Home Analisa Deputadu: Ukun entre Responsabilidade, Oportunidade no Ignoransia

Deputadu: Ukun entre Responsabilidade, Oportunidade no Ignoransia

2184
0
Romualdo X. das Neves. Foto: Doc. Privadu | 03.10.2023]

Hakerek nain Romualdo X. das Neves

Hafoin tinan 21 ukun an ita halo reflesaun ida ba desenvolvimentu ba rai laran no povu nia moris agora daudaun, saída mak Estadu halo ona saída mak Estadu presiza halo atu nune’e bele refleta ba saída maka hakerek iha Konstituisaun atu fo moris diak ba povu. Iha artigu ida ne’e koalia DEPUTADU: UKUN ENTRE RESPONSABILIDADE, OPORTUNIDADE NO IGNORANSIA, espesifika liu ba orgaun legislativu-Parlamentu Nacional, ne’ebe mak sai nu’udar representante povu nian iha Parlamentu atu halo lei, fiskalizasaun no desizaun politika ba povu no timor nia vida. Propozitu artigu ida-nee mak lori sosiedade ba hatene kona-ba direitu hirak neébe goja iha sira nia mandatu. Halo estudu ba dokumentu ka lejizlasaun sira, inklui relatório hirak mak relevante, no rezultadu hatudu katak, direitu hirak mak deputadu sira hetan la balansu ho sira-nia servisu.

Liafuan Xavi: Deputadu, Subvensaun, abono no regalia, Timor-Leste

Timor-Leste nu’udar raí demokratiku ida Sudeste Asiatiku, hanesan hatu’ur iha konstituisaun RDTL Artigu 1º katak Timor-Leste Estadu demokrátiku, soberanu, indepedente harii hosi povu nian hakarak no respeitu ba dignidade ema moris nian. Nune dalan ba kaer ukun maka liu husi prosesu demokratiku, iha ne’ebe kada tinan lima lima povu hili nia representante nain 65 hodi ba tur iha Parlamentu Nasionál no forma Governo, ba objetivu ida maka menciona iha  konstituisaun RDTL artigu 6 . iha ne’ebe justisa no moris diak povu (bem estar comum) sai nu’udar atinjimentu prinsipal iha estadu direitu demokratiku.  Nudar rai demokratiku ukun nain sai servidor ba interesse povu nian, tuir definisaun demokrasia katak ukun (poder) ne’e husi povu , ho povu no ba povu.

Hanesan baibain ema (públiku) hotu kestiona katak deputadu sira simu saláriu bo’ot, simu kareta, simu pensaun vitalisia, benefisiu hirak ne’e mos prega ba Presidente da republika no Govenante sira, benifisiu hirak ne´e considera nu’udar fasilidade ba representante povu hodi soluciona ezizensia povu ba atinje objtivu estadu nu’udar menciona iha KRDTL artigu 6 ne’ebe pronunsia katak garante no promove sidadaun sira nia direitu no liberdade fundamental sira, tuir prinsipiu demokrasia nian no harii sosiedade ida ne’ebe hatur justisa sosial no cria bem estar ba povu nia moris, maibe pelo kontrtariu relatório ONU 2019 pronunsia katak povu Timor Leste ho numeru 42% maka sei moris iha lina pobreza nian okos.

PREVILEJIU BA DEPUTADU NO PARTIDU POLITIKUS NO HAREE KONDISAUN REAL POVU

Salariu, Abono no Subsidiu ba Deputadu

Saláriu, abonu no subsídiu no benefisius sira seluk sai nu’udar direitu ida ba ema hotu hotu iha fatin ne’ebe deit nia hakna’ar an ba, inklui mos deputadu sira.

Husi orsamentu 17 millões ne’ebe aloka ba PN iha tinan ida ne’e  kuase 10 millões aloka ba saláriu e vensimentu deputadu, assessor no funsionáriu Parlamentu Nasionál nian.

