
Reportajen David da Costa
Ministra Negósiu Estranjeiru Australia, (MNEA), Penny Wong, hateten hafoin Timor-Leste nia independénsia, Austrália ho lalais sai hanesan Timor nia maior parseiru dezenvolvimentu no seguransa, no Parseria ne ebé profunda kontinua too ohin loron,
“Austrália nia fornesimentu kuaze Dolares Australianu millaun 118 ba asisténsia dezenvolvimentu tinan ne’e, koloka Timor iha ami nia parseiru dezenvolvimentu lima principal,” dehan Ministra Negósiu Estranjeiru Australia, Penny Wong, liuhusi nia Diskursu iha Salaun MNEK Pantai Kelapa Dili, Sexta 7/07.
No Australia sei kontinua hodi apoiu Timor-Leste nia ambisaun sira no responde ba Timor nia prioridade sira. Tanba Timor ho Australia nia kooperasaun estende ba setor oi-oin, inklui seguransa saúde, agrikultura no dezenvolvimentu umanu , no reziliensia ekonómiku.
“Ita estende ita nia kooperasaun ba iha projetu infraestrutura boot sira, inklui redezenvolvimentu ba Aeroportu Internasional Dili no Timor-Leste nia Kabu Submarinu Sul. Ami mos estende asesu ba Austrália ba traballadór Timoroan sira iha ámbitu Eskema Mobilidade Traballadór Pasifiku Austrália, inisiativa ida ne’ebé hahú iha Governu Traballista anteriór iha Austrália,” nia esplika.
Nia haktuir, kuaze traballador Timoroan na’in 4,680 neebé dadaun ne’e servisu iha Austrália, no servisu iha área rurál no rejionál, nune’e traballadór hirak ne’e haruka osan anualmente dolares millaun 37.5 kada tinan ba sira nia familia iha Timor-Leste.
Alénde haruka osan, Australia estende oportunidade ba traballador sazonal sira hodi hetan abilidade valioza no mellora traballador sira nia direitu no kondisaun sira.
“Bainhira ha’u iha ne’e tinan kotuk, mensajen ida ne’ebé ha’u simu mak ita bo’ot sira hakarak apoiu liután hodi dezenvolve edukasaun no abilidade ba imi nia ema sira,” tenik nia.
Hanesan parte husi ne’e, Governu Australianu sei apoiu adisional Timoroan na’in 35 hodi kompleta kualifikasaun formal iha kuidadu idozus, ajuda dezenvolve abilidade kritiku ba Timoroan sira no haforsa Timor nia reziliensia ekonomiku.
“ha’u kontente tebes ohin loron hodi anunsia apoiu liu tan ba iha abilidade no edukasaun. Ida ne’e inklui duplikasaun Bolsa- Estudu Austrália nian ne’ebé moó kria iha tempu Governu Traballista husi vaga 10 ba vaga 20, kriasaun vaga 18 iha programa Bolsa Estudu Austrália hodí ajuda dezenvolve kapabilidade hadi responde ba dezastre no preparasaun no bioseguransa no bolsa estudu foun ba Timoroan hodi atende Koalizaun Formasaun Australia Pasifiku iha Suva,”
Tanba Timor-Leste ho Australia nia amizade ne’e klean no metin,, ida ne’e prova ona desde tempu difisil, desde iha independensia, no ida ne’e mak baze oinsà Timor-Leste ho Australia bele hari nia futuru hamutuk
“Ami sei kontinua serbisu hamutuk ho ita bo’ot sira hodi buka oportunidade ba ita bo’ot sira nia ema,” hakotu nian.








