Reportajen David da Costa
Iha diálogu Nasionál Labarik ho Lider Nasionál, Parlamentu Nasionál, Membru Governu no parseriu dezenvolvimentu sira, labarik sira preokupa ho nia maluk labarik minoridade sira iha prizaun Becora ne’ebé maka kadeia ho ema boot.
Iha dialogu ne’e, estudante husi Eskola Santa Madalena de Canosa, Sanso dehan, estadu nia obrigasaun mak garantia direitu ema hotu nian inklui labarik sira hotu, maibe haree iha prizaun Becora labarik kiik sira tau hamutuk ho ema boot sira, seidauk iha prizaun ba labarik sira.
“Hanesan ita hatene estadu nia obrigasaun mak garantia direitu ema hotu nian inklui ami labarik sira. Iha lei barak ne’ebé ko’alia kona-ba direitu labarik. Atu husu de’it ba iha Nai ulun sira, mekanizmu saida mak estadu halo hodi asegura labarik sira nia direitu bainhira hetan problema seidauk hetan direitu ho di’ak. Ezemplu kiik ida maka to’o agora iha prizaun Becora tau hamutuk ho ema bo’ot no seidauk iha prizaun ba labarik sira,” dehan Sanso iha Dialogu Nasionál Labarik ho Lider Nasionál, Paramentu Nasionál, Membru Governu no parseriu dezenvolvimentu sira, iha CCD merkadu Lama, Kinta 16/02.
Alende ne’e mós nia ko’alia labarik sira dala barak sai vitima bainhira ina- aman fahe- malu. Labarik sai tan vítima badalarua bainhira atu trata nia direitu alimentasaun husi inan aman iha Sistema justisa.
“Babain atu hetan de’it alimentasaun ne’e, han tempu kleur loos no kriteria mos komplikdu, Presiza sertidaun husi inan-aman, iha balun aman lakohi atu fo sira nia dokumentu no ami rasik la brani atu ba husu. Nune’e ami hanesan sai tan vítima dalarua iha sistema justisa. Oinsa Governu haree ba ida ne’e?. nia husu governu atu haree ba ida ne’e.
Hatan ba iha preokupasaun ida ne’e , Vise-Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun (v-MSSI), Signi Chandrawati Verdial hatete, sira mós rekoñese katak prizaun ba alin minoridade sira seidauk iha, MSSI hamutuk ho Ministeriu Justisa halo ona diskusaun balun espera katak mandatu governu iha tempu badak, sei rekomenda ba governu tuir mai atu harii fatin prizaun ba alin minoridade sira.
“Ita mós haree ona kona-ba oinsa rekoñese katak prizaun ba alin menoridade sira seidauk iha, espera katak mandatu governu ida ne’e, iha tempu badak ita sei rekomenda ba governu atu harii fatin prizaun ba alin menoridade sira,” nia esplika.
Nune’e mós iha preokupasaun balun liga ba mekanizmu ba labarik sira agora hein lei protesaun ba labarik sira, kuandu Prezidente promulga ona tekniku sira sei servisu hodi dezenvolve hamutuk ho ministeriu relevante sira.










