Home Analisa Arte Marsiais Desportu Ida Lapresiza Taka Investiga Membru GAMAR Halo Krime

Arte Marsiais Desportu Ida Lapresiza Taka Investiga Membru GAMAR Halo Krime

1440
0
Moisés Vicente. [Foto; doc. privadu | 15.06.2022]

Hakerek nain Moises Vicente

Ita la espera, bele mosu konflitu iha tempu saida deit, ba ita-an rasik no ba iha komunidade em jeral. La’os ida ne’e deit hahalok ida ne’ebé bele fó perigozu, tanba ne’e importante loos ba ita atu hatene ou atu hetan ita ida-idak nia kakaluk atu defende-an/salva-an no salva mos ema seluk. Iha ne’e, kontekstu husi hodi defende-an maka hasai forsa fisiku ba ita nia-an atu hetan auto defeza-an rasik ho hahalok ida ne’ebé diak no loos. Saida maka signifikadu liafuan defende-an? ou (O que são artes marciais?ou Apa itu seni bele diri?). Ita ema moris iha ninia mekanismu natural ba ita nia an rasik atu hadok ou reazen hasoru iha momentu hasoru ba perigozu nian ou talvez hetan kanek ou hodi defende-an duni. Iha momentu ida ne’e, ema ne’ebé tuir reflesaun ka ho komprende-an atu salva-an duni iha ninia-an rasik, iha esperitualidade ida ne’ebé diak ba ita nia an-rasik. Ho ida ne’e maka nia signifikadu hodi auto defeza an. Defende-an husi mekanismu natural ita ema moris nian atu kontinua defende-an hodi hala’o buat ida ne’ebé disiplina iha ninia-an rasik duni.

Violensia ne’ebé hamosu husi membru husi Grupu Arte Marsiais ne’e mosu iha fatin hotu balu, sidadaun barak mos hato’o prekupasaun makas loos. Liu-liu husi orgaun soberanu Governu liu husi IX Governu Konstitusional nia ukun, ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ho nia ekipa. Maibé ita hare kazu Arte Marsiais ne’e elementu balu halo bebeik konflitu, hahu husi Governu Anterior husi tinan 2009 to’o mai tinan 2016-2017 Governu da VIII halo fali Alterasaun ba Lei sira Arte Marsiais nian ne’ebé kriasaun husi Komisaun Regulador Arte Marsiais (KRAM) iha tinan hirak liu ba fó mos subsidiu ba Organizasaun Arte Marsiais sira no Arte Rituais sira iha ita nia rain halo esforsu lubuk ida, realidade ita la hare ho rezultadu ida diak.  

Liga ba kazu sira ne’ebé akontese iha Munisipiu Bobonaro semana hirak liu ba kotuk, entre komunidade Suku Lourba no komunidade Suku Cabarau (iha loron finadu 2-3 Novembru 2023) membru Grupu Arte Marisiais no membru Grupu Arte Rituais (GAMAR) balu sunu komunidade nia nia uma 10 resin liu, hakanek mos joventude balu. Governu da IX hakarak atu taka ona Arte Marsiais sira ne’e, tanba kria bebeik instabilidade ita nia rai laran. Se membru GAMAR mak halo krime ka halo violensia husu ba autoridade seguransa sira hanesan PNTL investiga mak membru GAMAR refere. Fenomena joventude nian, lakoi kontrala nia an, hanoin iha nia ulun mak hakarak buka baku malu deit. Dala ruma ida ne’e, mos joventude laiha kampu servisu atu servisu iha ninia-an ba nia moris. Lolos mos Governu mos prepara kampu servisu ba jotuvude sira hotu iha territoriu nasional hodi hetan servisu ida ne’ebé dignu. Kampu trabalho halo mega projetu boot diak liu, nune’e joventude mos labele hanoin mak konflitu hela deit. Buat Arte Marsiais ne’e, buat ida diak, hodi ema bele halo ezersisiu iha ninian-an rasik. Iha Timor-Leste ema ultiliza sala, Arte Marsiais. Se membru ruma involve an iha Grupu Arte Marsiais, se nia halo krime ruma, investiga mak membru refere. Timor-Leste iha lei ne’ebé mak forte loos, oinsa mak bele kaer kriminozu sira, ita iha autoridade Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-FDTL. Iha ne’ebé Lei Kodigu Penal Timor-Leste mos forte los, oinsa atu bele kastigu ba ema kriminozu sira ne’ebé maka halo bebeik problema hasoru ema seluk. Kazu seluk mos, Governu halo bandu, faan tua sira ne’ebé faan iha merkadu sira. Sebele  tua sira ne’e faan ho nia valor ne’ebe bo’ot. Iha ne’e, observasaun jeral, tempu loron bo’ot ruma, hanesan tempu Finadu, tempu Natal sidadaun balu kontinua hemu tua lanu todan. Depois lanu iha dalan-dalan sira cek point ema seluk halo perturba ordem públiku. Hodi provoka malu hodi hamosu violensia anarkizmu iha ita nia rai.

