Home Saude MS Lansa Gia Tratamentu Anti-Biótika ba Kontrolu Prevensaun Rezisténsia

MS Lansa Gia Tratamentu Anti-Biótika ba Kontrolu Prevensaun Rezisténsia

630
0
MS Lansa Gia Tratamentu Anti-Biótika. [Foto: Joanina | 17.12.2022]

Reportajen Estajiada Agustinha Amaral

Governu liu hosi Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saúde (OMS) hala’o lansamentu gia tratamentu anti-biótika iha Timor-Leste tinan 2022 nian hodi halo kontrolu prevensaun rezisténsia.

Tuir Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, ohin lansa ona gia tratamentu anti-biótika, agaradese ba ekipa komité anti-biótika tanba hamutuk ho asisténsia tékniku hosi OMS lidera prosesu atu dezenvolve mata dalan ida iha área prevensaun kontrolu rezisténsia anti-biótika nian.

“Iha tinan 2016 MS hamutuk ho OMS dezenvolve planu asaun nasional ba anti-mikrobia rezisténsia, no iha tinan 2018 ita halo anti-mikrobia rezisténsia, signifika katak ita iha ona informasaun sufisiente hodi bele dezenvolve mata dalan ne’ebé reflete kontestu ita nia nasaun nian, tanba ne’e mak ohin ita hamutuk halo lansamentu, tan ne’e hakarak fo parabéns ba ekipa ne’ebé gia anti-mikrobiana ida ne’e,” hatete Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo ba jornalista sira iha Otel Novu Turizmu, Sesta-feira 16/12.

Nia dehan, agora tenke halo servisu importante ne’ebé mak ita halo nu’udar ekipa hanesan organiza hamutuk ho Institutu Nasional Saúde Públika (INSP) Timor-Leste nian. “Ha’u hakarak atu hato’o katak, iha tempu badak ita sei iha INSP, ita sei la iha laboratorium nasional i ita sei la iha saúde públika, maibé entidade 3 de’it ita sei hamutuk ho INSP Timor-Leste,” dehan Ministra Odete.

Governante ne’e hatutan, ho ida ne’e hamutuk ho sira sesaun informasaun ka treinamentu ba profisional saúde, ita la ko’alia konabá pesoal saúde de’it, maibé ita mos ko’alia konabá pesoal sira ne’ebé hala’o limpeza no sira seluk, ita tenke hahú husi fasilidade saúde ka iha ita nia uma laran ida-idak.

MS iha responsabilidade atu defini polítika estratéjika no mata dalan nasional sira iha área saúde nian inklui protokolu tratamentu ba moras nian, inklui protokolu tratamentu territóriu tomak no seluk tan.

“Ha’u agradese mos ba inisiativa husi HNGV ne’ebé lidera prosesu ida ne’e, espera katak iha futuru bele konsidera di-di’ak ho ofisial sira husi Diresaun Geral Saúde ne’ebé garantia kualidade hodi prevene moras hamutuk ho Ospital Públika nomos ba Farmásia hodi luta hasoru anti-mikrobia rezisténsia ida ne’e,” tenik nia.

Iha fatin hanesan, reprezentante OMS Vinay Bothra aumenta, momentu ne’e surtu ne’ebé la-lais tebes, anti-biótiku no moras ne’e la’o ne-neik hanesan infesaun ne’ebé seksualmente da’et no kauza la iha anti-biótiku, ho ida ne’e bele kura moras ne’e.

Nune’e mós insentivu ba empreza farmásia sira atu halo anti-biótika la forte, se ita la kuidadu, ita iha problema boot iha ita nia liman, tanba ne’e mak oinsá ita bele hatene katak moras oi-oin ne’ebé kona ema barak la bele tahan ba buat ne’ebé bai-bain de’it, inklui mós anti-biótiku ne’ebé komplikadu.

“Importante ida mak ita tenke hasa’e konsiénsia, la’os de’it ba públiku maibé mós ba profisionál sira, no iha buat simples iha mata dalan ba ita hotu tenke hanoin hetan katak se ita iha isin manas ba loron rua ka tolu, keta fó anti-biótiku ba ema, i karik barak liu mak anti-biótiku viral, la presiza, se ita mak iha kor kinur ka matak keta fó anti-biótiku no se labarik ka ema tee-been keta fó antikótiku,” nia esplika.

Entre tantu, iha rai barak ne’ebé avansadu ona, sira hasoru problema boot iha anti-biótiku ida ne’e, no sira iha oportunidade atu halo ema moris di’ak, sira mos hetan ona instrumentu balu, ita ba buka hatene di-di’ak ita nia hakarak, tan ne’e mak ita tenke hamriik, ita hotu tenke iha devér no responsabilidade ba ida ne’e.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here