Home Notisia Planu Asaun Nasional 1325 Feto, Paz no Seguransa, MI: Prioridade Ba Feto...

Planu Asaun Nasional 1325 Feto, Paz no Seguransa, MI: Prioridade Ba Feto Iha Polítika, Seguransa no Forsa

1327
0
Ministru Interior (MI), Francisco da Costa Guterres. [Foto: Deoniza | 16.02.2024]

Reportajen Zemila Calau

Timor-Leste kumpre ona obrigasaun nu’udar membru Organizasaun Nasoens Unidas (ONU), ho membru ONU 50% adopta no implementa Planu Asaun Nasional, hodi promove ajenda global ba Feto Paz no Seguransa.

Iha lansamentu Planu Asaun Nasional 1325 Feto, Paz no Seguransa 2024, Ministru Interior (MI), Francisco da Costa Guterres hateten, rezultadu implementasaun husi Ministériu Interiór, sei tau prioridade ba partisipasaun feto sira iha vida polítika, no sei fó prioridade ba feto sira iha forsa no seguransa nian.

“Implementasaun ba ajenda dahuluk paz no seguransa nian hatudu ona rezultadu oioin, liuhusi servisu hamutuk ho linhas ministeriais sosiedade civil, hodi fó prioridade iha partisipasaun feto sira nian iha vida polítika no oportunidade ba feto sira atu partisipa iha forsas seguransa,” dehan Ministru Franscisco Guterres ba jornalista sira, bainhira partisipa iha lasamentu, ba planu asaun Nasional 1325 feto, Pás no seguransa 2024-2028, husi UN Women, iha otél Timor, Sesta 16/02.

Nia esplika, Timor-Leste kumpre ona nia obrigasaun nu’udar estadu no membru ONU, hamutuk ho estadu membro ONU 50% ne’ebé  adopta  no  implementa planu asaun nasional promove ajenda global ba feto paz no seguransa, adosaun ne’e bazeia ba rekomendasaun liuhusi komisaun rekonsiliasaun Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação de Timor Leste (CAVR) no Sentru CHEGA!

Nia dehan funu no konflitu armado iha impaktu ne’ebe la hanesan ba feto no mane sira, no ezijénsia ba profisaun ba feto no labarik sira durante no depois konflitu, rezolusaun ida ne’e fó ba Timor-Leste nu’udar nasaun datoluk hafoin Indonesia ho Filipina ne’ebé marka sira nia revolusaun seguransa kona-bá feto ba seguransa.

Nia haktuir objetivu dezenvolvimentu sustentavel número 5 kona-bá promosaun igualdade jéneru, ne’ebé poderamentu feto no labarik feto sira, no global dezenvolvimentu ninian iha implementasaun ba ajenda feto paz no seguransa nian, hodi aliña estratégiku no ajenda ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) nian, hatudu apoiu Timor- Leste nian ba alkansa ODS ni’an ba governasaun estadu direitu demokrátiku, paz no estabilidade ho objetivu atu aselera progresu Timor-Leste nian, hodi hakbesik ba planu estratégiku dezenvolvimentu nasionál, no ajenda ODS tinan 2030, governo dasia estabele ona mapa ida, rekoñese nu’udar igualdade jéneru ba iha feto sira nia prioridade ba nia ajenda dezevolvimentu..

“Ami haree partisipasaun feto nian iha prosesu militar no konstrusaun ba paz, hodi nonu governu Timor-Leste nia naran ami hakarak hato’o ami nia apresiasaun no agradesementu ba entidade sira ne’ebé envolve no konrtibui ona ba dezenvolvimentu paz 2024 ‘2025’ komite deritiva, grupo trabalho ne’ebe kompostu husi linhas ministeriais, grupo monitorizasaun no avaliasaun parseiru dezenvolvimentu, organizasaun no sociedade civil sira,’’ tenik nia.

Nune’e mós agradese tebes ba apoiu tékniku sira husi peritu husi UN Women, Timor-Leste hodi fasilita avaliasaun konsulta no dezenvolvimentu paz  direitu ba daruak liuhusi kolaborasaun sei hamosu mudansa bo’ot ba feto no labarik sira nia moris liuhusi hametin partisipasaun ativu feto iha progressu paz no dezenvolvimentu ne’ebé halo ba  feto no labarik feto sira Timor-Leste nu’udar partisipante no la’os hanesan deit benefisiariu, investe iha feto sira investe ba futuru nasaun ninian.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here