Home Analisa Impaktu Media Sosiál Ba Mudansa Opiniaun Foinsa’e

Impaktu Media Sosiál Ba Mudansa Opiniaun Foinsa’e

4837
0
Estudante Universidade Nasionál Timor Lorosa'e (UNTL), Departementu Komunikasaun Sosial, Fakuldade Siensia Sosiais (Foto,Dokumentu Departementu Komunikasaun Sosial)

Hakerek-na’in Estudante DCS, UNTL: Abito Amaral, Angela de Carvalho Soares, Artur de Araújo, Celestina Belina Cardoso, Emeliana Cunha Fernandes, & Revizór Teórika: Miguel Gonçalves, M.I.Kom (Dosente Integral DCS-FCS-UNTL)

Introdusaun

Media sosiál refere ba plataforma online ne’ebé permite utilizadór sira  kria no partilla konteúdu tuir idaidak nia opiniaun. Media sosiál mos oferese konesaun pesoal, diseminasaun informasaun, bele mos halo promosaun negósiu, mobilizasaun sosiál no polítika.

Liga ho kontekstu globál, Impaktu husi media sosiál ba mudansa opiniaun foinsa’e sira-nian pertinente no kontinua evolui hodi pertensa iha ema nia moris. Haree husi ángulu pozitivu meiu sosiál ne’e bele eduka sidadaun hakonu an pensamentu krítiku. Tanba ohin loron asuntu pesoál, asuntu publiku, asuntu polítika laiha ona barreira ba ema seluk bele asesu konta ho prezensa media sosiál nian. Maibé ema matenek sira bele aproveita hodi halo verifikasaun ba fonte informasaun hodi kontra misinformasaun ka informasaun falsu ne’ebé laiha vantajen ba foinsa’e sira ka diskusaun públiku.

Media sosiál produtu potensial ne’ebé boot atu influénsia no muda foinsa’e sira-nia opiniaun iha asuntu setór oioin. Liuhusi espozisaun ne’ebé foinsa’e hotu asesu iha sira-nia opiniaun no perspetiva  diferente hodi hamosu diskusaun públika, aleinde ne’e bele muda sira-nia angulu opiniaun ba asunttu sira mak partilla.

Tuir McGraw media sosiál hanesan meiu komunikasaun ida ne’ebé importante ba ema hotu iha era dijitalizasaun ne’ebé ema uza atu halo interasaun ba malu liu husi kria grupu ruma no troka informasaun ka ideia ruma husi ema ida ba ema seluk liuhusi media sosiál nian (Saiful, 2021:27).

Bazeia ba Kemp (2024) utilizadór internet iha Timor-Leste tuir dadus atualizada 2024 nian hautudu katak timoroan ho idade 13-34 hamutuk 42.7%. Ida-ne’e signifika kuaze metade mak kategoria ho idade foinsae. Tempu no atividade asesu ba internet ne’e asesu mós media sosiál. 

Media sosiál iha nia tipu oioin ne’ebé hanesan Facebook, Youtube WhatsApp, Instagram Tiktok, Twitter. Mídias sociais são  Facebook, Instagram, Twitter, LinkedIn, Youtube Pinterest e qualquer outra rede social que possa existir são criadas como ferramentas de relacionamento entre as pessoas (ECDD, 2022). Mezmu media sosiál ne’e rasik eziste ho tipu oioin, maibé popular no uza barak liu mak Facebook. Iha inisiu 2024 utilizadór Facebook 98.15%. Instagram utilizadór ho 0,7%, Pinterest 0.63%, Youtube 0.32% Twitter 0.18% no Linkedln 0,2% (Statcounter, 2024).

Plataforma media sosiál sira iha potensia ne’ebé boot atu habelar no haforsa debate públiku hodi influénsia no halo mudansa ba foinsa’e sira nia opiniaun. Hafoin asesu informasaun ruma sente importante no krusiál bele kria fali diskusaun ho ema seluk. 

Fundamentu Teóriku

Artigu ne’e ho nia konsetrasaun baze ba Teoria Agenda Setting. Teoria Agenda Setting teoria ne’ebé nia efeitu kumulativu tebes, aprezenta Bernard Cohen katak deskreve regulasaun media no poder influénsia ne’ebé esensial tebes ba preokupasaun públiku nian atu tau atensaun ba asuntu ne’ebé aprezenta relevante ho mudansa opiniaun ema nian.

