Home Meio Ambiente Se Mak Hetan Risku Husi Lixu Plastiku? Maluk Ho Defisiensia Resikla...

Se Mak Hetan Risku Husi Lixu Plastiku? Maluk Ho Defisiensia Resikla Lixu Hodi Hetan Osan, Augusto: Presiza Integra Edukasaun Ambientál

4241
0
Lixu plastiku sira ne'ebe soe namkarik iha baleta kuak. [Foto: David]

Reportajen David Da Costa

“Ami ho defisiénsia matan, ami hateten ba malu labele sai koleng no baruk ba ita nia-an rasik” Tomas Batu Mali husi Asosisaun Halibur Defisiensia Matan iha Timor-Leste (AHDMTL) hateten ida ne’e tanba nia preokupa ho lixu plástiku sira ne’ebe fo ameasa mosu dezastre naturais iha ita nia leet.

AHMDTL nu’udar organizasaun ne’ebe luta ba direitu ema ho defisiénsia, oinsá la husik ema ida iha kotuk, nune’e AHMDTL rasik halo nia asaun kontribui hodi proteje rai ne’e husi risku sira ne’ebe fo impaktu ba ambiental.

Tanba sa AHDMTL hakarak hamenus lixu plastiku sira? Saida mak sai vantajen ba sira, husi halibur lixu plástiku sira? Jornalista Neon Metin halo entrevista ho Koordenadór Grupu Unidade Haforsa-AHDMTL, Tomas Batu Mali, husi esplikasaun Tomas hateten husi lixu hirak ne’e fo serbisu ba maluk ho defisiensira, bele moris mesak ka la sadere ba ema ida, nia motto mak “ ita nia sidade moos, ita nia saude saudavel”.  

Jornalista David da Costa entrevista ho Koordenadór Grupu Unidade Haforsa-AHDMTL, Tomas Batu Mali.[Foto: Umbe | 8 Jullu 2024]

Lixu hirak ne’e transforma sai ate zenatu, no bele kria ekonomia uma laran nian, la husu osan ba ema seluk, maibe serbisu redús lixu, kria duni rendimentu ba sira.

Grupu ne’e hari husi ema nain sia, feto ,lima no mane haat, iha loron 1 Agusto  2020. Ho nian vizaun no misaun maka, oinsa atu fó solusaun ba problema lixu iha rai laran.

Komunidade sira ne’ebe hela iha Dili, dalabarak sei fo salah ba estadu, ema balun mos seidauk iha konsiensia atu tau lixu iha nia fatin. Ema hotu hatene lixu ne’ebe soe arbiru, sei rezultadu dezastre naturais no bioversidade tasi nian

“Ita bele halibur lixu no sai arte zenato. Entaun liuhusi aspirasaun ita nia komunidade sira soe lixu tuir dalan, ami tau hanoin hamutuk oinsa mak halibur lixu, hodi halo produsaun ba arte zenato,” dehan Tomas ba Neon Metin iha edifisiu AHDMTL Manleiu, Tersa 9/07.

Nia haktuir, lixu butir plastiku, plástiku, kaixa mamuk hili iha merkadu Manleiu,  bainhira la’o tuir dalan maka hetan lixu sira ne’ebe ema soe, no merese sei uza foti lori mai uza.

“Maske ami ho kondisaun defisiénsia matan, maibé ami hateten ba malu katak labele sai kolen no baruk ita nian aan rasik ba ativadade ne’ebé maka ita halo entaun ami sei la hein de’it sasan sira ami uza ne’e, maibé ami mos halo langganan ho komunidade balun bainhira sira iha plastik no aqua mamuk, sira rai hamutuk fó ba ami no balun ami hili rasik,” nia deklara.

Nia esplika tan lixu hirak ne’e sira sei produs fali halo ba aifunan, brinkus, kelu, xinelus, boneka no tersu. Kada loron bele halo produsaun kada ida iha lima. Bainhira produs ona sei lori ba mekadu no publika  mos liuhusi media sosial.

“Ami faan ne’e liu husi kolega estudante sira, entaun ami hetan kliente husi ami nia kolega eskola sira, ida tan mak faan liuhusi WhatsApp no Media AHDMTL nian, oinsa mak bele posting iha ne’ebá no ema ne’ebé hatene bele mai rasik  hola. Ami faan bazeia ba nia modelu, no ami faan presu hahú husi $0,50 cen to’o $5,00 dolar.   Kada loron ami la hetan barak, maibé kolega sira pesan ami bele hetan $5,00 dolar loron ida, no fulan ida bele hetan $50,00  no liu ida ne’e bainhira kliente sira pesan barak,” nia dehan.

