Home Notisia Planu Harii Sidade Universidade Ho Ameasa, Getrudis: Luta no Prontu Mate Ba...

Planu Harii Sidade Universidade Ho Ameasa, Getrudis: Luta no Prontu Mate Ba Ami nia Rai

3441
0
Komunidade Luta ba sira nia rai iha Aileu. [Foto: Francisco JDA | 07.07.2021]

Reportajen Francisco JDA

Komunidade afetadu hosi rai Mantane  Suku Bandudato, Municipiu Aileu uma kain hamutuk 27  halao konferénsia imprensa, relasiona ho planu Ministériu do Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) ne’ebé deside atu harii sidade universidade,  maibé prosesu harii sidade universidade ne’e komunidade sente la seguru no dignu, maske MESSK halo ona diálogu ba dala 14, maibe la iha konkordánsia no sedauk iha solusaun, nune’e komunidade nafatin mantein no husu MESSK atu halo fali projetu Sidade Universidade  iha rai Mauxadu ho hectare 66, tanba rai Mantane ne’ebe komunidade hela ba, iha sertifikadu hosi tinan 1997, iha mos sertifikadu hosi Sistema Nasional Kadastru (SNC) ho kompletu.  

Nain ba rai, Getrudis Gama Soares hatoo katak bainhira governu halo estudu viabilidade, sem koñesimentu no komunikasaun ba rai nain,  entaun momentu ne’eba komunidade ho grupu boot halo asaun  hasoru governu, tanba komunidade la komprende estudu viabilidade, governu halo mapa kompletu ona hafoin  governu halo sosializasaun, 1-14 maibe la iha rezultadu no solusaun, derepente deit ekipa governu nian tun hamutuk ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL)  obriga, ameasa no baku komunidade balun, tanba tauk entaun ema nain 5 mak asina dokumentu hosi governu, maibé komunidade nain ba rai balun la konsege asina dokumentu refere.

“Hau hakarak dehan sosializasaun dala hira ne’e la iha solusaun, rezultadu la iha sira halo deit dokumentu falsu no dadaus tama katak ema hotu mak asina ona, maibe realidade ami lubun boot ida ne’e la aseita too agora, rai ne’e potensiál ba agrikultór nian, halo buat oioin hosi rai ne’e mak fo ami nina oan sira eskola to’o ohin loron, ami tur nafatin iha rai ne’e nia leten”, dehan Gedtrudis iha Aileu, 07/07.

Nia dehan sira prontu luta to’o, prontu mate ba rai ne’e, rai ne’e beila sira husik hela mai ami, too iha ne’ebe deit no ami prontu ba  tribunal.

Nia informa katak dokumentu komprovativu ne’ebe avo sira rai hela iha kompletu, tanba ne’e komunidade afetadu ne’e brani to’o tribunal. Bainhira iha sosializasaun ami oferese rai iha Mauxadu kuaze 66 hectares no komunidade hato’o ba MESSK atu halo projetu iha ne’eba sei la lakon ba indenizasaun tanba rai estadu maibe MESSK dehan kestaun tempu.

Iha fatin hanesan Tuir Porta Voz komunidade afetadu rai Mantane,  Jose Martins haktuir katak maske governu halo ona estudu viabilidade no aprezenta proposta rezolusaun governu nian kona ba definisaun ba montante pekunariu hodi fo indenimizasaun, nune’e governu mos hakarak espropria rai hamutuk hectare 36,  ne’ebe identifikadu nudár rai bokur ba produsaun agrikultura nian,  no sustenta moris familia nian.

“Ami hare katak governu liu hosi ministériu Justica, no mos entidades benefisiária  hanesan MESSK viola direitu primariu  hirak ne’ebe haktuir iha lei numeru 8/2017 ne’ebe koalia kona ba espropriasaun tanba utilidade públiku, artigu 8 ne’ebe  prinsipál liu iha aliña 3 hatete katak, espropriasaun sempre ho karater exesionál no tenki uja deit bainhira la posivel uja bein imovel seluk hodi konkretiza finalidade ka dezenha fali projecto ne’ebe atu implementa ou fundamentu ba ninia fin no iha artigu 42 despezu ne’ebe prinsipál iha aliña 2 hateten halaok tenke iha kondisaun ne’ebe garantia dignidade ema nian direitu, no seguransa ba ema ne’ebe afeta, respeita nafatin prinsípiu proporsionalidade ba adekuasaun no laos diskriminasaun,” hatete  Jose Martins

Liu hosi dadus ne’ebe jornalista Neon Metin asesu katak sekarik projetu sidade universidade ne’e realiza sei fo impaktu ba ema hamutuk 59,  ho uma kain 27, membru família hamutuk 132, ema ho difisensia 6 no moras króniku 2.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here