Aleinde ne’e Rogers no Dearing (1998), katak ajenda mak prosesu linear ida ne’ebé importante tebes no divide ba parte tolu mak hanesan; (1) ajenda media, (2) ajenda públika no (3) ajenda polítika, hirak ne’e atu determina prioridade ba asuntu sira liuhusi media ne’ebé influénsia ba interasaun públiku (Morissan, 2014).   

Husi teoria ne’e bele reflete ba joven foinsa’e sira katak liuhusi media sosiál mós bele motiva sira-nia an atu sai joven ne’ebé maduru no halo mudansa sira-nia opiniaun. Teoria Agenda Setting hanesan prosesu ne’ebé tau atensaun relativu ba asuntu sira ne’ebé públika iha media ne’ebé lao ho di’ak no influénsia públiku nia hanoin tuir orden klasifikasaun kona-ba kestaun públiku nian (McQuail (2000:426).

Relasiona ho defisinisaun sira mudansa foinsa’e sira-nia opiniaun iha públiku tanba media sosiál nia impaktu ne’ebé boot tebes ba foinsa’e sira hotu liuliu ba sira ne’ebé mak asesu ona ba media sosiál no influénsia ona sira-nia hanoin hodi halo mudansa ba sira-nia opiniaun sai joven ne’ebé inteletual, no asaun ne’ebé deferente iha sosiedade.

Métodu

Traballu ne’e feitu ho estudu librária liuhusi asesu ba referénsia iha biblioteka. Utiliza mós publikasaun sira husi media liuliu media sosiál hanesan amostra hodi analiza bazeia ba teoria Agenda Setting. Estudu ne’e hala’o durante fulan tolu liuhusi dokumentasaun, observasaun. Aplika mós analiza kuatitativa hodi fó foku ba publikasaun sira no teoria ne’ebé uza. 

Analiza Kontekstuál Publikasaun Media

Publikasaun iha media ho objetivu atu informa, eduka no diverte. Maibé liuhusi informasaun ne’ebé publika bele hamosu efeitu ba audiénsia. Efeitu ne’e ho sentidu bele muda ema nia hanoin no diskute kona-ba asuntu ne’ebé media foka. Oinsá bele muda ema ne’ebé partisipa hanesan audiénsia muda sira-nia opiniaun ruma no fahe ba ema seluk iha família no sosiedade. 

“Matenek loloos ne’e oinsá? matenek loloos iha oin lima; (1) matenek iha hanoin, (2) matenek iha fuan, (3) matenek iha liafuan, (4) matenek iha hahalok no (5) matenek iha siénsia.” públika iha pájina facebook ho naran Motivasaun Jmg, ne’ebé públika iha loron (11/11/2021). https://www.facebook.com/100063477799620/posts/pfbid021ccHrmy1GRBAzkmZq4meogvico4WpzZockMD3H2v325d9qWgLR4wEtEwSz8bMg6al/?app=fbl   

Husi publikasaun ida iha pájina facebook ida ne’e enkoraja no motivasaun ba joven foinsa’e sira hotu katak uza didi’ak matenek iha siénsia presiza hatudu mos sira-nia atitude ne’ebé di’ak atu ema bele uza ita matenek ka abilidade iha siénsia.

Thomas Davenport ho Laurence (Tiwana, 2002), koñesementu define hanesan ema ida idak nia esperiénsia, valor no hanoin kontestual hodi produz buat foun ba ema hotu ka instituisaun báziku ho ambiente ne’ebé di’ak no enkudramentu hodi halo avaliasaun no integrasaun ba esperiénsia no koñesimentu ne’ebé iha. Koñesimentu hanesan buat hotu ne’ebé ema hatene no hanesan matadalan ida atu treinu ema nia hahalok, no hanesan esperiénsia ida ne’ebé iha uza hodi kria buat foun ruma. Liafuan matenek mak termu ne’ebé uza nu’udar adjetivu ne’ebé uza atu deskreve ema nia hahalok. Iha ema nia moris loroloron nian, ema barak hanoin katak matenek no matenek mak buat rua ne’ebé iha signifikasaun no definisaun ne’ebé hanesan, ka ho liafuan seluk, ema barak hanoin katak matenek mak sinál ka liafuan ne’ebé hanesan ho matenek (Rifda, 2022).  

Bainhira matenek iha siénsia presiza mos hatudu iha liafuan no hanoin ne’ebé konstrutivu, tanba   bainhira ema atu uza matenek hodi fó hanoin konstrutivu ema seluk bele valoriza iha sosiedade.

“Formasaun Shout Lider; MJDAC husu Joven Jerasaun ba Kristu kuidadu Paz, publika iha pájina Facebook MJDAC, (18/12/2023).      