Hanesan prevê iha lei númeru 14/2009 Estatuto Remuneratório dos titulares de cargos políticos, Salariu minimu ba kada deputadu 1625 aumenta ho abono 1056 [1]. Alem de salário no abono, tuir lei númeru 4/2023 segunda altrasaun ba lei númeru 5/2004 Estato dos Deputados iha mos subsídios no regalias, ho subsidiu 2025 entaun kada fulan deputadu ida no minimu simu $4.706 (detallu iha haree iha tabela 1).  

Husi tabela maka menciona iha leten, kada tinan ida (1) Estadu selu 3,8 millões ba salariu no vensimentu deputadu 65 iha Parlamentu Nasionál. Salariu deputadu 65 nian bo’ot liu kompara ho total orsamentu ne’ebe aloka ba hospital referal sira iha tinan 2023- 3,6 millões ba Maliana, Maubisse no suai ($1,2 ba kada hospital) no liu mos segundu maior Hospital Nasaun, Hospital referal Baucau ho montante 2,5 millões, nune mos orsamentu ba Autoridade Be’e mos no Saneamentu ne’ebe ho total 1,16 millões[2], iha ne’ebe fasil asesu ba hospitais no fasilidade hospitais nu’udar direitu baziku povu nian iha estadu demokratiku.

Regalia ba Deputadu

Alem saláriu, abono no subsídiu, iha mos regalias ba deputadu sira. Regalia ida mak Perdiem ba kada deputadu sira bainhira desloka ba iha munisipiu sira no mos rai iha liur. Montante Perdiem rai laran detallu haree iha tabela 3.

NoKarguImplika tobaLa implika toba
1Presidente Parlamentu $          140.00 $               110.00
2Deputadu $          110.00 $                 80.00

Tabela 3: Kustu Perdiem kada loron ba deputadu

Ba deslokasaun rai liur kustu depende ba Nasaun mak atu ba konfome kustu mensionadu iha dekretu lei Governu 23/2008, Ajudas de Custo por Deslocações em Serviço ao Estrangeiro, iha tabela ba aorgaun titular sira, hanesan define iha lei númeru 14/2009 katak deputadu mos hanesan orgaun ida.

Ho montante regalias ne’ebe mak iha deputadu sira aproveita hodi marka agenda ba minisipiu sira, exemplo audensia ba lei Arte marciais no lei finanças públicas ne’ebe tuir lolos ne’e bele realiza iha Díli.

Iha regalia seluk mak hanesan kareta ba kada deputadu sira, ne’e ho folin 63 mil ne’ebe to’os ikus lelaun ho 8 mil deit maske kada tinan simu 1,5 mil ba manutensaun no verba 2 mil ba troka roda ba kada kareta, inkui kondutor ida ba kada deputadu. Laptop ba kada deputadu ne’ebe ho folin 2,5 mil.

Ba Presidente Parlamentu iha tan regalia seluk hanesan: Estadu oferece residensia ida, kompleta ho funsionáriu responsável ba residência nain ida, xefe dapur no gestor dispensa ida, ajudante dapur no sala nain rua, assistente limpeza laran nain rua no assistente limpeza liur no jardineiru nain rua. No mos segurança pessoal ida, no funsionáriu iha nia gabinete inklui mos assessor.

Ba vise-presidente mos koloka cozinheiru nain ida iha nia uma privadu, assistente limpeza interna nain ida no assistente limpeza externa no jardineiru nain ida.

Iha lei 19/2023 ne’ebe V legislatura aprova iha dia 6 de juñu fim de  mandatu, fo tan espasu atu kontrata tan asesor ba kada deputada ne’ebe la iklui ho estrutura mesa ou 59 asesor atu fo apoiu tekniku ba kada deputadu sira. Iha lei define saláriu husi 1500 kada fulan to’o 2500 ba kada asessor. Iha konteudu lei refere fo mos possibilidade ba deputadu sira atu hili ema ne’ebe sira prefere, iha ne’ebe fo espasu ba deputadu sira bele hili tuir familiarista ou partidarista.

