Home Meio Ambiente Lansa Projetu Rai Matak, Elisa: Hau Iha Mehi Konserva no Proteje Ita...

Lansa Projetu Rai Matak, Elisa: Hau Iha Mehi Konserva no Proteje Ita nia Rai Ho Buras no Matak

2989
0
Diretora organizasaun Timor-Verde Elisa dos Santos iha lansamentu projetu Rai Matak. [Foto: Media Oxfam | 08.06.2023]

“Nu’udar Timoroan, ha’u nia mehi bo’ot mak atu konserva no proteje ita nia rai, ita nia ambiente hodi kuida ai-han sira no asegura bee-moos ne’ebé fó diak ba povu nia moris no haforsa abilidade no matenek lokál sira hodi proteje sira nia rekursu rasik.”. Elisa

Organizasaun parseria husi  Fundasaun Ho Musan Ida (HMI), Fundasaun Xpand, Oxfam Timor Leste no serbisu hamutuk ho organizasaun lokal sira hanesan  Centro Comunidade Covalima (CCC) iha Covalima, HoMusanIda iha Baucau, Lautem no Viqueque, no NETIL, lansa projetu Rai Matak ofisial iha munisípiu Baucau, postu-administrativu Baucau Villa, suku Triloka, ho apoiu fundus husi Uniaun europeia hamutuk $2.7 milliaun euro  

Iha ambitu lansamentu ne’e Xefe Cooperação Ramon Reigada reprezenta Delegasaun Uniaun Europeia iha Timor-Leste hateten “Uniaun Europeia orgullu hodi apoiu projetu Rai Matak. Projetu ne’e hola parte iha estratejía hosi Uniaun Europeia nia apoiu ba dezenvolvimentu ne’ebe Matak iha Timor-Leste. Rai Matak hanesan projetu ne’ebe foka ba agro-floresta no to’os karbonu ne’ebe fo benefisiu sira hanesan; kuda ai no prátika métodu konserva rai, hodi proteje ita no natureza hasoru efeitu klima hanesan rai maran, udan no anin bo’ot. Benefisiu seluk mos hanesan kultivasaun ai-haan sira ne’ebe kuda ona iha toos laran hodi bele fornese rendimentu no ai-haan. Iha Projetu ne’e mos fo benefisiu hanesan treinamentu sira ne’ebe fasilita ona hosi Oxfam, parseiru sira no Timo-Verde.

Nia dehan lansamentu ne’e mos nudar  parte husi komemorasaun loron Ambiente ho tema “Halakon Poluisaun Plástiku no salva Planeta” , hodi fo hanoin mai ita katak Progresu no Dezenvolvimentu sira tenki foti atensaun liu tan ba poténsia impaktu negativu, hanesan plástiku ne’ebe antes ne’e asosiadu ho dezenvolvimentu, maibe agora Plástiku sai nu’udar fatór ida ne’ebe hamosu impaktu a’as liu ita nia ambiente no mos saúde. Ita nia asaun hodi minimiza utilizasaun plástiku no labele soe lixu plástiku arbiru iha dalan no mota sira, sei halo mudansa bo’ot ba ita nia ambiente no ita nia saúde”.  

Iha fatin hanesan, Country Director Oxfam iha Timor-Leste  haktuir katak “Projetu Rai Matak ajuda komunidade sira iha área rurál atu bele kuda ai-oan iha sira nia to’os, nune’e bele redúz impaktu husi alterasaun klimatíka no hetan redimentu hodi hadia sira nia moris, . Liu hosi hola parte iha Programa Rai Matak, partisipante sira mós bele hetan oportunidade hodi aprende Oxfam nia sistema aprendizajen ba Asaun Jéneru nia ka GALS (Gender Action Learning System) iha sigla Inglés. Oxfam fiar katak importante tebes atu promove equidade sosiál no asegura grupu vulnerável sira sei la hela iha kotuk”.  

Iha Projetu Rai Matak, to’os nain sira kuda ai-horis no hamosu fali floresta/ai laran foun hodi armazena karbono ho agrikultór sira iha sira nia to’os rasik, nune’e kontribui ba haburas ekonomia lokal, eduka no fó formasaun prátika ba partisipante sira iha sistema agroflorestal no reflorestasaun hodi hari’i mundu ida ne’ebé iha igualidade, sustentável no justo liu.

Parseiru implementadór terseiru ba Projetu Rai Matak iha munisípiu Baucau maka  Timor-Verde, hanesan organizasaun Naun-Governamental iha Timor-Leste ne’ebé servisu desde 2005 foku ba atividade  reflorestasaun no sistema agro-florestal iha suku Triloka, postu administrativu Baucau-Villa, munisípiu Baucau.

Nune Diretór Fundasaun Rai Matak, Sahe da Silva haforsa liutan katak  Rai Matak hetan inspirasaun hosi modelu Ho Musan ida ne’ebe hahú iha Baguia iha tinan 10 liu bá, no iha tinan 2016 modelu ne’e simu rekoñesimentu Internasionál no konsege tama ona iha programa internasionál sertifikasaun ba kréditu karbonu hanaran Gold Standart. Programa ne’e selu ona liu dólar Amerikanu rihun atus ne’en ba toos nain sira. Hosi Programa Ho Musan Ida nia susesu, Rai Matak konsege lori modelu ne’e ba área sira seluk, hanesan iha Baucau, Covalima, Viqueque no mós Lautem.”

Iha Lansamentu ne’ebe realiza iha suku Triloka, Diretora organizasaun Timor-Verde Elisa dos Santos,  hateten To’os nain mak sai nain ba projetu ne’e no toos laran sira sei nakonu ho ai-horis ne’ebe buras no matak. “Nu’udar Timoroan, ha’u nia mehi bo’ot mak atu konserva no proteje ita nia rai, ita nia ambiente hodi kuida ai-han sira no asegura bee-moos ne’ebé fó diak ba povu nia moris no haforsa abilidade no matenek lokál sira hodi proteje sira nia rekursu rasik. “Oras ne’e, Timor-Verde konsege implementa ona projetu Rai Matak nu’udar terseiru implementadór iha munisípiu Baucau, no servisu hamutuk ona ho to’os nain hamutuk 279, no kuda ona ai-oan hamutuk 27.766 ho tipu ai-horis mahoni, ai-kakeu, ai-kameli, ai-nitas, ai-teka no ai-naa. Ba oin, Timor-Verde sei kuda ai-oan hamutuk 30.000 iha área tarjetu sira, iha munisipiu Baucau.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here