Reportajen Umbelina dos Reis
Diretór Interinu AHDMTL, Gabriel Soares Pinto hateten, tuir AHDMTL nia observasaun durante semana ida nia laran ba partidu polítiku sira nia kampaña eleitoral, sira rekoñese ona ema ho defísiensia (EhD), maibé sira la respeita ema defísiensia, sira nafatin uza termolojia la ho dignu hodi komunika ba ema ho defísiensia, seluk sira mak promove ona ema ho defísiesia maibé barak liu sira uza ema ho difisiénsia hanesan instrumetu de’it.
“AHDMTL iha parte ida apresia ona ba lider sira tanba rekoñese ona ema ho defísiensia (EhD), maibé AHDMTL lamenta mós tanba la respeita ema ho defísiensia nia direitu, tanba ne’e mak AHDMTL hola pozisaun ida fó hanoin ba lider politiku sira hosi nú 1-17, utiliza termu lo-loos mak bele komunika ba ema ho defísiensia, maibé labele mós uza ema ho defísiensia sai hanesan instrumentu ba sira nia partidu polítiku,” Dehan diretór Interinu AHDMTL ba Jornalista sira iha salaun FONGTIL, Kaikoli 28/04.
Liu hosi konfenresia imprensa ne’e mos, portavoz Elionora Guteres informa, AHDMTL ho dever no responsabilidade hanesan organizasaun sosiedade sivil ida ne’ebé mak sempre halo advokasia no kontrolu ba problema sosial no direitu ema ho difisiensia nian.
“Partidu polítika sira nia programa ba prioridade liga ba komitmentu hirak ne’ebé AHDMTL observa katak asuntu ema ho difisiensia seidauk sai lo-loos sujeitu no sensivel ba ema ho difisiénsia, maibé sei objetu ka Instrumentu politika ba politiku na’in sira, tanba EhD sente ofendidu ho hahalok lider polítika sira nian iha ambitu kampaña” Nia dehan.
AHDMTL lamenta ho hahalok líder polítiku sira nian ne’ebé mak sempre uza perspetiva no limitasaun ba ema ho defísiensia hodi insulta sira nia adversariu polítiku. “Tanba lia-fuan balun ne’ebé sai hosi partidu polítiku balun katak, ukun ida agora ne’e hanesan ema diuk no delek tanba la rona no la hare ba povu nia problema.”
AHDMTL konsidera nu’udar bareira boot ba ema ho difisiénsia nia envolvimentu iha vida politika tanba ne’e husu ba líder partidu polítiku sira tau konsiderasaun ba kestaun hirak ne’ebé mak kestiona iha leten, atu nune’e ita hotu hamutuk ho komitmentu ida de’it hodi promove inkluzaun.