Iha Grupu Unidade Haforsa-AHDMTL mos hetan apoiu husi SEFOPE auto empregu ho osan $30 mill resin, no sira prepara ekipamentu hanesan Armari,  tezora, alkate,  nomós apoiu treinamentu husi Mercy Cops, hodi aumenta koñesimentu  no kriatividade sira seluk tan.

“Agora ami iha ona planu, atu loke tan ami nia kriatividade iha munsipiu Alieu no Ainaro, nune’e bele hanorin ami nia maluk defisiénsia sira atu sira mós bele hatene moris mesak liuhusi sira nian kriatividade ne’ebé maka iha, no bele hetan rasik osan,” nia informa.

Membru Grupu Unidade Haforsa-AHDMTL, Celina de Jesus Mendes hateten, nia involve iha grupu ne’e aprende buat barak, oinsa maka bele halo produsaun ba lixu sira, sai fali produtu arte Zenato, hodi bele faan fila fali iha merkadu.

Membru Grupu Unidade Haforsa-AHDMTL, Celina de Jesus Mendes. [Foto: David | 7 Jullu 2024]

“Lixu ne’ebe ami hili mak plastiku no butir bee mamuk sira ne’ebe ema soe ona, lixu ne’e ami bele prodúz ba fali aifunan, brinkus, kelu no boneka sira, no ami faan ne’e bele promo iha media sosial no balun ba iha pameran sira, no lori ba iha merkadu Manleu”, dehan Celina

Nia dehan involve iha grupu ida ne’e ajuda tebes, tanba bele aprende buat foun no hetan osan uitoan hodi selu ba transporte bainhira ba eskola, no bele uza ba foto kopia no hola hahan ruma hodi han.

Komunidade Suku Fatuhada Aldeia 02, Cesarina de Carvalho hateten bainhira tempu udan boot, iha fatin ne’e sempre inundasaun, tanba lixu sira ne’ebé komunidade sira soe, udan mai lori tama mai valeta sira, ikus mai be dalan laiha, akontese inundasaun no tama hotu uma laran, hodi estraga sasan sira hotu.

“Komunidade sira soe lixu arbiru ne’e fó impaktu mai ami, tanba tempu udan sempre intupidu iha fatin-fatin, liuliu valeta sira ne’e, entaun halo bee la halai tuir nia dalan no ikus mai tenke banjir iha kintu-kantu, hodi estraga sasan lubuk ida uma laran. iha ami nia fatin ne’e udan boot mai bee tama hotu uma laran”, dehan Cesarina.

Lixu sira ne’e soe namkari iha tasi ibun. [Foto: David]

Nune’e mós komunidade Suku Kuluhun, aldeia Bidau Toko-Baru 2, Francisca Ximenes, dehan, bainhira soe lixu arbiru nia impaktu sempre mai fali komunidade, tanba tempu udan, udan lori ba mota no valeta sira, depois  intipidu iha valeta sira, ikus inundasaun no estraga komunidade sira nia sasan.

“Lixu sira hanesan masa mamuk sira ne’e sempre mai butuk hamutuk iha valeta sira no bee dalan laiha ikus mai intupidu no mosu banjir estraga ami nia sasan hanesan jeleira, roupa, kulusaun, no inklui mos motrt sira,” hateten Komundade Francisca.

Neon Metin mos halo entrevista ho kompañia ne’ebe produs bee butir, Jestor ba Produsaun Kompaña Gota, Tobias T. Pires, hateten, kompaña gota kada loron halo produsaun ba bee butir tuir tarjetu loron ida prodúz kaixas hamutuk 14.500, kaixas no aumenta tan gallon 1500 no loron ida bele uza bee 251.550 litrus.

Jestor ba Produsaun Kompaña Gota, Tobias T. Pires. [Foto: Juvinal | 7 Jullu 2024

Kompania Gota  produs aqua ne’e tuir tarjetu, entaun ba iha bee ho tipu kopu 240 ml, loron ida ami produs 2500 kaixas, no iha kaixas ida 48 kopu mak iha laran, ba fali iha garrafas 600 ml, loron ida ami produs 6.000 kaixas, no iha kaixas ida 24 mak iha laran, no iha garrafas 1.500 ml ne’e mós 6.000 kaixas, maibé iha kaixas ida butir 12 mak iha laran,  gallon loron ida ami halo 1500, kada gallon 18.9 litru.

Tobias haktuir Garrafas sira ne’e kompaña importa husi rai liur, maibé grarrafas sira ne’e kompaña sosa de’it, mak preform iha kada konetor ida mas iha kaixas ida 900 preform mak iha laran, depois lori mai iha Timor maka mákina halo produsaun sai garrafas ka masa mamuk. Loron ida kompaña produs garrafas ka aqua mamuk hamutuk 315 kaixas perform.

Aqua ne’ebé maka kompañia faan ona ne’e, kompañia seidauk bele rekolla fali masa mamuk sira ne’e, maibé ba iha tinan 2025 kompañia iha ona planu, atu rekolla fali masa mamuk sira ne’e, atu halo resiklajen.

