Reportazen Zevonia Vieira
Relasiona ho relatoriu indise organizasaun sosiadade sivil Timor-Leste tinan 2019 nian, ne’ebe lansa hosi NGO Belun hatudu katak indise sustentabilidade organizasaun sosiadade sivil hetan valor mediu 3.5, signifik katak indise organizasaun sosiadade sivil (OSS) iha prosesu dezenvolvimentu ka evolui hela.
Maibe iha parte viabilidade finanseira hetan valor 4.4 ne’e katak maioria OSS sira depende ba fundus hosi doado internasonal sira no governu. Parte advokasia hetan valor 3.2 katak OSS sira ativamente ebgaja iha advokasia. OSS isra dalabarak envolve iha prosesu foti desizaun iha governu no reprezentativu hosi rede OSS balun partisipa iha reuniaun nivel altu iha nasaun.
Iha parte Ambiente legal ho valor 3.4 katak kondisivu tebes, iha Lei no.5/2005 governa rejistrasaun hosi organizasaun naun governmental iha Timor-Leste, ONG bele konstitui hanesan asosiasaun ka fundasaun.
Iha parte kapasidade organizasional hetan valor 3.2 katak maioria OSS iha urbanu no rural hetan benefisiu ba apoiu kapasitasaun hosi sira nia aprseiru no doador sira, durante tinan barak no ninia rezultadu mak heta grau ne’ebe razoavel iha kapasidade organizasional, maibe organizasaun Baze Komunitaria (OBK) no organizasaun jovem sira sei fraku hela iha kapasitasaun organizasional.
Hosi parte provizaun serbisu hetan valor 3.6 ne’e hatudu katak OSS sra oferese serbisu oioin bazea ba sira nia vizaun no misaun sira inklui iha area agrikultura, Floresta, akuakultura, harii dame, bee no saniamentu, turizmu, ambiente, edukasaun, dezenvolve kapasitasaun, saude, empodera feto no jovem, arte no kultura, jeneru no inkluzaun sosial, direitu umanu no justisa, peskiza no dezenvolvimentu politika.
Iha sesaun setoral infraestrutura hetan valor 3.5 katak OSS sira iha asesu ba konjutu robustu ne’ebe justu hosi apoiu serbisu sira, inklui treinamentu, rede no parseria intersetorial sira.
Ikus liu tuir relatoriu ne’e mos sita konaba imajem publika ho valor 3.3 katak OSS sira iha difikuldade atu hetan media ba halo kobertura ba sira nia atividade, tanba jornalista sira rekere osan ba per-diem, transporte no produsaun, in jeralmente OSS laiha orsamentu ne’ebe aloka ba gastu sira ne’e.
Relasiona ho relatoriu indise konaba OSS hetan valor mediu ka iha prosesu dezenvolvimentu nia laran, jornalista Neon Metin halo entrevista ho Direitor Ezekutivu Forum Organizasaun Naun Govermental Timor-Leste (FONGTIL), Daniel dos Santos, ba Neon Metin Diretor Ezektivu FONGTIL hateten organizasaun sosiadade sivil iha Timor-Leste nia definisaun ne’e luan oituan no FONGTIL akumula deit membro OSS sira iha Timor-Leste.
Iha relatoriu ne’e hatudu katak ita nia partisipasaun no involmentu iha prosesu dezenvolvimentu ne’e OSS ativu tebes, maske iha parte balun ita hasoru dezafiu konaba limitasaun rekursu umanu, finanseiru no limitasaun iha sustentabilidade ezistensia NGO ba tempu naruk.
Nia dehan relasiona ho dadus hosi FONGTIL konaba NGO sira ne’ebe sai membru hosi tinan 2000-2020 iha membru total 826, maibe realidade Diretor FONGTIL dehan bazea ba atualizasaun dadus agora dadauk iha deit NGO nasional hamutul 203 no internasional iha 27.
Depende ba relatoriu ne’ebe NGO Belun lansa katak OSS barak mak sei depende ba donor ka finanseiru hosi doador, ho nune Diretor FONGTIL hateten maioria NGO sei iha dependensia ba projetu (NGO base project) no ida ne’e hanesan realidade ida ne’ebe akontese.
Ba Neon Metin Diretor FONGTIL mos rekonnese katak partisipasuan OSS nian ativu iha prosesu dezenvolvimentu tanba governu rekonnese total katak ezistensia OSS nudar parseria kritiku no implementador.
Ba kestaun konaba OSS sira sei depende ba doador ka bazea ba projetu, solusaun saida mak bele uza hodi solusiona? Ba Neon Metin Diretor FONGTIL hateten orienta NGO sira atu koalia konaba sustentabilidade organizasaun signifika NGO sira mos bele koalia konaba sosial bisnis ka negosio sosial ne’ebe bele lori rendimentu sustentavel hodi nune’e bele mantein sira nia atividade sosial.
“Halo mos parseria ho estadu, liu hosi gabinete apoiu sosiadade sivil ho pensamentu ida katak utiliza rekursu ne’ebe iha ba dezenvolvimentu, dezenvolve ita nia sosiadade hodi evita intervensaun hosi rai liur atu influensia NGO iha rai laran. NGO hotu mantein idak-idak nia papel no sai parseiu kritiku no governu oferese rekursu maibe sira labele halo intervensaun”, hateten Daniel.
Diretor ne’e konklui katak presiza halo aprosimasaun ba ajensia no organizasaun sira hosi rai liur neebe hakarak halo programa iha Timor, atu koalia ona konaba transformasaun skill ka abilidade, ho nune’e wainhira sira nia misaun hotu, ho nune parseiru sira iha rai laran iha ona abilidade ho independente atu implementa programa iha rai laran.