Normalmente subsídios no regalias ba deputadu sira deside iha konsellu administrasaun Parlamentu Nasional nia, ne’ebe la iha partisipasaun publiku, la presiza hetan parecer hosi orgaun sira seluk. Bainhira fo sai iha jornal da república liu husi plataforma online maka povu foin hatene, ne’e mos karik sira buka hatene, se lae povu sei la hatene, pior liu tan inan aman no populasaun ne’ebe iha área ruais.

Publikasaun iha Jornal da Republika bele lori tempu minimu semana ida, no balun la publika, exemplu maka rezolusaun Parlamnetu Nasional ba rekrumentu assessor kada deputadu, rezolusaun numeru 19/2023 seidauk publika to ohin loron, enkuantu rezolusaun numeru 20, 21 no 22/2023 no resolusaun Nº 16/2023[3] alterasaun subsídiu kombustivel husi $ 240 sae ba $ 350 ne’ebe publica ona 17 ba leten maibe 16 ne’e seidauk iha ona publikasaun. Aktu ne’e considera laiha transparansia, iha ne’ebe assesu ba desizaun publika sira iha rai ida ne’e nu’udar direitu sidadaun hotu nian ne’ebe maka iha mos papel nu’udar ajente controlo desizaun publika sira.

Pensaun vitalisia ba Deputadu

Bainhira deputadu sira remata sira nia mandatu, sira iha “direitu” hodi simu pensaun vitalisia, tuir primeira alterasaun lei 7/2017[4], klik link iha tuir mai deputadu sira mínimu liu simu $ 975 kada fulan mesmu la halo servisu ona ba Estadu ne’e. Diferente ho nia povu ne’ebe mak sira representa ne’ebe simu salariu minimu $135, iha ne’ebe Pensaun vitalisia bo’ot liu dala hitu (7) husi salariu minimu iha Timor-Leste.

Iha subsídiu pensaun dala ida ne’e simu dala ida deit no ba deputadu sira ne’ebe la kompleta nia mandatu ida ka tinan 5, durasaun minimu hodi asessu pensaun dala ida presija kompleta mandatu tinan ida. Pensaun kada fulan ba deit deputadu hirak ne’ebe kompleta mandatu tinan 5 ba leten.

Bainhira deputadu ne’ebe simu tiha ona subsidiu dala ida (maka hirak ne’ebe la kompleta tinan lima ka minimu liu tinan ida) ne’e ba fali deputadu no kompleta mandatu ida ka tinan lima, antes atu simu fali subsidiu kada fulan tenke entrega fali subsidiu dala ida ne’ebe antes ne’e simu tiha ona.

Iha lei pensaun nian ne’e mos hateten katak bainhira deputadu ou eis deputadu sira ne’e mate nia esposa ou oan sei simu nafatin 75% husi salariu basiku ka pensaun mensal ne’ebe nia hetan, karik nia oan menor idade entaun to’o deit tinan 18 la simu ona.

Entaun Partidu Politiku hetan mos benefisiu husi ukun ne’e ka lae?

Tuir regime finaciamentu partidu politiku Lei numeru 6/2008, Governu aloka liu husi OGE ne’ebe tau hamutuk iha alokasaun orsamentu ba CNE nian, kada tinan aloka 6 milhões ba partidu sira ne’ebe hetan assentu iha Parlamentu, 30 milhões durante tinan 5. Husi orsamentu ne’e kada kadeira ida hetan 92 mil e tal signifika partidu ne’ebe hetan kadeira barak liu sei subsídiu ne’ebe bo’ot. Ezemplu CNRT agora iha 31 asentu entaun kada tinan simu besik 2,9 millões.[5]

