Home Justisa PN Aprova Lei Protesaun Direitu Labarik no Joven Sira, Proteje no Promove...

PN Aprova Lei Protesaun Direitu Labarik no Joven Sira, Proteje no Promove Sira nia Direitu

354
0
Labarik sira faan hela hahan iha dalan ninin. [Foto: Adro | 08.02.2023]

Reportajen Adroaldo “Saretukau”

Parlamentu Nasional terssa-feira ne’e (07/02) ho votu unanimidade aprova ona lei ba “Promosaun no Protesaun Direitu Labarik no Joven sira” iha Timor-Leste, ho lejizlasaun espesífika konsentra ba protesaun perigu no violasaun ba labarik no jovens sira nia direitu, maibé oinsá promove liu sira direitu.

Iha lei ne’e defini lejitimidade ba intervensaun hosi estadu, iha kazu ruma inan-aman husik sira nia oan ka iha ema ruma husik labarik no joven iha perigu ka impaktu ba sira nia seguransa, saúde, formasaun, edukasaun ka sira nia dezenvolvimentu ka kualker amesa ba sira nia vida, integridade fízika ka psíkika. Dokuemtu ne’e mos defini rekezitu no kondisaun espesífiku ba intervensaun hosi entidade sivil, administrativu no judisial sira ba protesaun hodi kontrola liu ba iha vítima sira.

Ba aprovasaun Lei Protesaun Direitu Labarik ne’e, Prezidente Komisaun F, ne’ebé trata ba asuntu Seguransa Sosial no Igualdade Jéneru, Noé da Silva Ximenes, iha Parlamentu Nasional kuarta-feira (08/02) hatete, tersa-feira 8 Fevereiru, Deputadu sira ho unanimidade aprova ona lei ba protesaun direitu labarik no jovens sira iha final global.

Nia dehan, sira sei halo revizaun ba aprovasaun final hodi aprezenta iha meza hafoin haruka ba Prezidente da Repúblika hodi halo promulgasaun aban (09/02). Nia friza, lei ba direitu labarik nian ne’e hetan aprovasaun tempu naruk, tanba iha deputadu sira ne’ebé ho hanoin la hanesan diskuti liga ho definisaun no idade ba protesaun labarik refere, maibé ikus sira iha lian ida ba aprovasaun lei refere.

“Definisaun tuir lei ne’e ita hakarak proteje labarik sira ne’ebé mak iha situasaun risku, maibé depois de diskusaun ne’e la’o, iha tan hanoin seluk ne’ebé hakarak hatama mos ba lei ida ne’e, liu-liu lei ne’e hakarak envolve mos labarik sira hotu-hotu, entaun kontraria ho ita nia títulu lei ne’e rasik,” dehan deputadu Noé.

Deputadu ne’e akresenta, mekanizmu implemetansaun ne’e kompeténsia ba Ministériu Solidariedade Sosial no Inkluzaun, tanba sira sei regulariza lei ne’e dentru de tinan ida ba iha prosesu implementasaun nian, atu nune’e Ministériu kompetente bele implementa iha tinan 2024, iha governasaun foun ne’ebé mai.

Konabá labarik sira ne’ebé fa’an sasan iha dalan ni-nin, deputadu ne’e dehan, ida ne’e ker dizer inan-aman abandona ona sira (oan sira ka labarik sira), para obriga sira tenki servisu ne’e tama ona kategória risku, kualker tipu de abandonadu, ne’e konsidera hanesan risku ba labarik, sá tan ida abortus sira ne’e, ida husik hela oan sira sein responsabilidade, liu-liu ita aman sira dala barak mak husik labarik ne’ebé kuidadu, kuandu lei ne’e hetan implementasaun ona pasénsia autor, implementa lei ne’e mos tenki kuidadu i liu-liu ita sira ne’ebé mak parte sidadaun, ne’ebé mak iha oan ka labarik sira ne’e.”

Prezidente Komisaun F, husu ba Ministériu kompetente atu implementa duni tui lei ne’e nia haruka, tanba lei ne’e tuir sira nia pontu de vista di’ak los. Nia informa, lei ne’e implementa ba joven sira ne’ebé idade to’o 21 anus, ba sira ne’ebé otas menus hosi 21 anus mak sira komete iha problema ka asaun violasaun hirak ne’e, estadu iha dever moral  atu proteze sira, maibé hafoin sira 21 ba leten, sira ba 23 anus mak sira komete asaun hirak ne’e, estadu sei la responsabiliza, dehan deputadu Noé.

Alein de lei protesaun direitu labarik, iha mos mekanizmu lei seluk ne’ebé bele fo protesaun ba ita nia oan ka labarik sira, ida mak kódigu penal sira, liu-liu konstituisaun RDTL ne’ebé garante sidadun sira nia direitu. Parte seluk relasiona ho lei refere, sé grave komete hosi inan-aman sira, estadu sei foti labarik sira hodi halo protesaun.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here