media PR | 28.11.2020]

Reportazen Zevonia Vieira

Situasaun politika rai laran ne’ebe akontese iha tinan hirak nia laran, hodi hamosu krizi politiku rai laran, liu hosi komemorasaun tinan 45 loron proklamasaun independensia Timor-Leste, Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres Lu Olo hatoo nia deklarasaun ofisial, hodi hanoin fila fali lalaok politika ne’ebe akontese.

Prezidente Lu Olo hateten biar Konstituisaun define momoos knaar ida-idak nian no oinsá sira relasiona malu, ita-nia ema balun la interpreta ho di’ak saída mak Konstituisaun ne’e hateten, haruka no haktuir ba  ita hotu tenke kumpre.  Prezidente dehan tanba balun la interpreta tuir nia sentidu loloos, mak mosu diverjénsia oioin iha ita-nia sosiedade laran, inklui entre Órgaun Soberania sira. Tanba mós problema interpretasaun mak mosu ona krize polítika boot tolu iha Timor-Leste livre no independente.

Prezidente fo lembra fila fali krize boot ida akontese iha tinan 2006, ida seluk iha 2017 dada to’o 2018 enkuantu FRETILIN kaer ukun.  Krize ikus liu mosu iha final 2019 no dada to’o 2020 enkuantu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) mak kaer ukun. Responsável Órgaun Soberania sira-nian xoke malu no relasaun ba malu suspende ka hakotu.

Prezidente dehan krize polítika ne’ebé mosu iha tinan 2006 tabik kedas ho kilat tarutu entre PNTL no FALINTIL-FDTL no ema sunu uma no oho ka ataka ema arbiru de’it.

“Ita-nia ema barak lakon uma no sasán no sai ema deslokadu internamente (ka koñesidu liu ho naran “refujiadu”) iha fatin-fatin ho kondisaun aat tebes durante fulan barak nia laran. Instabilidade sosiál boot tebes iha krize 2006. Risku atu sai Guerra Sivíl aas tebes, tanba ne’e Primeiru-Ministru husu rezignasaun atu hasees risku raan fakar dala ida tan iha ita-nia Rain doben”, dehan Prezidente Lu Olo, iha municipiu Liquisa, 28/11.

Prezidente akresenta tan iha fali tinan 2017, dala ida tan akontese krize polítika maibé ho impaktu aat boot ba ita-nia Estadu Direitu Demokrátiku. Hafoin rezultadu eleisaun fó-sai, Prezidente Repúblika konsulta kedas ho partidu polítiku sira no ho líder balu hafoin hetan garantia katak sei iha opozisaun konstrutiva iha Parlamentu Nasionál,  ho nune Xefe Estadu  fó kbiit ba partidu FRETILIN kaer ukun tinan lima, nu’udar vensedor eleisaun 2017. Maibé husi diferensa polítika ne’ebé mosu entre partidu sira, iha Parlamentu Nasionál, mosu konflitu boot entre maioria pós-eleitoral halo opozisaun iha Parlamentu Nasionál no Governu. Parlamentu Nasionál la funsiona hanesan bainbain no Governu la konsege hala’o ninia knaar tuir Konstituisaun haruka. Komunikasaun entre Parlamentu Nasionál no Governu kotu. Haree ba situasaun konflitu boot tebes no ita tama ona iha krize institusional ida ke grave tebes, Prezidente Repúblika deside disolve ka hakotu Parlamentu Nasionál no konvoka eleisaun jeral antesipada.

Iha eleisaun antesipada tuir Prezidente Republika nia deskursu katak tanba AMP mak manán eleisaun jerál antesipada, Prezidente Repúblika bolu Aliansa ne’e hodi forma Governu. Maibé iha governasaun klaran mosu fila fali konflitu boot entre partidu sira ne’ebé halo parte iha AMP.

Biar partidu sira iha Parlamentu Nasionál xumba Orsamentu Jerál Estadu 2020, governu sei hala’o hela ninia knaar baibain ho apoiu husi partidu rua husi AMP rasik no husi partidu opozisaun FRETILIN.

Parlamentu Nasionál mós hala’o hela ninia knaar konstitusional. Enkuantu partidu sira buka malu atu rezolve konflitu polítiku iha momentu ne’ebá, mosu situasaun kalamidade públika saúde ne’ebé preokupa ema hotu-hotu bainhira moras Covid-19 afeta mundu tomak. Nu’udar medida atu hasees-an husi moras aat ne’e, Timor-Leste hahú tama iha estadu emerjénsia.

“Ho medida kuarentena ba sira ne’ebé tama mai husi rai-li’ur, ita konsege taka dalan ba covid-19. Ema besik tolu nulu mak tama mai Timor-Leste ho moras covid-19 maibé servisus saúde konsege kontrola metin no moras ne’e la hada’et ba komunidade no ema ida la mate”, dehan Prezidente Lu Olo

Iha surtu moras COVID-19 partidu FRETILIN ho Partidu Libertasaun Popular (PLP) asina plataforma entendimentu no mosu entendimentu polítiku-partidáriu foun ida iha Parlamentu Nasionál.

Liu hosi loron istoriku 20 Novembru Prezidente esklarese katak situasaun polítika  ka impase polítika iha rai laran, tuir Prezidente prefere koalia tuir saida mak Konstituisaun hateten no hakerek ho lia-fuan ho nia sentidu juridiku konstitusional.

Nia dehan wainhira koligasaun pré-eleitorál ka pós-eleitorál ida ne’ebé mak sustenta Governu rahun, ne’e la signifika katak automatikamente governu ne’e monu ona no tenke forma fali Governu foun.  Koligasaun rahun la’ós fundamentu ida atu halo kedas ona demisaun ba governu. Situasaun hirak ne’ebé mak implika demisaun governu só situasaun hirak ne’ebé mak temi iha artigu 112 Konstituisaun. Wainhira la mosu situasaun ruma ne’ebé mak temi iha artigu 112 Konstituisaun, governu kontinua ninia knaar ho kbiit tomak.

