Home Notisia CGT-TL Husu IX Governu Tenke Implementa Programa Ne’ebé Hato’o Iha Kampaña no...

CGT-TL Husu IX Governu Tenke Implementa Programa Ne’ebé Hato’o Iha Kampaña no Promove Governasaun Inkluzivu

810
0
CGT, TL hamutuk ho Organizasaun Sosiedade Sivil realiza Konferensia Imprensa iha Salaun Fongtil Caicoli,(Foto Umbelina | 30.06.2023]

Reportajen Umbelina dos Reis

Organizasaun Core Group Transparency -Timor-Leste, (CGT, TL) hamutuk ho  Forum Organizasaun Naun-Governamental Timor-Leste (FONGTIL), no Organizasaun Sosiedade Sivil (OSS), husu Partidu Polítiku ne’ebé atu ba kaer governu da IX, tenki implementa no kumpri programa ne’ebé durante kampaña eleitoral promete ba povu, inklui tau aas transparansia akuntabilidade, no anti korrupsaun hodi promove governasaun inkluzivu no sustentavel iha nasaun.

Liuhosi Konfernsia Imprensa, Koordenador Core Group Transparency  Timor-Leste (CGT, T-L) Sabino Fitun, husu ba Partidu Polítiku ne’ebé forma governu ba IX tenki iha autoridade moral, hodi tau pratika ba asuntu transparansia no akuntabilidade, nune’e labele halo retorika no teoria oin-oin tanba odamatan kampaña taka ona, nune’e governasaun foun tenki implementa programa no kumpri duni  promesa ne’ebé durante kampaña ne’e hato’o ba povu. 

“Konfiansa no esperansa hosi povu Partidu Polítiku sira, tenki konsidera hanesan tusan ida ne’ebé partidu politiku sira iha dever moral atu selu tusan ne’e, hodi bele atinji objetivu nasional ba povu nia prosperiedade nune’e povu bele hetan ksolok no goza sira nia direitu.” Dehan Koordenador CGT, TL, Sabino Fitun, ba Jornalista sira,  liuhosi Konferensia Imprensa iha Salaun FONGTIL Caicol, Sexta 30/06.

Tanba ne’e, Espera governu foun mai sei tane asuntu transparansia no akuntabilidade ba promesa sira ne’ebé halo iha tempu kampaña hodi la tolera aktus hotu-hotu ne’ebé halo nasaun hasoru krize financeiru iha futuru,  bainhira individu ka grupu balun kontinua lori nasaun ne’e ba risku nia laran, halo korupsaun no kria lei ba sira nia intereses, ka lei pensãun vitalisia.

“Husu ba IX Governu konstitusional  labele kontinua programa ne’ebé sei fo risku ba sustentabilidade finanseiru nasaun Timor-Leste nian tanba buat hotu tenki liu hosi subsidiu. Pratika  lala’ok iha leten hatudu katak governasaun tuan laiha seriedade hodi hadia no dezenvolve rai no povu, ami fiar katak ba oin erru hirak ne’e sei la hadaet no  lakontamina iha politika Governasaun foun mai, maibé Governasaun foun tenki proteze an integridade moral hodi nune’e tau ás prinsipiu transparansia no akuntabilidade hodi promove rikusoin, nune’e binhira hetan fiar hodi asumi kargu hanesan  Ministru, Vice Ministru, Sekretariu estadu, Membru Parlamentu Nasional,  no Orgaun Estadu sira seluk hodi hatudu governasaun foun lori anin presku ba povu Timor-Leste” Nia husu.

Maibé CGT,TL akompaña katak, lei pensaun mensal Vitalísia, parte ida hosi asaun krime, organizada no dezumanu tanba lei ne’ebé koruptu no hamosu injustisa sosial, pergunntas maka ne’e, oinsá atu lori povu ba moris di’ak bainhira rikusoin ne’e benefisia deit ba grupu balun?  No laran todan tebes CGT konsidera Lei pensão mensal Vitalísia ne’e hanesan Polítika barukten, nune’e husu ba governu foun ninia responsablidade moral no aktu politika akuntabilidade hodi reforma fila fali lei ne’e hodi bele atinji objetivu nasional ba povu nia prosperidade.

Ho ida ne’e, rekomenda ba Prezidente Repúblika (PR) haree di-di’ak  proporsionalidade lista esturtura IX governu nian, “CGT nia observasaun konaba proporsionalidade lista strutura IX governu ne’ebé tuir sira nia hare’e strutura ida mak bo’ot nafatin (kuaze 43) kompostu hosi Ministru 23, Vice Ministru (12), no Sekretáriu estadu (13), fontes Jornal STL 29 de Junho 2023, ne’e laiha diferente ho strutura membrus governu iha VIII governu konstitusional (46 kompostu hosi  Ministru 23, Vice Ministru (12), no Sekretáriu estad (11),  tanba ne’e automatikamente nafatin fo pezu ba Orsamentu Jeral do Estado (OJE) kada tinan fiskal, nune’e tuir  CGT nia pontu de vista Ministériu ho Sekretariu Estado ida ne’ebé mak iha funsaun hanesan la presija iha Vice Ministru.

Nune’e mós rekomenda ba governasaun foun tenki respeita lei aprovizionamentu no labele iha intervensaun ba kualker desizaun iha nia prosesu tanba deit iha interese partidaria, individual no grupu,relasiona ho prinsipiu transparansia no akuntabilidade hodi promove governasaun saudavel hodi hafasil orgaun judisiariu no halo investigasaun ba membru governu sira ne’ebé nakar bainhira deskonfia halo krime frauda ho tentasaun korupsaun.

Nia dehan, komprimisiu polítika governante sira atu halakon ka hamenus lei pensaun vitalísia, nune’e CGT rekomenda nafatin autoridade kompetente governu espesifiku ba Ministériu das finansas atu bele públika lista benefísiariu pensaun vitalísia hosi governasaun da-huluk ate oitavo governu, nune’e bele hatudu katak Timor-Leste opta ona pratika.

Entertantu, membru Core Group Transparency Timor-Leste (CGT, TL), mak hanesan Mata Dalan Institute (MDI), La’o Hamutuk (LH), Haburas Fundation (HF), Asosiasaun HAK, Luta Hamutuk Institute (LHI), Etadep, Kadalak Sulimutuk Institute (KSI), Fundasaun Baloos, Permatil, Haberan Institute, Feto Hadomi Familia, Community Development Interest (CDI), Raes Hadomi Timor Oan (RHTO), Asosiasaun Esperansa Feto Defisiésia (AEFD).

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here