Husi publikasaun ne’e husu ba joven sira atu kontribui ba dezenvolvimentu, estabilidade no Paz iha ita nia rai laran. Nune’e, bele kontribui ba influénsia ka enkoraja ema hotu atu aprende hamutuk no oinsá sai ema ne’ebé sivilizadu hodi kumpre no hatene uza nia direitu no dever, tanba jerasaun foun mak hanesan jerasaun kontinuador tanba ne’e nafatin apreende buat ne’ebé di’ak atu ema seluk bele valoriza buat ne’ebé ita aprende ona.

Tuir Abdullah (1974;6) katak joven sira mak individuál ho karakter dinámiku, no optimistiku ho kontrolu emosionál ne’ebé iha trazisaun ba maduru liutan. Hakarak interpreta katak joven sira mak individuál ne’ebé, bainhira haree iha fíziku, hetan dezenvolvimentu no psikolójiku hetan dezenvolvimentu emosionál, nune’e joven sira mak sai hanesan rekursu umanu ba dezenvolvimentu nasaun nian no iha futuru ne’ebé sei troka jerasaun uluk nian. Foin-sa’e joven sira individuál ho karakter dinámiku, maske turbulente no optimistiku maibé sira seidauk iha kontrolu emosionál estavel.

Atividade kriativa ne’e mós enkoraja imajina no hametin lojika. Aleinde ne’e mós iha. onra ba konsentrasaun, abilidade komunikasaun, konsentrasaun no konfiansa ba

Nu’udar ema-boot, dala ruma sente katak ema nia kbiit atu kria mak menus, tanba razaun oioin. Hahú husi mudansa ba interese, okupasaun, orientasaun ba knaar, ba ambiente ne’ebé la suporta tan ema adultu sira halo buat kreativu (Prihatini, 2023).  

Husi parte ida ne’e mak ita hatene katak liuhusi partisipasaun iha qualqer atividade sira nune’e hametin logika no enkoraja imajinasaun ba joven sira hotu, nune’e bele aumenta tan joven sira nia kapasidade intelktual hodi sai joven ne’ebé inspirador ba founsa’e sira seluk.

Tuir  Santoso (2011) mudansa mak natureza báziku sosiedade nian, ida-ne’e muda metafora moris sosiál nian. Enkuantu mudansa mak prosesu normál no naturál atu nune’e buat hotu iha mundu ne’e bele sempre muda, no mudansa sei inklui sistema sosiál ida iha forma organizasaun sosiál ne’ebé eziste iha sosiedade.

“Oportunidade oinsa Joven sai lideransa, publika iha Youtube, Media One Timor iha Programa Ha’u-Nia Asaun III” (29/06/2022), fahe esperiensia kona-ba lideransa ne’e husi senhor Guteriano Meves ne’ebé ko’alia kona-ba oportunidade oinsa joven sai lideransa ne’ebé di’ak.    

Posting iha youtube bele hafanun joven foinsa’e sira hotu atu aproveita oportunidade ho di’ak oinsa bele sai ema ne’ebé inteletual iha atividade hotu ka sai hanesan lider iha grupu ida, tanba sai ema ne’ebé matenek iha kapasidade presiza mos iha asaun atu ema bele valoriza iha sosiedade. Uma oportunidade é vista como um acontecimento oportuno capaz de melhorar o estado atual de um indivíduo, uma situação nova que traga benefícios, (CIMM, 1997).

Oportunidade mak prosesu ida-ne’ebé envolve individuál ka grupu sira uza esforsu no meiu balun atu kria valór ida-ne’ebé aumenta ema nia prestasaun hodi responde ba nesesidade. Enkuantu lideransa ne’ebé di’ak mak ema ne’ebé aprende husi sala, nakloke ba ema hotu, sempre aprende no atualiza an ho buat foun ne’ebé hale’u nia, simu ideia husi ema seluk, relasaun fleksivel, iha hanoin inovativu, fó apresiasaun, kalma foti desizaun, (Adriyanto, 2022). 

Potensialidade  ne’ebé eziste iha ema ida-idak nia laran, depende ba ema oinsa bele esplora potensialidade ida-ne’e atu nune’e bele implementa iha moris loroloron nian, hahú husi hahalok, to’o sai inspirasaun ba ema seluk

Joven nia partisipasaun mak bele sai lideransa ida hodi lidera eventu no atividade sira ne’ebé akontese. Nune’e joven sira la bele lakon oportunidade atu hakbesik an ba iha atividade sira atu bele sai ema ne’ebé iha karakter lideransa. Lideransa mak hahalok individual ida ne’ebé lidera atividade grupu ida nian hodi alkansa objetivu ida ne’ebé sei alkans hamutuk (Hemhiel no Coons, 1957:7).

