Reportajen Santy da Costa Gusmao
Prezidente Republika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo ho esperansa katak, substituisaun membru na’in haat (4) ne’ebé simu posse, sei lori benefísiu efetivu no hadiak dezempeñu Governamental ba VIII governu Konstituisional.
Membru na’in haat (4), mak hanesan, Ministru Justisa, Tiago Sarmento, Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, Vise-Ministru Finansas, António Freitas no Sekretáriu Estadu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional (SEACLN), Júlio da Conceição Loro Mesak.
“Haree ba tempu badak sei resin hela to’o mandatu hotu iha tinan 2023, hau hein katak substituisaun ida nee ba membrus VIII Governu Konstitusionál sei lori benefísiu efetivu no hadiak duni dezempeñu governamentál, iha área sira ne’ebé halo mudansa.” Esperansa, Prezidente Republika, Francisco Guterres Lú Olo iha ambitu fó posse ba membru governu na’in 4 iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairu-Pite, 22/3.
Xefe Estadu mós hato’o votus bom dezempeñu no rezultadus ne’ebé diak tebes ba emposadu servi estadu no povu.
Lú Olo, dehan, Serimónia ne’e marka loron entrega misaun nobre ida ba kompatriota na’in haat atu serve inkondisionalmente ita-nia Povu keridu no ita-nia Pátria doben, nu’udar membrus Governu Konstitusionál.
Iha vida no funsionamentu kualker Governu ida nian, proposta husi Primeiru-Ministru atu substitui membrus Governu hanesan hahalok normal ida.
Substituisaun ida ne’e halo ba nesesidade pontuál sira ne’ebé define husi Primeiru-Ministru no Governu Konstitusionál ida ne’e atu hasa’e efikásia asaun Ezekutivu nian to’o ninia mandatu ramata no Xefe Estadu hein katak halo ida ne’e atu konsege hala’o polítikas no programas hatuur ona ba área Justisa, Obras Públikas, Finansas no Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál.
Husi tinan 2017, tinan ne’ebé Lú Olo hahú nia mandatu nu’udar Prezidente Repúblika, ita hasoru situasaun polítika sira ne’ebé nunka akontese horiuluk maibé, biar akontese saída de’it, Lú OLo konsege rezolve, liuhusi diálogu konstrutivu. Katak ho koalia ba maluk sira ho haksolok, ita hetan solusaun.
“Mandatu Governu ida ne’e nian tama ona iha tinan ikus no hau hakarak fiar katak membru ida-idak emposadu ohin, hatene oinsá hatutan buat diak ne ebé ninia antesesór halo ona no hatene uza rekursus no meius ne ebé nia iha, ho matenek, kriatividade no rigór atu ajuda VIII Governu luta ba hadiak komunidade sira-nia moris, iha País tomak.” Dehan, Lú Olo.
Entretantu Xefe Estadu preokupa tebes ho taxa kiak ne’ebé as tebes enkuantu ema balun riku ba beibeik. Maioria ninia mal-nutrisaun (haan ladiak), liuliu labarik sira-nian, atraza dezenvolvimentu umanu no ida ne e sai preokupasaun boot ida tanba afeta ita nia rikusoin boot liu, jerasaun aban bairua nian.
Nune’e, importante tebes kontinua kombate ki’ak no mal-nutrisaun ho ita-nia forsa tomak atu ita bele iha jerasaun foin-sae timoroan saudável liu no ho kapasidade boot liu atu intervein iha área oioin dezenvolvimentu, iha tinan sira tuir mai.
Governu ida ne’e aposta hela iha ekonomia nasionál diversifikadu liu, sustentável liu no produtivu liu ho orsamentu programa nu’udar instrumentu importante. Biar sei iha hela faze inisiál, ida ne’e mak dalan loos ba Timor-Leste atu bele hamenus dependénsia husi rekursu naun-renovável sira, hanesan petróleu no gáz, no hasa e ninia sustentabilidade finanseira.
Jerasaun foin-sae timoroan hein husi imi, Governu, polítika sira ne’ebé bele garante sira-nia partisipasaun tomak iha atividades dezenvolvimentu nasionál no nunee, importante tebes hasa’e oportunidade empregu ba foin-sae sira.
Xefe Estadu apela ba Governu no mós ba partidu polítiku sira ho asentu iha Parlamentu Nasionál atu sai efetivu liután iha imi nia relasaun ba malu atu nune’e Ita-boot sira bele partilla no asumi hamutuk dezafius importantes ba dezenvolvimentu.
