Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’
Kandidatu Prezidente Repúblika independente ho númeru sorteiu 12, Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” fo nia perspetiva konaba konstrusaun estadu hahú husi 1975 no iha era ukun-an, Timor-Leste tenke sai estadu ida ne’ebe anti kapitalista, imperialista no presiza iha vontade popular hodi harii estadu ida ne’e ho soberanu tuir konstituisaun RDTL.
Iha debate TVE Virgílio hato’o, atu alkansa objetivu estadu nian, Prezidente Repúblika presiza hatuur símbolu unidade nasionál no konsolidasaun independénsia tuir konstituisaun, nune’e komunika ho governu hodi garante dezenvolvimentu ida ne’ebé balansu.
“Prezidente Reduplika tenke iha kapasidade natoon, atu garante ambiente komunikasaun polítika saudavel, entre órgaun soberania sira hotu, depois hanesan kompeténsia ida ne’ebé atu promulga orsamentu estadu ni-nian, PR iha papél importante ida ne’ebé atu halo komunikasaun ho xefe do governu, hodi garante katak tinan-tinan orsamentu estadu ne’e iha alokasaun ida ne’ebé razoavel ba setór xave sira hanesan edukasaun, saúde no agrikultura,” tenik nia.
Nia akresenta, liu-liu mos atu halo juventude sai elementu ka xave ida ba unidade nasionál, tuir Virgílio durante tinan 20 nia laran juventude sai de’it nu’udar ornamentu polítiku iha kampaña, maibé depois de ukun polítiku na’in sira la iha programa ruma ne’ebé foka ba dezenvolvimentu juventude nian.
“Promove dezenvolvimentu armoniozu i integradu ba seitor sira iha kada rejiaun. Dezenvolvimentu armoniozu i integradu atu dehan katak, ita konstroi estrada la’os benefísiu de’it ba ema ne’ebé lori kareta, maibé estrada ne’e mos tenke fo benefísiu ba komunidade sira ne’ebé hela iha estrada ibun. Ita labele halo ita nia juventude, komunidade, populasaun sai vítima ba dezenvolvimentu rasik.” dehan Lamukan
Virgilio hato’o juventude no komunidade sira nia preokupasaun iha rai laran, relasiona ho grupu Arte Moris no populasaun balun ne’ebé mak sai vítima ba dezenvolvimentu sem iha alternative ida di’ak ba sira atu bele dezenvolve sira nia kreatividade no mos moris di’ak komunidade nian.
Tuir kandidatu ho númeru sorteiu 12 ne’e hatete, konstrusaun estadu tenke bazeia ba konstituisaun RDTL iha artigu 1 ne’ebé hatete Repúblika Demokrátiku Timor-Leste (RDTL) hanesan estadu de direitu demokráriku, soberanu, indpendente no unitáriu bazeia ba vontade popular no respeitu ba dignidade ema nian.
“Sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no lei mos aplika hanesan ba sidadaun hotu-hotu, ida ne’e buat ida ne’e ita buka atu entende, demokrátiku katak poder ne’e bazeia ba vontade popular ida mak eleisoens prezidensiais, eleisoens parlamentares atupovu ezerse ni-nia direitu de votu para atu fo konfiasa ba nia reprezentante hodi kaer ukun,” dehan Virgilio iha debate TVE, 18/02.
Nia hatutan presiza mos iha definisaun balu ne’ebé ita presiza define konabá soberanu katak la’os de’it soberanu tanba ita iha forenteira terrestre, marítma, bandeira, lema sira maibé presiza mos soberanu kada individu.
“Hanesan ema ne’ebé envolve aan barak liu iha sosiedade sivil, ami define soberania ne’e kompozisaun hosi soberania individual katak sidadaun ida-idak nia tenki soberanu. Lia-fuan ukun-aan ne’e la’os ida ita dada bandeira ne’e, maibé sidadun ida-idak nia tenki sente aan katak nia ukun rasik aan duni, entaun sobarania ida ne’e mak ita tenki entende iha kontekstu konstrusaun estadu ni-nian,” hatete Virgílio iha debate TVE hamutuk ho Kandidatu Rogerio Lobato.