Home Notisia Reajustamentu ba PED 2011-2030, Define Hikas Metas Estratéjiku Ba Dezenvolvimentu Nasionál

Reajustamentu ba PED 2011-2030, Define Hikas Metas Estratéjiku Ba Dezenvolvimentu Nasionál

1172
0
Ministru Planu no Ordenamentu, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalho hato'o diskursu. [Foto: Adroaldo | 09.06.2022]

Reportajen Adroaldo “Saretukau”

Ministériu Planu no Ordenamentu (MPO), Kinta ne’e (09/06) iha Salaun Laline Larigutu, hala’o konsultasaun públika ba ‘Reajustamentu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, hodi haree medida, objetivu no metas estratéjika sira ne’ebé seidauk atinje, no metas balu mak la relevante ona ho ita nia kondisaun hodi bele ajusta ho ita nia situasaun ida agora, nune’e bele hetan konsensu nasionál hodi hatán ba prosesu dezenvolvimentu nasionál.

Iha diskursu abertura, reprezentante Ministru Planu no Ordenamentu, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Perreira de Carvalho hato’o PED hanesan mata-dalan ida ne’ebé dezenvolve hodi gia ita nia dezenvolvimentu nasional hahú kedas iha tinan 2011 to’o 2030.

Nia dehan loro-loron ita sempre hasoru dezafiu ba lala’ok prosesu dezenvolvimentu nian ne’ebé ita la espera hanesan pandemia Covid-19 iha tinan rua (2) ikus ne’e, nune’e mos impaktu ba iha alterasaun klimátika ne’ebé lori dezastre natuis iha 13 de Marsu 2020 no 4 Abril tinan kotuk, inklui funu Russia ho Ukraine ne’ebé fo impaktu ba folin bens no servisus balu sa’e.

“Entaun implementausaun planu estratéjiku dezenvolvimentu tinan 10 nia laran, hahú 2011 to’o 2011 to’o ohin loron, hatudu mai ita katak, ita presiza duni atu reajusta jeral ita nia dokumentu estratéjiku ho instrumentu ida ne’e hodi reprodús fila-fali prosesu dezenvolvimentu iha ita nia rai, konsiente ho dezafiu ne’ebé mak ita sei hasoru, atu nune’e bele diginifika ita nia povu,” dehan Ministru MAE.

Ho preokupasaun sira ne’e, no haree ba tinan 10 liu ba, PED 2011-2030 iha metas balu mak ita seidauk atinji, “nune’e mak governu foti desizaun hodi halo reajustamentu profundu ba planu estratéjiku dezenvolvimentu ho objetivu atu asegura katak ho estratéjia ne’ebé sei adopta hetan konsensu nasionál no bele halo mos nu’udar instrumentu ba protesaun nasionál ne’ebé garante koezaun no estabilidade nasionál ho komprimentu ida própriu ba programa, dezafiu iha estratéjiku sira,” dehan Ministru Miguel.

Governante ne’e hatete, metas ne’ebé ita halo iha 2011, iha metas balu la relevante ona hanesan informasaun dijital sira, ohin loron informasaun iha área ida ne’e avansadu tebes, entaun ida ne’e presiza altera ka ajusta fila-fali. Nune’e mos planu sira ne’ebé halo iha 2011 ladun konsidera konabá impaktu hosi alterasaun klimátika sira, tanba ne’e ita presiza integra iha planu sira hodi toma konsiderasaun.

Ministru MAE informa, konsultasaun sira halo ona ho Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Tribunal Rekursu, líder reliziozu sira, nune’e ohin halo konsultasaun ho líder lokal ka líder komunitáriu sira nomos ho sosiedade sivíl sira no sei halo iha munisípiu sira hodi haree ba planu reajustamentu PED ne’e rasik, ho esperansa tinan oin fulan Marsu, Abril governu bele aprova ona planu estratéjiku revizadu.

Iha parte sorin aprezentasaun ba progresu no dezafiu dezenvolvimentu nasionál hosi relatóriu avaliasaun PED 2011-2030, reprezentante ekipa téknika hosi Ajénsia Nasionál, Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA), Delise Lopes aprezenta rezultadu avaliasaun pre-limináriu PED faze daruak nian hosi 2016 to’o 2020 ne’ebé avalia hosi avaliador independente. No relatóriu ida ne’e rasik, seidauk hetan aprovasaun hosi Konsellu Ministru.

Delise esplika, relatóriu avaliasaun ne’e bazeia ba entidade governamentais ne’ebé responsável ba metas hirak ne’ebé hatuur ona iha PED, informasaun hosi avaliasaun espesífiku parseiru dezenvolvimentu sira hanesan, inklui ajénsia ONU, CST no seluk, relatóriu governu ne’ebé disponível nomos relatóriu espesífiku hosi diresaun nasionál estatístika, orsamentu kada tinan no dezempeñu anual 2016-2020, nomos relatóriu espesífiku seluk hanesan DHS, VNR, sensus agríkola, inklui relatóriu ekonómiku hosi world Bank.

Hosi ne’e Timor-Leste iha total metas 232. Hosi metas hirak ne’e konkluidu ona metas 40 iha faze primeiru 2011-2015 hosi total metas 129 nian, iha faze segunda 2016-2020 konklui ona metas 13 hosi metas 71, no faze terseiru ba metas 32 seluk seidauk halo ka assume katak seidauk komesa, dehan Delise.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here