Prezidente haktuir uluk wainhira partidu CNRT la sustenta ona VIII governu no bá hamutuk ho partidu sira seluk ne’ebé iha asentu parlamentár ,hodi estabelese koligasaun foun ida ho objetivu atu forma IX Governu, VIII governu ne’e sai tiha governu minoritáriu. Maske hala’o knaar nu’udar governu ida ne’ebé minoritáriu iha momentu ne’ebá, VIII Governu kontinua iha ninia kbiit kompletu.

“Ita-nia Konstituisaun la bandu ejistensia Governu minoritáriu. Governu minoritáriu bele mosu iha momentu inísiu lejislatura foun mós bele akontese, durante lejislatura ida nia laran. Ne’e katak hahú hosi momentu formasaun Governu, minoria ne’e hahú kedas ona hosi inísiu mandatu governativu (hanesan akontese ba VII Governu)”, hateten Lu Olo

Nia mos dehan bele mós mosu governu minoritáriu wainhira koligasaun maioritária ruma naksobu iha dalan klaran (hanesan akontese ba AMP ne’ebé mak mosu iha eleisaun lejislativa 2018).

“Ita-nia norma konstitusionál sira kona-ba formasaun no demisaun governu, kuaze hanesan kedas ho norma konstitusionál Portugál nian. Iha Portugál ejiste ona governu minoritáriu oioin. Konstitusionalista boot sira-nia obra doutrinária iha Portugál, la dehan katak governu minoritáriu ne’e inkonstitusionál”, dehan Lu Olo              

Xefe Estadu ne’e dehan entre sidadaun sira ka entre polítiku sira ka entre jurista sira, bele iha interpretasaun jurídika oioin, maibé interpretasaun ne’ebé vale liu mak interpretasaun hosi Tribunál. Durante mais ou menos tinan 3 kotuk ne’e, mosu diverjénsia interpretasaun kona-ba ita-nia  norma konstitusionál balu. Opiniaun balu afirma katak Prezidente Repúblika viola Konstituisaun. Oinsa Prezidente Repúblika viola Konstituisaun se Konstituisaun rasik mak fo duni kompetensia ida ne’e ba nia? Bele dehan katak fatór ida ne’ebé kontribui ba “impasse polítiku” iha tempu ne’ebá mak diverjénsia interpretasaun balu kona-ba ita-nia Konstituisaun.

“Só Tribunál Rekursu de’it mak iha kompeténsia atu deklara kona-ba mosu ka la mosu violasaun ba Konstituisaun. Wainhira Tribunál Rekursu fó-sai ona ninia interpretasaun ruma, ita bele la konkorda tanba ita iha ita-nia perspetiva jurídika ka politíka rasik, maibé ita labele deskredibiliza ita-nia Tribunál. Wainhira Tribunál fó-sai ona ninia opiniaun, ita tenke respeita no kumpre desizaun ne’e maske ita la konkorda ho argumentasaun ne’ebé Tribunal hodi fundamenta ninia desizaun.  Ho maneira ida-ne’e, ita kontribui ba pasifikasaun ba situasaun polítika iha ita-nia rain ne’e”, dehan Prezidente Lu Olo                 

Ho krize polítika sira ne’ebé povu hasoru ona,  Prezidente Republika hatoo lia menon katak  importante tebes ba Timor-Leste atu partidu polítiku sira, líder polítiku sira no personalidade sira ho influénsia iha komunidade, tenke iha vontade atu hetan solusaun ba problema ne’ebé de’it. Hanesan iha tempu luta, ita presiza líder-modelu atu ita hotu haktuir, atu ita hotu bele kaer metin nafatin ita-nia moris, nu’udar Povu no Nasaun.

“Ita presiza haburas fila fali fiar ba malu, ho onestidade no integridade, atu bele hametin konsensu nasionál hodi haforsa Estadu Direitu Demokrátiku, haburas dezenvolvimentu sustentadu no sustentável, hasa’e kreximentu ekonómiku iha rai-laran; hala’o jestaun ho rigor, transparénsia, efikásia no efisiénsia ba Fundu Minarai atu ita-nia oan no bei-oan sira bele  hetan mós benefísius”, Dehan Prezidente Republika nakonu ho esperansa

Prezidente hateten fundu minarai ne’e tenke fó rezultadu di’ak mai Timor-Leste, konsensu ida ne’e tenke haree mós ba edukasaun nu’udar garante ba futuru dignu no prósperu ba oan no bei-oan sira, konsensu atu hadi’ak di’ak liu sistema saúde no ninia servisus ba komunidade sira, atu populasaun bele sai saudável no prodús liután, konsensu atu dezenvolve maka’as liu agrikultura nu’ udar baze ba ita-nia  ekonomia nasionál,  atu agrikultor sira sai produtivu liu no prodús hahán ho kualidade aas no sai fonte rendimentu seguru ba komunidade rurál sira no garante seguransa alimentar iha tempu ne’ebé de’it, konsensu kona-ba justisa sosial katak mane no feto iha direitu no oportunidade hanesan.

“Katak diferensa ne’ebé de’it, hanesan relijiaun, rasa, etnia no seluk tan labele haketak ema husi ema maibé hariku liután ita hotu nu’udar Família Boot ida, moris iha uma lisan boot ida de’it: Timor-Leste! Ita labele fó fatin ba rasismu iha ita-nia Rai-laran”, hateten Prezidente Lu Olo.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here