Alem ne’e mos partidu sira sei hetan subvensaun kada votu 4 dólar, sura mak votu validu, ne’ebe hatur iha  Decretu lei Governu nº 5/2018. Por ezemplu iha Eleisaun parlamentar tinan 2023 votu validu hamutuk 692.169, entaun partidu polítiku sira sei simu $2,7 milhões. Orsamentu ne’e mos nafatin  inklui iha osan ne’ebe aloka ba CNE. [6]

Kondisaun Real Povu

“120 millões ba kada legislatura, representante povu iha Parlamentu Nasionál  kria lei hodi fo benefisiu ba sira nia an enkuantu timor oan 42%[7] mak sei moris iha liña kiak okos”.

Realidade iha Timor-Leste, hafoin tinan-21 restaura ukun rasik-na, TL sei enfrenta problema estrutural no sosial oioin ne´ebe afeta ba vida umanidade nian. Hosi problema ki´ik toó boot; ita bele hare’e ba problema sira ne´ebe mak dadaun ita hasoru, hanesan: la iha billete passaporte neébe afeta ka halo jovens sira barak seidauk bele servisu iha rai diaspora, iha ne’ebe menus kampu traballu rai laran ezije jovem sira tenke sai ba serbisu iha rai liur, estudante sira la bele kontinua sira nia estudu iha rai seluk, moras balun ne’ebe presiza ba konsulta iha rai liur la konsege no pasiente ida to’o mate.

Problema iha parte saúde nian rasik mos kontinua falta ambulância atu lori pasiente ba sentru saúde sira, falta kama iha hospital, falta aimoruk kuase Item 103 no osan ne’ebe aloka ba atu hola aimoruk gasta hotu tiha ona. Entretantu ukun nain sira ka representate povu  simu subsídiu hodi ba konsulta iha hospital privadu ne’ebe ho kualidade no ekipamentu kompletu no avansadu. Ukun ne se nian no ba se los? Ró ospital peace ark husi China ne’ebe fo konsulta ba Timor oan sira iha Porto Díli, ema barak mak forma atu konsulta, forma to’o estrada no maske loron manas ema nafatin kontinua forma iha loron laran. Pergunta mak ne’e, hospital iha Díli iha fatin fatin maibe tamba sa ema tenke forma iha loron manas? Sera que povu la fiar hospital públiku iha Timor?

Falta infraestrutura iha seitor agricultura hanesan irigasaun no seluk tan halo produsaun rai laran kiik tebes no Timor Leste depende deit ba importasaun, enkuantu rai barak mak abandonadu iha Timor Leste. Seriu ka investimento tinan rua nulu iha seitor agricultor?

Setor estratejiku sira hanesan turizmu la dezenvolve, tuir loloos osan hirak neé bele aloka ba setor hirak neé atu bele tulun ba subtitui depedensia ba fundu petroliferu. Fatin turistiku hanesan uma adat tasi-tolu, kristu-rei, ramelau, jako no seluk tan ne’ebe tuir lolos bele desenvolve hodi kontribui reseitas ba Estadu, maibe makaer ukun sira ignora. Iha sorin seluk Governu reabilita jardim sira iha munisipiu Díli hanesan jardim largo lesidere, cinco de maiu, jardim bebora no sira seluk tan ho montante 6 millões maibe la iha gestaun ba jardim sira no depois de remata reabilitasaun sasan sira komesa balun estragu fali ona.

Iha parte Edukasaun nian falta mesa no kadeira, aula ida ema to’o nain 50, biblioteca la iha, falta livro no iha eskola balun manual ba estudante sira mos la sufisinte, kestaun professores voluntáriu besik 5 mil ne’ebe to’o agora seidauk simu nein duit metan, no problema sira seluk, entretanto ukun nain sira aproveita oportunidade konfiansa povu hodi akumula riku soin povu nian ba nia an ho lei, ne’e korupsaun legal.

