
Reportajen David da Costa Gusmao
VIII Governu Konstitusionál ne’ebe reprejentante husi Ministru Presidénsia Konsellu Ministru Fidelis Manuel Leite Magalhães, ofisialmemte ohin simu ona saudozu Max Stahl nia sinzas ka urna.
Reprezentante governu ne’e espresa sentimentu, hodi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak nia naran presta sentidu de kondolénsias ba saudozu Max Stahl nia sinza, nu’udar símbolu de rekoñesementu ba dedikasaun saudozu nian, durante luta ba independénsia Timor-Leste.
“Lori Primeiru Ministru nia naran ho onra bo’ot ba Ita hotu ne’ebe halibur iha ne’e bele fo netik biban hodi simu Saudozu Max Stahl ninia sinzas no urna. ita hotu koñese Max Stahl ho nia domin ba Ita hotu, no mos ita hotu ne’ebe hamrik iha ne’e mak goja ukun rasik-an ida ne’e, tanba nia halo ninia serbisu no fó sai ita nia situasaun, ita nia istória ba mundu,”dehan Porta voz governu, Fidelis Magalhães iha aero porto, Kuarta 15/12.
Ho ida ne’e husi parte governu nia hakarak fó benvindu ba Saudozu Max Stahl ho nia espoza, oan sira no familia sira hotu ne’ebé mak iha ne’e, hodi bele espresa no apresiasaun boot ba Max Stahl ninia serbisu hotu no sakrifísiu hotu ne’ebé nia halo no kontribui ba Timor-Leste nia indepedensia.
“Ita hotu iha ne’e espresa no fó apresiasaun boot ba Max Stahl ninia servu hotu no sakarifisu hotu ne’ebé nia halo no kontribui ba Timor-Leste, tantu tempu uluk nian no mai iha tempu ita ukun rasik kaan nian. Ofisialmente Governu simu ona Max Stahl no agora ita sei lao tuir prosesu sira hotu to’o ikus liu ita hotu iha simiteriu santa crus iha dia 17 loron rua tan,” nia haktuir.
Entertantu saudozu Max Stahl hakotu is iha Brisbane, Australia iha tuku 4.30 madrugada oras Austrália nian, no nia isin mate sunu ka halo kremasaun iha loron 12 Novembru tinan ne’e iha Austrália.
Christopher Wenner ho naran konesidu Max Stahl moris iha 6 Dezembru 1954 Iha Londres, no Hetan kondekorasaun Orden Grande Colar husi estadu Timor-Leste no sai sidadaun espesiál Timor-Leste iha Novembru 2019.