Home Notisia Loron Liberdade Imprensa,  Jornalista Sira Husu CI Kontinua Sosializa Lei Komunikasaun Sosiál

Loron Liberdade Imprensa,  Jornalista Sira Husu CI Kontinua Sosializa Lei Komunikasaun Sosiál

1416
0
Jornalista sira husi Media Hatutan.com Media Indepedente.(Foto-Joselina).

Reportajen Joselina dos Santos

Relasiona ho loron mundial liberdade imprensa ida ne’e, Jornalista Hatutan.com, Rogério Pereira Cárceres husu   Conselho Imprensa (CI), atu kontinua sosializa lei komunikasaun sosial ba entidade publiku sira, hodi komprende di’ak liutan servisu jornalizmu nian, oinsá fasilita informasaun ba jornalista sira, hodi kompleta sira-nian reportájen jornalístika. Seluk fali, husu SEKOMS ho CI atu kria lei ida espesífiku hodi padroniza salarial mínimu ba jornalista, liu-liu define kategoria jornalista sira ne’ebe servisu ona iha media ho tinan barak, sá tán sira ne’ebé iha ona kartaun Karteira Profesionál. Ida nee importante tanba atu bele motiva no intensiva jornalista sira mantein sira nian servisu iha média, hodi hala’o nafatin atividade jornalistika sira nune’e promove Demokrasia iha pais estadu direitu demokrátiku ida ne’e.

“Tuir ha’u nia haree, Artigu 40 kona-bá “Liberdade Imprénse”, no Artigu 41 kona-bá “Liberdade Espresaun”, iha Lei Konstituisaun RDTL ne’e, lei  ne’e vale duni bá jornalista no media sira iha TL, tanba liuhosi artigu 40 ne’e mak fó dalan ba Governu liuhosi Sekretária Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS) iha tempu ne’ebá, kria Lei Númeru 5/2014, 19 Novembru, kona-bá Komunikasaun Sosiál nian, ne’ebé regula espesífikamente ho servisu Jornalísta sira nian iha profisaun Jornalízmu, inklui Kodigu Étika Jornalízmu rasik. Tanba ne’e maka artigu 40 iha konstituisaun RDTL ne’e sai baze ida fundamentalmente bá Jornalista sira hodi hala’o profisaun jornalízmu”, dehan Rogério iha CI, Kintal boot, 03/05.

Nia esplika, Konsellu Imprénsa hanesan Órgaun reguladóra ida ne’ebé estabelese hosi Governu, ho baze bá Lei Komunikasaun Sosial, Númeru 5/2014, liuhosi Dekretu-Lei Númeru 25/2015, hodi bolu atensaun bá públiku no ukun-nain sira, jornalista, inklui responsável órgaun meiu komunikasaun sosial sira nian, atu hamutuk asegura nafatin liberdade imprénsa no espresaun iha Timor-Leste ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun RDTL, Artigu 40 ho 41.

“Iha ha’u nia observasaun hanesan Jornalísta ida, ha’u haree katak, durante ne’e CI halao duni ninia servisu tuir lei sira ne’ebé eziste. Tanba, CI sempre halo monitorizasaun ba produtu jornalistiku sira, hodi garante katak, reportájen media sira ne’e lao tuir nafatin normas no regulamentu sira ne’ebé hateten iha lei komunikasaun sosial. Haree kona-bá cover both sides, balansu informasaun nian, kode étika jornalísta, fasilita formasaun oioin ba jornalista sira hodi eleva koñesementu iha atividade kobertura lorloron”, nia informa.

Alende ne’e, CI mos halo advokasia ba komunidade sira, ba entidade sira estadu nian, halo mós sosializasaun iha eskola sira, ho objetivu atu publiku bele respeita servisu média no jornalista sira katak, iha atividade jornalístika sira labele mosu fali impedimentu ruma hasoru Jornalísta iha terrenu. Ida ne’e la’o hela maibé, presiza atu hala’o nafatin advokasia to’o iha munisípiu sira, atu entidade hotu komprende kona-bá média ninian servisu, nune’e bele fasilita informasaun ne’ebé di’ak liután ba jornalísta sira, tanba ho liberdade imprénsa no liberdade espresaun de’it mak, bele hamoris Demokrásia iha Timor-Leste.

“Ha’u haree katak, dezde lei komunikasaun sosial ne’e harii ka estabelese, hosi kedas governasaun sira anterior mai to’o ohin loron, SEKOMS nia programa apoiu maka’as ba media Timor-Leste. Apoiu sira ne’e liuhosi kria polítika dezenvolve média, eleva koñesimentu jornalista sira ho formasaun oioin, apoiu orsamentu ka subsídiu bá instituisaun média sira, hanesan rádiu, televizaun, jornal no online sira. Até SEKOMS rasik mós kria ona programa “Promove Inkluzaun Iha Setór Komunikasaun Sosial”. Ida ne’e polítika ne’ebé di’ak tebes, tanba hatudu pasu ida tán hodi promove ema ho defisiénsia sira iha setór komunikasaun sosial”,

