
Reportazen Santina Lucia da Costa
“Dalaruma ami tau bee tiha iha loja oin, ema balun mai la fase liman no balun mai la tau maskára, ami labele duni sira fila, tanba se ami la haruka tama entaun sasan ema la hola”. Rita de Jesus
Hahu fulan Dezembru 2020, numeru afetadu COVID-29 ne’ebe sae ba 13, tanba maluk balun ne’ebe mai hosi nasaun afetadu, iha tempu ne’eba kedas Prezidente Republika dekreta Estadu Emerjensia (EE) ba da siak nian, ho nune’e atu bele halo vijilansia no preven-an hosi virus Corona.
Regulamentu hosi EE rasik husu fatin publiku sira hanesan loza, ristorante no merkadu tenke prepara bee moos no sabaun, uza maskra bainhira halo movimentu iha fatin refere. Maske EE aplika ona maibe bainhira Neon Metin halo observasaun direita iha terenu loza balun ne’ebe sedauk kumpre protojlu saude nian
Neon Metin dada lia ho trabalhador serbisu iha loja Bethlehem.Lda.Dili, Rita Eva de Jesus konaba realidade ne’ebe akontese iha loza ne’ebe nia serbisu ba. Nia hateten kompradores sira ba hola sasan iha loja laran la tuir regras husi Ministeriu Saude, sira la fase liman ho sabaun, la tau maskára antes tama ba loja laran.
“Ami tuir protokolu husi Ministeriu Saude hanesan tau bee ho sabaun iha loja oin, hodi nune’e ema mai hola sasan karik fase liman tiha mak tama ba no mos tau maskára, maibe dalaruma ami tau bee tiha iha loja oin, ema balun mai la fase liman no balun mai la tau maskára, ami labele duni sira fila, tanba se ami la haruka tama entaun sasan ema la hola”, hateten trabalhadora Rita Eva de Jesus ba Neon Metin iha serbisu fatin loja Bethlehem.Lda.Dili, Kampung Baru, 06/01.
Rita dehan iha nia uma mos kumpri regras ne’ebe Ministeriu Saude fo sai, hanesan tau bee, fase liman ho sabaun, uza mascara no iha serbisu mós antes tama serbisu fase liman tiha mak serbisu.
Ba Neon Metin Rita hatoo preokupasaun sekarik numeru virus Corona ne’e aumenta bebeik no desidi lockdown total, sei fo impaktu ba nia tanba tenke para serbisu no fo todan ba nesesidade uma laran. Nia hatutan sorte EE ba dasiak nian sei fo fleksibilidade hodi lao ba mai, maibe Rita rasik kontinu kumpri regras hodi prevene-an hosi virus Corona
Entretantu trabalhador serbisu iha Hani Restaurant & Coffee Shop, Domingas Kefi hateten regras hosi Ministeriu Saude nian rona ona, maibe Domingas konfesa katak la dun komprende konaba iha tempus saida mak uza maskra? Iha fatin publiku deit ka iha uma laran mos tenke uza?
Ba Neon Metin Domingas tenik katak informasaun sira ne’e rona tutan deit hosi ema, tanba nia rasik laiha televisaun iha uma hodi asesu informasaun.
Domingas hateten ristorante ne’ebe nia serbisu ba, prepara bee ho sabaun bainhira ema ba han, maibe nia rasik hateten visitante balun la uza maskra, “ami la duni sai sira ne’ebe uza maskra se ami duni, se mak atu mai hola ami nia hahan”.
Tuir observasaun Neon Metin, komunidade barak mak sedauk iha konsiensia hodi prevene-an hosi virus Corona, balun la uza maskra iha fatin publiku, la fase liman bainhira tam aba iha loza sira, la halo distansia fiziku. Loza balun prepara Galong mammuk iha loza oin maibe laiha bee.
Tuir dadus hosi Ministeriu Saude ba loron 7 Janeiru 2021 nian, numeru afetadu COVID-19 ne’ebe sei bauxa tun ba nain 9, numeru rekupadu hosi konfirmadu no provavel hamutuk 44, hein rezultadu teste hamutuk 393, numeru rezultadu negative total 17060, total ema ne’ebe halo ona teste iha 17502 no sedauk iha tan kazu foun.
World Health Organization (WHO) relata detekta ona virus Corona foun ho naran variant B117 nudar mutasi virus Corona ne’ebe bele daet lalais liu duke COVID-19. B117 ka Variant Under Investigation 202012/01 (VUI) nudar variant nebe detekta uluk iha Englatera. Sira hansan Variant VUI 202012/01, tanba detekta iha tinan 2020, fulan 12 no varian 01.
Agora dadauk virus corona B117 ka VUI detekta ona iha Australia, Denmark, Italia, Islandia, Holanda, Afrika no Singapura. Strain virus Corona B117 70% daet lalais liu