Lideransa mak ema ne’ebé lidera nia membru iha grupu ida ne’ebé imfluénsia boot liu ba iha atividade ida no hala’o papel inportante balun iha formulasaun ka alkansa iha membru grupu ne’e nia objetivu. Ema ida ne’ebé iha kbi’it lideransa nian mai husi ninia abilidade atu influénsia ema liuhusi sirania esperiénsia ne’ebé luan no matenek iha parte komunikasaun no iha abilidade espesial atu sira iha poder hodi dirije grupu ida.

“Lideransa feto Timor-Leste nia lian, públika iha youtube, kanál GMN Live Stream, iha Programa Talkshow, (23/11/18), Elvina Souza Carvalho ho Jezunha F. M. Gomez fahe sira nia esperiensia kona-ba lideransa feto Timor-Leste nia lian. http://www.youtube.c om/live/4ttI1 X_S2NxWOKNRuapj, asesu iha u iha 13 Maiu 2024.   

Husi publikasaun ida ne’e enkoraza feto hotu-hotu atu labele lakon vontade hodi  kompete ho mane iha atividade hotu tanba feto mós iha direitu hanesan ho mane ne’ebé hakerek nanis iha lei konstituisional RDTL iha arigu 16º-17º.

Kestaun ida-ne’ebé sempre sai hanesan tópiku diskusaun ne’ebé presiza diskute kle’an liu mak feto sira-nia lideransa. Hahú husi, pelumenus 30% husi kadeira iha Parlamentu Nasionál ba feto sira, kestaun igualdade jéneru no interesante atu ezamina kle’an liután. https://www.iainpare.ac.id/blog/opini-5/kepemimpinan-perempuan-dalam-bingkai-kesetaraan-gender-tinjauan-perspektif-islam-2073, asesu iha 13 maiu 2024.  

Iha publikasaun ne’e bele kontribui ba motivasaun foinsa’e sira hodi partisipa iha vida polítika hotu, tanba haree ba realidade ohin loron feto ne’ebé mak envolve an iha vida politika sempre aumenta, entaun husi esperiénsia ne’ebé fahe husi Sra. Jezunha bele inspira feto hotu labele ta’uk atu envolve an iha vida polítika.   

Lideransa feto bele kria organizasaun sira ne’ebé saudavel liu, ekilibradu liu, no prodús desizaun komprensivu no inkluzivu, tanba sira haree oin-oin (McKinsey 2021). 

Ideransa feto nian mak delegasaun podér no autoridade ba feto ida atu nune’e nia iha direitu no bele lidera, influénsia, mobiliza, organiza, superviziona, jere no responsavel ba buat hotu ne’ebé subordinadu sira halo.

Media sosiál bele halo mudansa ba foinsa’e sira-nia hanoin liuhusi informasaun pozitivu ne’ebé media fó-sai liga ba asuntu edukasaun, saúde, ekonomia, agrikultura, kultura, jéneru, inkluzaun, ambiente no polítika.

KONKLUZAUN

Relasiona ho artigu ne’e nia konteúdu iha leten ne’e hakarak konklui de’it katak, liuhusi media bele aprende buat foun no halo mudansa ba hanoin hodi bele halo buat ne’ebé di’ak no kreativu hodi halo diferensa. Media mos hanesan Plataforma dijital hodi ema hotu bele utiliza iha kualker tempu no fatin, fasil liuba ema atu fahe informasaun no asesu informasaun saida de’it.

Liuliu ba joven sira asesu buat ne’ebé iha valor ba sira hodi bele aumenta sira koñesimentu no bele valoriza ba esforsu ho asaun sira ne’ebé tenke halo ohin loron. Maibé atu to’o iha pasu ida ne’e konforme ema idaidak nia eskolla no utilizasaun tanba ne’e konsidera hanesan oportunidade ne’ebé ema hotu bele hetan. Liuhusi Media sosiál bele hetan mos motivasaun no esperiensia husi ema seluk bele gia no motiva ba foinsa’e sira atu aprende liutan, ativu no dinámiku liután. Tanba ne’e, ema matenek utiliza media sosiál ho konsiénsia ne’ebé maduru hodi hetan mudansa tuir mehi ne’ebé atu atinje.