Maske nune’e, iha mós situasaun balu ne’ebé fó ameasa bá liberdade imprénsa iha TL, tanba iha mandadu governasaun sira ikus ikus ne’e, mosu intervensaun hosi Poder Polítika no Poder Ekonomika, hodi influénsia servisu redasaun média sira. Iha kestaun ida ne’e, ha’u pesoal ba indika ema ruma, maibé ho baze ba situasaun balu ne’ebé akontese foin lalais (23/04/2024), iha RTTL.EP, SEKOMS Expedito Dias, ho prezidente RTTL.EP rasik, tama bá iha sala redasaun RTTL.EP nian, hodi influénsia Konsellu Redasaun RTTL.EP nian, husu atu apaga notísia no testu balu, ne’ebé tuir loloos hein de’it ona atu halo publikasaun. Ida ne’e violasaun ida ne’ebé gráve tebes, tanba membru governu ida ne’ebé loloos nia mak tau matan bá garante liberdade imprensa, infelizmente nia rasik mak viola.

“Hanesan jornalísta, rekoñese mosu duni dezafiu barak iha kna’ar lorloron. Iha ha’u nia esperiénsia pessoal, dala-barak liu fonte sira lakohi koalia, maske ita hein kleur ona mós, uainhira ita atu entrevista, sira rejeita atu koalia bá jornalista. Ida fali mós, ema balu bandu atu hasai fotografia, seluk fali maka, taka informasaun bá média. Situasaun sira ne’e mak durante ne’e mosu iha terrenu. Agora, situasaun sira ne’e mosu, tanba dalaruma públiku seidauk komprende didi’ak servisu jornalízmu nian, no ida fali tanba fonte sira mak lakohi duni atu koalia ho média”,

Iha sorin seluk, Jornalista Cristina  Ximenes husi Média independente hateten, komemorasaun loron liberdade imprensa hanesan loron ne’ebé impotante atu dignifika servisu jorlista hotu iha mundu, inklui Timor-Leste tanba nee nia husu ba Jornalista sira hodi hatudu nafatin servisu profisionalidade iha mundu jornalismu hodi lalabele monu ba poder polítiku sira nia gaiola.

“Komemorasaun loron liberdade imprensa ida ne’e hau hakarak hato’o hau nia votus parabens ba maluk Jornalista sira hotu iha Timor-Leste, nafatin hatudu ita nian profisionalidadeiha mundu Jornalismu, tenke  servisu pasial, Neoutru no labele monu lalais ba póder polítika no mós póder ekonómia nia gaiola”, Dehan Cristana ba Neometin iha Edifisiu independente hudi Laran, sesta, 03/05

Nia haktuir, Servisu jornalizmu nian ne’ebé durante Nia  hala’o mak rekolla informasaun husi sosiadade ba povu, no povu ba sosiadade, tanba ida ne’e papél jornalista nian no Papél jornalista mós kontrolu sosiál, sai hanesan matan, tilun no ibun ba sosiadade nia halerik nune’e tranzmite fila fali ga governante sira ne’ebé toma desizaun.

“Difikuldade ne’ebe durante ha’u hasoru mak nu’udar jornalista la fasil ida, bainhira ita tun ba terenu rekolla informasaun husi sosiadade no mós parte  governu nian. Ha’u sente informasaun ne’ebé ita rekolla husi sosiadade laiha problema ka laiha intimidasaun ruma, maibé parte governante sira mak difisil loos tanba sira uza sira nia póder polítiku hodi hatauk ha’u nu’udar jornalista ida. Tanba saida mak ha’u ko’alia nune’e tanba ha’u nu’udar jornalista ha’u sempre hasoru bei-beik iha ha’u nia vida jornalizmu nian, bainhira ha’u husu pergunta ema sempre habaikan, no ema sempre fó tegor ba ha’u, maibé ha’u la para tanba sosiadade presiza hatene kona-ba ukun governante sira nian mandatu durante tinan lima nia laran”,

Jornalista média Independente Domingos Gomes haforsa, Durante nia servisu hanesan jornalista iha jornal independente nia kobertura iha area defeza no seguransa, bainhira hakerek notisia simu notifikasaun hosi autoridade investigador hanesan PSIK  konaba produtu jornalista ba ida ne’e hanesan presaun ida ba nia,  tanba autoridade sira ne’ebé kada loron kaer lei rasik sei muikit ba dekretu lei sira ne’ebé vigora iha TL, tuir lolos notifikasaun sira kona-ba direitu resposta no retifikaasaun tuir  dekretu lei komunikasaun sosial numeru 05/2014  jornalista ida hakerek sasan bele husu retifikasaun, bainhira media na’in la fo resposta haruka keixa ba  CI mak bele halo mediasaun atu rezolve.

“Tanba ne’e lei hirak ne’ebé ukun nain sira produz sira rasik viola hodi  limita servisu jornalista hodi hamate liberdade imprenssa iha Timor-Leste, tanba lei iha ukun na’in sira la aplika maibé sira aplika fali lei seluk hodi kondena jornalista nia produtu hanesan krime ida ne’e lolos ne’e labele akontese,  Konsellu Imprensa SEKOMS durante ne’e ko’alia konaba sosializaun lei  komunikasaun sosial ne’e  iha de’it media la tun ba hasoru instituisaun sira ezekulta lei ne’e”,  Dehan Domingos Gomes.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here