Husi problema lixu ne’ebe nungka resolve diak iha Timor-Leste, Peritu Ambiente Augusto Almedia da Silva, hatete  koalia kona-ba lixu iha kapital dili, ida ne’e problema ida ne’ebé maka kompleksu, tanba ne’e presiza solusaun ne’ebé maka integradu, atu resolve ne’e labele ba de’it iha Autoridade Munsipiu Dili, maibé oinsa servisu entre liña ministerial mai to’o iha baze, no grupu balun ne’ebé mak halo resiklajen ba iha lixu ne’e la’os atu halakon lixu ne’e, mas sira bele diminui de’it lixu sira ne’ebé maka iha.

Peritu Ambiente Augusto Almedia da Silva. [Foto: Juvinal]

Augusto dehan falta governu nian maka laiha sosializasaun, avaliasaun no monitorizasaun, entaun komunidade lakon konxiente, oinsa maka jere lixu ne’e ho di’ak.  Turi Augusto solusaun di’ak liu maka presiza integra edukasaun ambientál iha ensinu báziku no ensinu superior, atu ema konxiente didi’ak, importánsia husi ambiente, ema hatene ona entaun la soe lixu arbiru ona.

Lixu ne’e produs husi atividade umanu nian, ne’ebé produs sasan sira ne’ebé la uza ona, siginifika bainhira ema iha lixu ne’e nunka lakon, sempre iha, ne’ebé labele dehan atu efetivu ou lae. Ema matenek balun dehan halo rejiklasen ne’e sira bele diminui de’it maibe labele halakon lixu.

“Ita agradese tanba iha grupu balun ne’ebé maka esforsu an rasik, hodi bele halo atividade lubuk ida, atu salva ambiente husi lixu sira ne’ebé iha. Hau sente grupu balun ne’ebé maka halo resiklajen ne’e seidauk efektivu, tanba  grupu kikoan sira mak hasoru komunidade barak ne’e susar tebes», nia esplika.

Xefe Departamento Saniamento Munisipiu Dili, Domingos dos santos Sugiano, haktuir, politika governu nian liuhusi Ministeriu no Autoridade Munisipiu Dili nian, halo ona sosializasaun no halo ona projeitu balun, hanesan meloramentu sidade, ne’ebé agora dadauk nia prosesu la’o hela, ninia implementasaun mak seidauk, se karik ninia implementasaun ba iha futuru la hanesan mós agora dadaun hala’o hela ne’e.

“Ita hala’o kareta atus ida, ita servisu manual hela, maibé ba future servisu ho profisional ne’ebé di’ak, lixu ita tau iha masa, depois kareta propriu mak ba foti, ne’ebé prosesu ne’e agora dadauk husi parte BMU liuhusi Chine Harbour, sira halo hela sira nian konstrusaun ba fatin lixu iha Dili laran no fatin lixu sira ne’ebé pasadu ne’e ami komesa hasai ona,”nia dehan.

“La’os hanesan ida agora ne’e, ita ba suru, tau tiha ba fatin lixu, depois ita fakar sae ba kareta, ida ne’e laiha ona, ita tau ba masa nakonu, buat ne’e ba suru hatama ba kareta laran press, loron ida ita halo ba karda tolu ba area ida, maibé nia bele halo iha area lima ba iha karda ida, tanba nia foti fakar pres ka dudu hamutuk tiha mak fakar iha Tibar,”

Timor-Leste hanesan illa kiik ida ne’ebé maka pretense iha sudeste Aziátiku, no nia luan 14.874 km2. Tuir dadus sensus 2022 total populasaun iha Timor 1.3 milloens no iha kapital Dili populasaun 324,269.

Tuir dados Banku Mundial 2021, kada loron komunidade sira produs lixu 220 toneladas, inklui botir plástiku, no sei fo impaktu ba rai maran no hamosu inundasaun. Faktu hatudu bainhira udan oras balun de’it akontese inundasaun, lixu botir plastiku mosu iha fatin-fatin (mota no tasi).

Kompania sira ne’ebe produs plástiku no bee butir sira, mos sai factor hodi aumenta lixu iha Timor-Leste, hanesan peritu sira dehan resiklazen ne’e hanesa diminui deit, sa tan halo husi grupu kiik sira, nee sei la resolve lixu ne’ebe ita produs kada loron 220 toneladas. Presiza iha edukasaun ambiental iha eskola sira, muda ema nia hahalok, no importansia ambiental ba ema nia moris, mak sai fator importante ida, hodi hetan solusaun.

Istoria ne’ebe hakerek parte husi programa Jurnalismu ambiental ne’ebe hetan apoiu husi DW Academy Alemanha, kolabora ho Fundasaun Haburas.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here