Membru na’in haat (4), mak hanesan, Ministru Justisa, Tiago Sarmento, Ministru Obras Públikas (MOP), Abel Pires da Silva, Vise-Ministru Finansas, António Freitas no Sekretáriu Estadu ba Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional (SEACLN), Júlio da Conceição Loro Mesak.
“Haree ba tempu badak sei resin hela to’o mandatu hotu iha tinan 2023, hau hein katak substituisaun ida nee ba membrus VIII Governu Konstitusionál sei lori benefísiu efetivu no hadiak duni dezempeñu governamentál, iha área sira ne’ebé halo mudansa.” Esperansa, Prezidente Republika, Francisco Guterres Lú Olo iha ambitu fó posse ba membru governu na’in 4 iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato, Bairu-Pite, 22/3.
Xefe Estadu mós hato’o votus bom dezempeñu no rezultadus ne’ebé diak tebes ba emposadu servi estadu no povu.
Lú Olo, dehan, Serimónia ne’e marka loron entrega misaun nobre ida ba kompatriota na’in haat atu serve inkondisionalmente ita-nia Povu keridu no ita-nia Pátria doben, nu’udar membrus Governu Konstitusionál.
Iha vida no funsionamentu kualker Governu ida nian, proposta husi Primeiru-Ministru atu substitui membrus Governu hanesan hahalok normal ida.
Substituisaun ida ne’e halo ba nesesidade pontuál sira ne’ebé define husi Primeiru-Ministru no Governu Konstitusionál ida ne’e atu hasa’e efikásia asaun Ezekutivu nian to’o ninia mandatu ramata no Xefe Estadu hein katak halo ida ne’e atu konsege hala’o polítikas no programas hatuur ona ba área Justisa, Obras Públikas, Finansas no Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál.
Husi tinan 2017, tinan ne’ebé Lú Olo hahú nia mandatu nu’udar Prezidente Repúblika, ita hasoru situasaun polítika sira ne’ebé nunka akontese horiuluk maibé, biar akontese saída de’it, Lú OLo konsege rezolve, liuhusi diálogu konstrutivu. Katak ho koalia ba maluk sira ho haksolok, ita hetan solusaun.
“Mandatu Governu ida ne’e nian tama ona iha tinan ikus no hau hakarak fiar katak membru ida-idak emposadu ohin, hatene oinsá hatutan buat diak ne ebé ninia antesesór halo ona no hatene uza rekursus no meius ne ebé nia iha, ho matenek, kriatividade no rigór atu ajuda VIII Governu luta ba hadiak komunidade sira-nia moris, iha País tomak.” Dehan, Lú Olo.
Entretantu Xefe Estadu preokupa tebes ho taxa kiak ne’ebé as tebes enkuantu ema balun riku ba beibeik. Maioria ninia mal-nutrisaun (haan ladiak), liuliu labarik sira-nian, atraza dezenvolvimentu umanu no ida ne e sai preokupasaun boot ida tanba afeta ita nia rikusoin boot liu, jerasaun aban bairua nian.
Nune’e, importante tebes kontinua kombate ki’ak no mal-nutrisaun ho ita-nia forsa tomak atu ita bele iha jerasaun foin-sae timoroan saudável liu no ho kapasidade boot liu atu intervein iha área oioin dezenvolvimentu, iha tinan sira tuir mai.
Governu ida ne’e aposta hela iha ekonomia nasionál diversifikadu liu, sustentável liu no produtivu liu ho orsamentu programa nu’udar instrumentu importante. Biar sei iha hela faze inisiál, ida ne’e mak dalan loos ba Timor-Leste atu bele hamenus dependénsia husi rekursu naun-renovável sira, hanesan petróleu no gáz, no hasa e ninia sustentabilidade finanseira.
Jerasaun foin-sae timoroan hein husi imi, Governu, polítika sira ne’ebé bele garante sira-nia partisipasaun tomak iha atividades dezenvolvimentu nasionál no nunee, importante tebes hasa’e oportunidade empregu ba foin-sae sira.
Xefe Estadu apela ba Governu no mós ba partidu polítiku sira ho asentu iha Parlamentu Nasionál atu sai efetivu liután iha imi nia relasaun ba malu atu nune’e Ita-boot sira bele partilla no asumi hamutuk dezafius importantes ba dezenvolvimentu.










