Home Notisia Livru “Cina Timor”: Oinsá Formasaun no Papél Ema Xina Timor Iha Timor-Leste,...

Livru “Cina Timor”: Oinsá Formasaun no Papél Ema Xina Timor Iha Timor-Leste, Pasadu no Prezente

866
0
Diskusaun Fulan Naroman konaba Cina Timor. [Foto: Adroaldo | 16.07.2022]

Reportajen Adroaldo “Saretukau”

Diskusaun Fulan Naroman iha Fundasaun Haburas, Farol, Díli ba livru ho nia títulu ‘ “Cina Timor”, Baba, Hakka, and Cantonese in the Making of Timor-Leste’ ne’ebé hakerek hosi Douglas Kammen no Jonathan Cheng. Iha livru ne’e, autor na’in rua hakarak rekonstroi hikas oinsá formasaun Timor ne’e ho papel ema Xina Timor sira, atu hatene mos konabá identidade Xina Timor iha Timor-Leste, tempu pasadu nomos ho tempu ohin loron nian.

Autor Douglas Kammen no Jonathan Cheng, hakerek livru ne’e iha 2019, ne’ebé publika iha Yale University Southeast Asia Study Press, iha Itacha Estadus Unidus Amérika ho nia pájina hamutuk 240 i tal, ho nia kapítulu 9.

Iha esplikasaun ba livru ne’e, dosente UNTL, Mica Barreto hatete, livru ne’e la’os atu hatene de’it konabá ema Xina iha Timor maibé liga mos ho polítika Portugal nian, revolta sira iha Xina no Indonézia, ida ne’e hariku liutan ita nia koñesimentu no interasaun konabá mundansa sosial iha komunidade Xina iha Timor-Leste.

“Objetivu hosi livru ida ne’e, hosi ha’u nia leitura ha’u haree katak Jonathan Cheng ho Douglas Kammen hakarak atu rekonstroi hikas fila-fali oinsá formasaun Timor ne’e ho papel ema Xina Timor sira, papel ema Xina sira iha ne’e. Atu hatene mos konabá identidade, sé mak ema Xina Timor iha Timor-Leste iha tempu pasadu nomos ho tempu ohin loron nian, entaun iha ne’ebá Jonathan Cheng ho Douglas Kammen tenta atu rekonstroi hikas fila-fali oinsá formasaun Ema Xina Timor to’o iha períodu 1975,” esplika dosente UNTL, Mica Barreto ba livru ho títulu Cina Timor, iha Fundasaun Haburas, 15/07/2022.

Migrasaun ema Xina sira mai iha Timor tanba kauza hosi kolonia Portugés, iha Xina rasik mak dudu sira mai iha Timor. “Sira balu mai iha ne’e halo servisu konsidera hanesan trader, balu fali konsidera sira hanesan refujiadu tanba sira halai ses hosi susar ka akontesimentu iha Xina ne’ebá. Balu fali prezensa iha ne’e através kolonial Portugés iha Makau haruka sira mai, konsidera hanesan fatin dadur.” Nia hatutan atu identifika ema Xina Timor haree hosi sira nia distinsaun língua Hokieng ne’e mak ema Fujian, Hakka, sira ne’ebé ko’alia Cantonese, Jiachang ho Taihanese.

Dosente UNTL ne’e mos identifika iha livru ne’e, istória balu ne’ebé la identifika Xina sira iha Austrália, no la deskreve kle’an konabá papel Xina Timor iha tempu ne’ebá. Atu hatene mos sira nia papel iha ukun-aan ne’e to’o iha ne’ebé, hafoin ita ukun-aan. Nia akresenta livru ida ne’e ajuda ita hatene social change iha Timor-Leste no mos southeast Asia iha Timor-Leste.

Livru “Cina Timor” hahú hosi kapítulu primeiru ko’alia konabá esperiénsia kolonial nian, oinsá prosesu formasaun estadu iha tempu kolonial ho papel Xina nian. Ko’alia mos konabá demografia Xina Timorense nian. Ko’alia mos konabá revolta no konsolidasaun iha períodu 1910-1941, wainhira iha tempu okupasaun Japaun nian, to’o mai iha sentidu nasionalizmu, estabelesimentu instituisaun Xinés iha Timor-Leste.

Ko’alia konabá mos oinsá esperiénsia imperial ni-nian no esperiénsia rasik iha Xina Rússia, Europa nian, esperiénsia iha rejiaun Ázia liu-liu Indonézia, halo komunidade Xinés sira sente ameasadu. Ko’alia mos konabá situasaun inseguru ne’ebé sira esperiénsia entre 1975 to’o 1980. Ikus liu kapítulu ida taka ho Xina Rate, ne’ebé riku tebes ho istória konabá sira nia moris, orijen, sira nia ligasaun iha sosiedade iha Timor-Leste.

Livru ne’e iha nia appendix aprenzeta mos konabá Liurai sira iha Timor ne’ebé kaben ho ema rasa Xina, ko’alia mos konabá sé mak sai hanesan Xefe ka Prezidente asosiasaun Xinés iha Timor-Leste ida ne’e.

Iha parte sorin Jong Chung Tec, hosi Associação Comercial Comunidade Timorense (ACCCTO) iha nia esplikasaun konabá ezisténsia ema Xina hori-uluk to’o ohin loron nian, nia dehan relasaun Xina ho Timor, bele fahe ba ruma mak 20 no 40 mil anus liuba.

Nia esplika, desde 1800, Xina tama Timor ho profisaun oi-oin, barak liu mak komersiante, inklui kujiñeiru, sira ne’ebé suku faru, halo paun, balu karpinteiru, barbeiru, fotógrafu, fa’an ai-moruk Xina nian ho seluk. Balu iha osan loke loja, ba importa sasan hosi Hongkong mai Timor. Hosi hirak ne’e mak Xina iha impaktu ba sivilizasaun Timor nian, no iha mos Xina benefísiu rasik ba sira.

Durante Xina sira iha Timor tempu ne’ebá, sira exporta kafé ba Hongkong, Kopra, karau vaka kulit. Exporta siput hosi Munisípiu Lautem no illa Ataúro. Bani, rusa dikur, Lafaek kulit hosi Lospalos, ai kakau mos sira esporta. “Ha’u dehan komunidade Xineza, ita bele konta fo kontribuisaun boot sivilizasaun Timor nian.” Dehan Chung.

Chung tenik, uluk dalan hosi Díli ba Manatuto de’it. Atu ba Laclubar, Lacluta ka Soibada tenki ho kuda, tanba estrada la iha. Nia dehan, uluk ne’e Xina hakarak de’it trade, mai lori sivilizasaun.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here