
Reportajen Adroaldo & David
Komunidade Aldeia Makelab, Suku Taiboco, Sub Rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativu Espesial Oe-cusse Ambeno (RAEOA), Lucia Colo hato’o katak iha sira nia fatin, sira la asesu bee-mos kleur ona, obriga sira tenki la’o ho distánsia dook hodi kuru bee, nune’e mos selu transporte wainhira sira iha osan hodi tula sira nia bee-mos.
“Be atu fase bikan, fase ropa bee iha, bee hemu nian mak araska, ami ba kuru fali iha Noe-Fefan, Tul-Ika, ami selu fali kareta depende ba sasan ne’ebé ami tula, ema ida $2, sasan barak $2, $5 terggantung sasan ne’ebé uza ba kuru.” Dehan Lucia ba Neon Metina iha Makelab, 28/09.
Komunidade Makelab susar asesu bee mos desde tinan 1990 mai. Nia dehan sira susar liu hetan bee iha fulan Abril to’o Maiu, tempu udan bee iha maibé ho distánsia mos dook. “Durante ne’e ami uza bee torneira maibé bee ladun lancar, depois sai mos sira fahe jadwal, semana ida iha ami nia bairu, semana tuir mai iha bairu seluk.”
Sira nia bee torneira mai, maibé menus, iha fulan Novembru ba Maiu udan mai foin bee lancar. “Ba kuru bee jam 7, 8, bai-bain ba kuru bee feto ho labarik, tanba mane sira ba to’os. Bee ne’ebé ami uza depende, bele masa 5, 10, 8 loron ida, ba te’in no hemu.”
Nia dehan, wanhira bee laiha, mane sira la hirus tanba sira hatene bee dook no susar, “dala ruma apa sira fila hosi to’os, sira mos ajuda kuru bee.” Karik sira osan laiha hodi selu kareta ba kuru bee, sira haree bee sai iha bairu seluk, sira ba kuru.
“Husu ba governu tau matan ba komunidade ida ne’e, husu governu dada bee besik sira. Ami husu liu material, iha ne’e komunidade sira bele servisu, naran katak dada bee hosi bee matan foho.”
Durante ne’e sira hato’o duni sira nia preokupasaun ba Xefe aldeia maibé Xefe Aldeia la hato’o sira nia preokupasaun ba na’i ulun. Nia informa sé Servisu Água e Saneamentu mai hadi’a sira nia bee, entaun bee sai boot maibé oras ne’e laiha, tanba kompañia sei hadi’a estrada Makelab rasik.
Parte sorin, Neon Metin halo konfirmasaun ho Xefe Departmentu Serviço Água e Saneamento, RAEOA, Julmira da Silva hatete, iha Aldeia Makelab sira iha sistema bee iha maibé tanba ho konstrusaun estrada nasional, nune’e sira hasai hotu kanu sira ne’ebé liga bee, hafoin projetu remata mak sira monta fali.
“Sistema agora la’o da-dauk hela, soke nia sistema ne’e tinan rua kotuk afeta bee matan, nia debit tuun, sira aguenta ho ida ne’e, parte sorin sira la asesu tanba ita iha projetu estrada nasional entaun ita sei sobu poli pipe, sobu ne’e ekipa SAS mak sobu, depois wainhira konstrusaun estrada ne’e remata, ekipa SAS sei tuun monta fali poli pipe ne’ebé sobu iha komunidade sira nia uma oin, sistema ne’e funsiona hela.”
Xefe Departamentu ne’e rekonse katak, “los duni komunidade sira la’o dook tanba hosi parte sorin mai iha parte leste nian sira kuaze la’o 500 metrus atu ba kuru bee, atu asesu bee iha ponte sorin ne’ebá (ponte Noe-Fefan).”
Nia akresenta, durante tinan tolu, Departamentu SAS ajuda kareta tanki ba komunidade sira hosi perfurasaun sira iha Pante Makasar lalin bee hodi ba distribui iha aldeia Makelab.
“Ita tau ona planu ba orsamentu jeral estadu 2024, atu mos halo perfurasaun ida iha Makelab nune’e bele atende komunidade hosi Bogos mai to’o Makelab.”
Nia informa, hosi 18 Suku iha RAEOA, kuaze Suku hotu aseseu ba bee mos maibé iha aldeia no bairu balu mak seidauk asesu, tanba iha bee matan balu nia debit bee la sufisiente. “Ita iha sistema 168, seidauk aumenta tan ho ita nia projetu lima iha tinan 2023 ne’ebá mak agora, ita atu kontinua perfurasaun sistema lima ne’e.”
“Iha Aldeia Makelab ne’ebá ita iha sistema ida iha ne’ebá soké seidauk kobre uma-kain. Ita iha planu perfurasaun nian, no espera katak problema bee-mos iha aldeia Makelab tomak ita sei rezolve hotu iha tinan 2024.”
Xefe Departmentu SAS husu ba komunidade sira ne’ebé seidauk asesu ba bee mos atu nafatin hein tanba SAS tinan-tinan sempre iha planu orsamental nian hodi solusiona problema ne’ebé sira hasoru.







