

Reportajen Joselina dos Reis & Joanina Casamiro
Prezidente Parlamentu Nasional Fernanda Lay, fó Posse ba Adjunta Direitus Umanus iha Provedoria ba Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Maria Marilia Ximenes Castro de Oliveira da Costa, ho objetivu atu proteje no promove direitus umanus no liberdade fundamental sira, liu-liu ba direitu igualdade jéneru hodi promove governasaun diak ba ema hotu.
Hafoin simu Posse, Adjunta Provedoria Direitus Umanus iha PDHJ, Marilia hato’o sentimentu orgullu ho knaar ne’ebé Provedór fó fiar, tanba primeira vez hetan kargu ida ne’e, maske defisil maibé bazeia ba nia esperensia ne’ebé iha no liga ba nia servisu Direitus Umanus nian, oinsa atu halo prevensaun ba iha Direitus Umanus nian.
“Knaar ida ne’e ha’u sei halo mak apoiu Provedór, ba servisu liga ho Direitus Umanus nian no mós haree liu ba oinsa atu promove igualdade jéneru, liu-liu ba iha violensia bazeia ba jéneru, direitu sivil, direitu ekonomia, direitu sosial no mós fó prioridade ba direitu feto nian. Ida ne’e mak knaar importante ne’ebe ha’u halo tuir ha’u nia hanoin, no vizaun ne’ebé ha’u hakarak kontribui, no la se husi planu estratejiku PDHJ nian, tuir programa direitus umanus nian”, dehan Adjunda PDHJ Marian Ximenes, hafoin simu Posse iha PN, Kuarta 15/11.
Nia haktuir, knaar ne’e sei foka liu ba promove feto sira nia direitu, maibe la ses husi seluk tanba bainhira nia tama iha PDHJ nia iha komunikasaun diak ho Provedór, liga liu ba iha direitu feto nian, oinsa feto sira bele asesu ba servisu, bainhira sira iha oan kiik, oinsa sira bele lori ba serbisu fatin, hodi akompaña sira nia oan. Ne’e buka fatin ka fó espasu atu bele tau sira nia oan, hodi besik nia inan hodi fó susu ba nia oan sira, ida ne’e importante tebes atu promove.
“Ita mós sei haree ba Instituisaun Publiku, liu-liu ba Instituisaun Governu nian, tanba ida ne’e servisu ba instituisaun sira entaun tenke halo ligasaun ho parte oin-oin atu haree ba asuntu direitus umanus nian. Tanba ita haree dala ruma feto mak sai vitima beik-beik tan tauk koalia sai no ideia ne’ebé iha familia uma laran la simu, entaun ida ne’e hamosu problema entre familia no grupu entaun feto nafatin sai vulneravel liu iha sosiedade nia laran”,
Nia sei servisu hamutuk ho kolega feto sira, atu sai forsa hodi hatudu ezemplu diak, hodi hakbesik aan ba feto maluk sira, tanba karik sira rasik mak la apoiu malu, entaun ne’e susar atu aplika ba feto sira.
Tanba tuir nia haree feto barak kuandu mai ho sentimentu ne’ebé nakloke, sira prontu atu koopera ba malu, maibe dalaruma sira halo hakarak aas liu, entaun susar ba feto sira koopera malu tanba sira sente defisil atu koopera.
Adjunta Marilia mos konklui hodi hato’o agredese ba Prezidente Parlamento Nasional no Provedor Direitos Humanos e Justiça, nia komprensaun no pasiensia atu fo biban, hodi besik no tau-matan ba oan nebe halo tratamento saúde intensivu iha Malázia.
“Situasaun ne’ebe la permiti ha’u atu bele halo tomada de posse tuir tempu ne’ebe provedor determina hafoin nomeasaun, fulan julho liuba. Kopmpreensaun ne’e ha’u considera nudar ekspresaun solidariedade ida ba ha’u atu kumpri ha’u nia dever nudar inan ida hodi hakonu oan ida nia direito umanu: direitu atu hetan atensaun husi inan. Maski ha’u nia besik no atensaun la iha kbiit atu salva ami nia oan, maibe imi nia kompreensaun no pasiensia bele haraik forsa ba ha’u atu simu situasaun moruk ida ne’e”, tenik Adjunta Marilia
Nia dehan nudar feto, sente orgulho atu hala’o knaar iha orgaun ida ne’e, no nia espera sei bele kontribui buat di’ak ruma ba estadu.