Reportajen David da Costa Gusmao
Ministru Prezidensial Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães informa liu hosi komunikadu imprensa katak governu liu husi reuniaun Konsellu Ministru aprova ona projetu Dekretu-Lei ne’ebe aprezenta husi Ministru Finansas kona-ba kriasaun kompensasaun ba eventualidade mate ka inkapasidade rezulta husi inokulasaun ho vasina kontra COVID-19.
“Maske risku efeitu sekundáriu grave ne’ebé provoka husi vasina kontra COVID-19 ki’ik tebes, ne’ebe kompensa barak tanba benefísiu husi vasinasaun ba populasaun einjeral, inisiativa lejizlativa ne’e ho objetivu atu prevene situasaun ne’ebe ninia efeitu sekundáriu grave liu, no atu preve dívida kompensasaun ba ema ne’ebe esperimente efeitu sekundáriu hirak ne’e,” esplika Ministru Fidelis, liu hosi komunikadu imprensa, Kuarta 23/06.
Nia haktuir husi Dekretu-Lei define katak iha kazu inkapasidade inferieor 30%, provoka husi vasina kontra COVID-19 sei fo kompensasaun ida ho valor dolar amerikanu rihun ida, karik inkapasidade iha entre 30% no 70% husi vasina ne’e sei atribui valor dolar amerikanu 2100 no iha kazu vasina provoka inkapasidade boot liu 70% sei atribui dolar amerikanu rihun 7.
“Karik Iha kazu eventualidade mate ka la konvite rezulta husi inokulasaun vasina nian governu sei atribui kompensasaun ida ho valor dolar amerikanu rihun sanulu,” nia afirma.
Nia esplika projetu dekretu lei ne’e mak hanesan mekanizmu seguru ne’ebé mak governu tau iha fatin hodi fo garantia ba sidadaun sira.
Governante ne’e salienta atribuisaun ne’e tenke sujeita ba verifikasaun, ba saude para kauza mate ka moras ne’e komprova katak ema ne’e mate ka moras tanba vasina, entaun ida ne’e hanesan seguru ida ne’ebe governu oferese, tanba iha parte governu nian fiar duni vasina ne’e la iha risku, maibe se balun mak preokupa nafatin ho risku mak governu avansa ho mekanizmu seguru ida ne’e.