Efeitu husi problema sira ne’e konserteza afeta ba povu ne’ebe ukun nain sira representa no sira la sente tamba sira uza oportunudade ukun ne’e hodi kria kondisaun ba sira nian an- inklui nia família hodi ba asesu hospital ne’ebe diak, eskola kualidade diak. Iha ne’ebe objetivu sagradu Nasaun nian ba povu maka menciona iha artigu 6 konstituisaun RDTL?

Previlejiu maka deputadus sira hetan balansu ho sira nia serbisu ka lae ou simu gaji buta deit?

Hanesan define ona iha Konstituisaun RDTL artigu 92 katak Parlamentu nasionál nu’udar orgaun ne’ebe halo lei, halo fiskalizasaun no halo desizaun politika ne’ebe mak bele reflete ba povu nia moris.

Progrma Monitorizasaun Sistema Judisiáriu (JSMP, sigla ingles), nu’udar organizasaun non Governamental ne’ebe ho misaun garante justisa no respeitu ba direitu humanu sidadaun nian ho objetivu atu promove legalidade, transparansia no analiza kona lei iha Timor-Leste, no JSMP halo observasaun ba atividade Parlamentu nasionál nian komesa husi 2010. Iha relatório JSMP nian kona ba servisu deputadu nian iha 2022 ne’ebe públika iha 2023 hatudu katak durante ne’e deputadu sira la halo fiskalizasaun, hanesan mos ho tinan sira antes, ba lei mak Governu produz. Ezemplu simples mak lei politika zero plastiku ne’ebe sira mak husu atu implementa no aprova ona, maibe iha atividade governu nian nafatin usa be’e garafa, inklui atividade iha uma fukun Parlamentu, sira rasik kria sira rasik viola.

Alem de ne’e mos relatório ne’e regista 24% falta durante tinan 2022, iha atividade plenária, enkontru komisaun no líder bankada, relatóriu ne’e la sura ho aktidade ne’ebe akontese iha munisipiu. Deputadu nain 29 mak falta dala 5-15, nain 18 falta husi 16-25 no nain 9 falta liu dala 25. Maske falta sira iha justifikasuan maibe sira povu selu sira atu hato’o aspirasaun povu nian ba Ezekutivu laos tur atu simu gaji buta deit.[8]

Iha estatistiska portal transparansia governu Timor-Leste mos hatudu katak iha tinan 5 ikus ezekusaun OGE media atinji deit 79% no iha tinan kotuk, 2022 ne’e, ezekusaun OGE atinji deit 57%. Klaru katak husi alokasaun ba makina do Estadu ne’ebe inklui mos sira nia saláriu, abono, no subsidiu sira ne’e sempre atinji 100%. Ida ne’ebe la atinji mak ba seitor desenvolvimento sira. Governu nia ezekusaun la efetivu tamba kontribui maka’as mos husi falta de Fiskalizasaun, iha ne’ebe ezekusaun ba seitor dezenvolvimentu nu’udar dalan ida importante liu ba atende ezizensia povu nian.

Tuir previsaun Ministériu Finansas nian iha apresentasaun OGE 2023 no mos relatóriu La’o Hamutuk nian hatudu katak ho alokasaun OGE 2 bilões resin ba kada tinan maka orsamentu Fundo Mina Rai  ne’ebe maka Timor Leste iha ho18,1 bilões sei hotu iha 2034 tamba produsaun Bayu Undang ne’ebe hatama reseita maran ona. Saída mak sei halo iha 2035? Iha ne’ebe tuir previzaun no relatório maka menciona Timor Leste sei sofre bankarota iha 2034

Uniku esperansa Timor oan nia maka Greater Sunrise, iha ne’ebe sai mos agenda prinsipal ba IX Governu Konstituisionál, tanba Timor Leste foin to’o iha faze negosiasaun ho governu Australia ne’ebe mak to’o agora seidauk iha solusaun ida, biar nune’e Australia mos hatudu ona nia postura pozitivu ba negosiasaun refere, atu hatan ba amesa bankarota iha 2034 maka Governu Timor Leste presija aselera negosiasaun ida ne’e hodi Timor Leste kontinua iha reseita ba garante sustentabilidade nasaun. Iha ne’ebe kria benefisiu ba makaer ukun sira ho subsidiu maka as liu husi lei ne’e korrupsaun legal no desenvolvimento lao lentu tamba ignorância hirak ne’e.