Iha artigu ne’e hakerek-nain sira hakarak rekomenda katak, ba foinsae utilizadór media sosiál sira (1) utiliza tuir nesesidade, (2) fahe no diskte ho ema seluk kona-ba asuntu importante sira, (3) uza informasaun di’ak sira sai referénsia ba moris, (4) asesu mós media profisionál sira iha asuntu ne’ebé konsidera laloos no falsu.

Agradese ba Media Neon Metin fó ona espasu ba publika ona artigu ne’e. ***

REFERÉNSIA

Adriyanto, Rendy (2022). Tips menjadi Mempimping Yang Baik   https://glints.com/id/lowongan/cara-menjadi-pemimpin-yang-baik/, asesu iha 18 Maiu 2024.  

CIMM (1997). Oportunidade, https://www.cimm.com.br/portal/verbetes/exibir/1026-oportunidade , asesu iha 18 Maiu 2024.

Escola de Comunicação e Design Digital (2022). Os Tipos de Media Social, https://ecdd.blog/guia-a-area-de-midias-sociais/, asesu iha 23 Maiu 2024.

Fatmawati, Nurul (2021), Pelaksana Seksi Hukum Dan Informasi. KPKLN Semarang, Indonesia. https://baca-artikel/14366/Pengaruh-Positif-dan-Negatif-Media-Sosiál-Terhadap-Masyarakat   asesu iha loron sabadu, 17/02/2024

Griffin, Jill. (2003). Customer Loyalty: Menumbuhkan Dan Mempertahankan Pelangan.   Jakarta: Erlangga.

GMNTV (2023). Lideransa feto Timor-Leste nia lian: (Programa Talkshow), http://www.youtube.com/live/4ttI1X_S2NxWOKNRuapj, Asesu iha loron 28 maio 2024.

JMG (2021). Motivasaun: Matenek loloos nee oinsá?, https://www.facebook.com/100063477 799620/posts/pfbid021ccHrmy1GRBAzkmZq4meogvico4WpzZockMD3H2v325d9qWgLR4wEtEwSz8bMg6al/?app=fbl.  Asesu iha loron 14 Abril 2024.

Kemp, Simon. (2024) Data Portal Timor-Leste, https://datareportal.com/reports/digital-2024-timor-leste, asesu iha 23 Maiu 2024.

Littlejohn, Stephen W. (2002). Theories of Human Communucation. Seventh Edition. Belmont, CA: Wadsworth.

Maxwell C. John (2011). The 5 Levels of Leadership. New York: Amerika. https://www.google.com/search?tbm=bks&q=The+five+of+Leadership+  Asesu iha loron quarta, 20/03/2024

McQuail, Denis. (2000). Mass Communication Theory (Teori Komunikasi Massa). Diterjemahkan oleh Agus Dharma Ram, Jakarta: Erlangga.

Milla, Saiful M.Ag. (2021). Tawkil Wali Nikah Via Medsos: Solusi Kaidah Fikih Saat Darurat. Puri Kartika Banjarsari, Serang Kota 42123, Indonesia https://books.google.tl/books?media+sosiál+menurut+para+ahli Asesu iha loron Domingu, 28/01/2024.

Media One Timor (2023). Oportunidade Oinsa ba Joven Sai Lideransa: (Programa Ha’u-nia Asaun III),  https://youtu.be/2n3p5oiOWIY?si=0dkMI57eCLdlvCZv ,  asesu iha loron 16 Abril 2024.

MJDAC (2023). MJDAC husu Joven Jerasaun ba Kristu kuidadu Paz:(programa Formasaun Shout Lider), http://www.facebook.com/100070070463843/posts/66944409206793 4/mibextid=Hn3Eex MF1WhlYZLE,  Asesu iha loron 29 Maio 2024.

Morissan, (2021). Teori Komunikasi Individu Hingga Massa. Lombok, Indonesia https://books.google.tl/books?id=teori+komunikasi+individu+hingga+massa Asesu iha loron domingu, 28/01/2024

Prihatini, Reska (2023). Cara Meningkatkan Kreativitas Orang Dewasa, https://www.jakartanote book.com/blog/cara-meningkatkan-kreativitas-edu/, asesu iha 4 Maiu 2024.  

Rifda, Arum, (2022). Perbedaan Orang Pintar da Cerdas, https://www.gramedia.com/best-seller/perbedaan-orang-pintar-dan-cerdas/, asesu iha 6 Maiu 2024.

Statcounter (2024). Social Media Stats Timor-Leste, https://gs.statcounter.com/social-media-stats/all/timor-leste, asesu iha 23 Maiu 2024. 

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here