Reportazen David da Costa Gusmao
Liu husi Zoom press conference Ministra Saude (MS), Odete Maria Freitas Belo informa ba jornalista sira katak provizoriamente governu Timor-Leste foti desizaun, atu sosa ka simu doasaun vasina ida deit mak Vasina COVID-19 AstraZeneeca, hodi hasae imunidade ema nian hodi kontra virus
Nia Esplika bainhira ema aseita hotu hetan vasina ida ne’e, oinsa vasina ne’e nia admistrasaun ka fó ba iha ema, vasina ida ne’e sei sona ba iha liman kabas karuk no pozisaun seringa ne’e nia anglu iha 90% katak sudut ne’e 90 derajat, atu nune’e vasina ne’e bele neutra didiak iha muskulu no labele iha deit kulit nia leten.
“AstaZeneca ne’e ita mos bele armazena temperatura iha 2 ate 8 grau celsiu, hanesan mos ho vasina sira seluk janesan Sinovac no Novavax no Jensen and Jensen, karakter seluk husi vasina AstraZeneca nia, bainhira ita halo armazenamentu ka mantein ho konservasaun ne’ebe diak ho temperatura 2 ho 8 grau celsiu, nia sei la aat no sei dura to’o fulan ne’en. Hanesan mos ho vasina Pfizer, Sinovac, Novavax no Jansen & Jensen”, dehan Odete Maria liu husi zoom press conference iha palacio da cinzas Kaikoli, 03/04.
Nia haktuir iha inisiu kedas Ministeriu Saude hamutuk ho parseiru, ajensia importante sira halo diskusaun oinsa atu halo selesaun ba vasina ne’ebe adekuadu ba Timor-Leste.Primeiru ekipa buka dalan oinsa bele asesu ba vasina ne’ebe adekuadu.
Tuir mai governu estabelese Komisaun Interministerial ne’ebé ho ninia kompozisaun sira hodi deskute, estuda, dalan atu bele halo selesaun ba vasina COVID-19, liu husi prosedimentu lubuk ida, ikus mai Komisaun Interministerial deside adere ba Covax facility, hanesan organizasaun ida ne’ebé ajuda no fasilita nasaun kiik sira hodi bele hetan asesu ba vasina COVID-19.
Maibé Ministra hateten tenki prense kriteria ne’ebe Covax Facility, konfigura ona ikus liu Komisaun Interministerial ho komisaun tékniku sira, tuur hamutuk hodi deskute Timor-Leste ninia kondisaun hodi ajusta ho vasina sira ne’ebe mak preparadu atu bele lori ba merkadu.
Nia salienta tan kritéria sira mak hili vasina ne’ebé iha ona Emergency Used List ka tama ona iha lista prekualifikasaun Organizasaun Mundial Saude nian, signifika katak vasina ninia efikásia diak, katak bele redus gravidade husi COVID-19, bele mós redus pasiente ho COVID -19 ba iha ospital.
“Automatikamente ita espera katak sei la nesesida alta asistensia iha ICU, no bele prevene ema mate tanba COVID iha ita nia rain”, nia subliña
Nia konklui katak hare ba vasina ninia kualidade, vasina ne’e rasik tenki konsistente ho ninia purity, ninia koor, ninia iis, inklui ninia potensia, seguransa no efikásia, konforme Autoridade Reguladora OMS nian ho evidensia konabá vasina ne’e rasik, ba populasuan ida espeifiku iha kontestu ida espesífiku mós.
Nia dehan Vasina ninia seguransa, katak Vasina ida seguru, sei laiha reasaun adverse ka efeitu kolateral ne’ebé bele hamate ema ka halo ema moras todan.
“Haré ba vasina batch primeiru, ne’ebé sei to’o iha ita nia rain ho kuantidade mínimu mak 24 mil dozes, tan ne’e vasina ida ne’e sei fó uluk ba professional saúde sira, ne’ebé servisu no fó atendimentu direita ba kazu COVID-19, signifika katak ita sei iha ema na’in 24.000 mak sei asesu uluk ba vasina refere ho ninia interval ba doze segundu entre semana 8 to’o semana 12,” nia informa.