Iha lidun seluk, tuir Sosiedade Sivil Fundasaun Mahein (FM) nia hanoin katak atu taka Grupu Arte Marsiais (GAM) no Arte Ritual (AR) la’os solusaun hodi rezolve problema, maibé Governu tenki halo invenstimentu ba juventude sira. Problema arte marsiais hanesan sintomas juventude nian, tanba falta konsesu liu-liu edukasaun, bainhira edukasaun problema ne’e alarga bo’ot tebes ba kampu trabalhu, tanba konflitu mosu iha Dili no munisípiu hanesan fenomenu juventude nian. “Problema arte marsiais laos problema uniku, atu rezolve problema arte marsiais tenki rezolve problema juventude, dala barak juventude sira hamosu konflitu depois atu taka arte marsiais ne’e laos dalan diak, maibé Governu haree investimentu ba juventude”. Hato’o husi Diretur Ezekutivu Fundasaun Mahein, Nelson Belo ba media STL iha nia kna’ar fatin Bairo dos Grilhos, Kuarta (08/11/2023).

Ikus liu, konkluzaun ba IX Governu Konstitusional katak Arte Marsiais lapresiza taka ida, suspensaun deit bele. Tamba arte marsiais ne’e modalidade desportu ida hodi ema bele halo ezersisiu iha ninia an rasik. Diak liu maka halo investigasaun ba oknum ka membru Grupu Arte Marsiais sira ne’ebé involve an iha PSHT, KORKA, IKS no arte rituais sira hanesan Sete-Sete (7-7), Kolimau Dua Ribu nomos Arte Marsiais sira seluk tan iha Timor-Leste ne’ebé halo krime investigasaun maka membru refere. Organizasaun Arte Marsiais ne’e ne’e la sala ida, investiga maka oknum refere ne’ebe involve an iha grupu ne’e. Nasaun Timor-Leste nia lei forte tebes-tebes hodi kondena membru GAMAR ne’ebé halo violensia inklui sidadaun se deit maka halo krime, ema hotu iha lei nia oin hanesan. No apresia ba IX Governu, foin lalais ne’e Governu da IX hamosu tan ona, Resolução Governo Nian N.º 45 /2023 loron 10 fulan Novembru. Determina Suspensão kona-bá Ensino, Aprendizagem No Prática Artes Marciais Ho Adoção (Ka Foti) Medidas Hodi Assegura Ordem Pública. Ita mos iha lei anterior sira, Lei Kodegu Penal Timor-Leste no Lei Arma Branca No.5/2017 nomos lei sira seluk tan. Ne’e para ema sira ne’ebé involve-an iha GAMAR kontinua displina an, tau etika no moral ida ne’e as iha komunidade nia leet. Husu mos ba treinador husi GAMAR kontinua fó formasaun ida ne’ebé diak fó mos esperitualidade nian.

Rekomenda mos ba Governu, ema sira ne’ebé faan tua alkohol iha merkadu no loja sira tenke hasae nia folin marketing tenke as, se lae ema sira ne’ebé lanu todan iha loron bo’ot ruma halo arbiru deit taka dalan hodi prezudika ordem públiku ema seluk nia movimentu ka virgem Munisipiu seluk ba fali fatin seluk. Husu ba autoridade seguransa Polísia Nasional Timor-Leste kontinua hatudu profesionalismu iha terenu wainhira oknum GAMAR ruma halo krime ka halo problema tenke halo investigasaun klean ba kazu refere. Se instituisaun PNTL labele ona, bele husu servisu hamutuk ho instituisaun FALINTIL-FDTL hanesan lutu nasaun RDTL nian kontinua hodi ajuda ba malu. Nune’e situasaun iha Timor-Leste kontinua hakmatek iha estabilidade paz no dame, nune’e bele lori dezenvolvimentu ba ita nia país Timor-Leste ida ne’e aluta kontinua ba oin.  

*(Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz (UNPAZ), Faculdade de Direito no Alumni Instituto Superior Cristal, Departemento Sociologia (2022) no Ativista. Artigo ida ne’e la representa institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente59@yahoo.com ou telefone +67077291406)

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here