Home Notisia FONGTIL Husu Governu Hamenus Despeza OJE 2024 no Dezeña Polítika Orsamentál  2025

FONGTIL Husu Governu Hamenus Despeza OJE 2024 no Dezeña Polítika Orsamentál  2025

1500
0
Forum Organisazaun Naun Governmentál Timor-Leste (FONGTIL) Halo Komferénsia Imprensa (Foto-Joanina).

Reportajen Joanina Casamiro

Forum Organisazaun Naun Governmentál Timor-Leste (FONGTIL) observa kona-ba prosesu Orsamento Geral do Estado (OGE)  2024, orsamentu jerál barak liu gasta iha despeza konsumu no infraestrutura sira neʼebé ladún apropriadu atu resposta ba problema estruturál ne’ebé nasaun enfrenta. Tanba ne’e Fongtil husu ba governu atu hamenus despeza desnesariu  iha OJE 2024 no dezeña polítika orsamentál ne’ebé apropriadu no ezekuta orsamentu estadu  2025 ho kuidadu, hodi fó importánsia ba setór produtivu sira ho  alternativu ba fundu petrolíferu no oferese solusaun ba problema estruturál ne’ebé iha.

Liuhusi konferensia imprensa, Diretor Ezekutivu FONGTIL, Valentim Da Costa Pinto  hatete,  sira-nia membru hamutuk 286 mak  fahe ona ba ONG lokál/nasionál hamutuk 255, internasionál 31 ne’ebé eziste iha Timor Leste. FONGTIL mós iha rede ONG neʼebé halibur hamutuk iha rede setorial hamutuk 14 ba asuntu setorial sira hanesan papel feto, edukasaun, agricultura, defisiensia, bee no saneamentu, asuntu rai, direitus umanus, dezastre naturais, analiza orsamentu estadu, auditoria sosial, transparénsia, ASEAN, OSC CPLP no rede ba saúde.

“Ami apresia ba Ministériu Finansa ne’ebé realiza semináriu Jornada ba Orsamentu Jerál Estadu ba tinan 2025, Semináriu ida ne’e, ajuda tebes Governante, Sosiedade Sivil, média, akadémiku no públiku atu hatene realidade sósiu ekonómiku nasaun nian. Aprezenta mós faktu no realidade importante barak ne’ebé presiza konsidera iha elaborasaun politika orsamentál sira iha faze  tuir mai”, dehan, Direitor Ezekutivu Valentim Da Costa Pinto iha salaun Fongtil Kaikoli, 18/07.

Nia dehan, husi prezentasaun ida ne’e mós hatudu situasaun finansiamentu públiku neʼebé maioria orsamentu jerál estadu finansia husi fundu petrolíferu, husi aprezentasaun ne’e ilustra senáriu fiskál sira neʼebé kálkulu no marka vida útil fundu petrolíferu nian. Ministériu Finansa mós aprezenta prioridade sira ba tinan 2025 ne’ebé baze iha PEDN no Programa tinan lima IX konstituionál nian, Governu hakarak kontinua atu implementa estratéjia atuál, programa no orsamentál ne’ebé define iha dokumentu nasional. Nune’e Fongtil hanoin presiza iha avaliasaun no konsiderasaun fali bazeia ba realidade sósiu ekonómiku atual nian.

“Durante ne’e ami observa husi audit sosiál no programa sira seluk, deskobre katak situasaun sósiu ekonómiku no realidade povu nian moris kontinua enfrenta dezafiu barak inklui menus ai han, menus bee, dezempregu, mal nutrisaun no kualidade servisu públiku sira kontinua fraku tebes. Ami enkoraja ata governu dezeña planeamentu ida ne’ebé bele lori solusaun loloos ba povu nian problema. Seminariu Jornada Orsamentál ne’e mos hatudu, Kampu Bayu Undang ne’ebé fornese reseita barak liu ba Fundu Petrolíferu kuaze hotu ona, Timor-Leste depende de’it ba kapitál no retornu husi investimentu”, nia informa.

Bazeia ba produsaun mina no gas la iha ona, ita-nia reseita mós tun ba $20 milloens iha trimestre primeiru iha 2024. Fundu Petrolíferu hela de’it ona $18.45 billioens, ita kalkula karik bele uza to’o tinan 2034, ita -nia Fundu Petrolíferu la iha ona, oinsă ho OJE kada tinan ba ita-nia futuru nasaun. OJE ba tinan 2025, Ministériu Finansa aprezenta senáriu rua entre biliaun $1.8 no biliaun $1.9, maski senáriu sira ne’e sei muda no iha tendénsia ba aumenta, haree ba jornada istóriku sira, ministériu preve fundu petrolíferu sei hotu durante tinan 12 tuir mai depende ba fatór merkadu Internasionál no nivel levantamentu FP ba OGE kada tinan.

FONGTIL Husu ba IX Governu Konstitusional atu kontrolu másímu ba ministériu sira ne’ebé jere OJE la ho kuidadu no la disiplina bazeia ba polítika jestaun OJE. Nomos tau importánsia no investe tan ba setór produtivu sira ho Pursentu 5-10 kada setor ne’ebé bele asegura solusaun loloos ba futuru,  halo redusaun ba alokasaun ba Saláriu no vensimentu, no rasionaliza hodi utiliza Orsamentu iha kategoria sira ho apropriadu ne’ebé konsentra ba resultadu sustentavel. Husu mos ba Prezidente da Repúblika no Parlamentu Nasional atu halakon tiha Dekretu Lei ne’ebé prevee ba subsídiu no kustu ba pensaun sira neʼebé kontribui ba despeza desnesesariu.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here