Parlamentu Nasionál to’o legislatura dala VI Governo to’o dala IX ona, maibe ukun ne’e seidauk rsponde ba ezijensia povu, Governante sira ne’ebe truka malu la iha intregidadade poliika desenvolivementu nasionál ne’ebe hatu’ur iha PEDN 2011-2030. 

Husi dadus sira

Ou tinan tinan ita nafatin ho razaun ita sei nasaun joven foin ukun na tinan 20 resin? Ita idak halo reflesaun to’ok, ita lakohi kolonialismu, lakohi iha explorasaun no imperalismu hodi nune’e ita luta  ba independensia to’o ema rihun ba rihun mate, mais depois de ukun na, implicitamente, nafatin akontese.

Metodu representativu iha Demokrasia ne’ebe mak Timor-Leste opta, povu fo poder ba ninia representante maka Deputadu ho objetivu atu representante bele tau aas no atende ejizensia mak povu iha liu husi desizaun politika sira, maibe husi dados sira mak apresenta iha artigu ida ne’e informa mai ita katak deputadu sira seidauk iha seriedade ba resolve ejizensia povu nian.

Iha nasaun demokratiku koloka povu mak makaer ukun ne’ebe aas liu nu’udar valores baziku no prinsipal[9], ne’ebe mos hakerek ona iha objetivu sagradu estadu nian iha Konstituisaun RDTL artigu 6 maka tau aas prosperiedade povu, bem comum no sustentabilidade nasaun, refleta ba valores baziku no Objetivu estadu, artigu ida ne’e kosidera makaer ukun sira viola ona valores baziku no sai pessoal inkonstituisional iha estadu Demokratiku ida ne’e.

Informasaun mak mensiona iha artigu ida ne’e husik hela dúvida ba povu tomak kona ba slogan “povu mak makaer ukun ne’ebe aas liu, tau aas prosperiedade povu, bem comum no sustentabilidade nasaun” . Durante justisa no bem-estar komun povu kontinua lamenta signifika katak nasaun sei dok husi nia objetivu[10].


[1] lei númeru 14/2009 Estatuto Remuneratório dos titulares de cargos políticos

[2] http://budgettransparency.gov.tl

[3] https://www.mj.gov.tl/jornal/?q=node/19

[4] (https://www.mj.gov.tl/jornal/public/docs/2017/serie_1/SERIE_I_NO_16_A.pdf )

[5] https://www.mj.gov.tl/jornal/?q=node/864

[6] https://www.mj.gov.tl/jornal/public/docs/2018/serie_1/SERIE_I_No_11.pdf

[7] Relatoriu Banku Dezenvolvimentu Aziatiku.

[8] Relatóriu JSMP 2022

[9] Reza A. A. Wattimena. (2016) Demokrasi-Dasar Filofis Dan Tantangannya, paj 93-94. PT KANISIUS

[10] Liddle, Gerung, Pangabean, Ambardi, Robet no Ali-Fauzi. (2011) Demokrasi dan kekecewaan, paj 9-11. Jakarta. Demokrasi Project, Yayasan abad demokrasi, www.abaddemocrasi.com

*(Romualdo X. das Neves, Alumni programa Lisensiatura direitu UNPAZ – Cesar Ferreira Amaral | Revisaun Husi: 1. Cesar Ferreira Amaral (Dosente UNTL no David Noano Ximenes (USPA Laga)

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here