By Ekipa Neon Metin
Polemik kona ba Prezidente Ramos Horta nia konvite ba Eurico Guterres hodi marka prezensa iha selebrasaun loron Proklamasaun Independensia, 28 Novembru, iha Oecusse-Ambeno, hetan ona resposta. Ekipa Neon Metin konsege halo kontaktu ho Eurico Guterres hodi hetan informasaun kona ba konvite Prezidente Horta nian, no desizaun Eurico nian atu la marka prezensa iha loron selebrasaun ne’e, no mos hetan esplikasaun sira relasiona ho violensia pasadu nian ho responsabilizasaun Eurico nian. Tuir mai bele le’e kompletu intervista exkluzivu Neon Metin halo ho Eurico Guterres via Whatsapp Call iha Kupang.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico hetan duni konvite, atu mai partisipa iha serimonia Loron aniversáriu Proklamasaun Indepedénsia Timor-Leste nian, 28 Novembru, iha Oecusse?
Eurico Guterres: Buat ne’e hanesan ne’e, momentu dia 8 Novembru ne’e, Prezidente Repúblika Timor-Leste ba iha Labuan Bajo, Sumba ho eis governur NTT nian. Depos nia liuhusi fali Kupang, la sala iha dia 7 Novembru ne’e, no eis gobernur NTT ne’e maka telfone fali ha’u, dehan, Prezidente Timor-Leste husi Labuan Bajo atu fila fali ba Dili, sei liuhusi Kupang atu hasoru ho o, ne’e maka hau dehan, entaun diak, bainhira maka mai ba fó hatene hau ba hasoru. Momentu dia 7 sira to’o iha Kupang, sira fó hatene ha’u, dehan Prezidente to’o ona iha Kupang. Ne’ebe iha dia 8 Novembru, tuku 7 kalan oras Indonesia nian, orsida hasoru malu iha hotel ida iha Kupang. Ne’e maka ha’u husu fali, ha’u mesak maka ba ga oinsa? Ne’e maka sira dehan karik bele ema ho ema nain 12. Ho ida-ne’e ha’u prepara ema na’in 12 inklui ho ha’u 12 pesoas. Ne’e maka ami ba hasoru Prezidente Repúblika ho sira seluk tan ne’ebe maka akompaña Prezidente Repúblika.
Ami to’o ne’e Asesór Prezidente nian, Alex ne’e maka koalia uluk. Depois Prezidente koalia tan kona-ba rekonsilisaun entre Timoroan ho Timoroan iha ne’ebe deit, liu-liu ami ne’ebe iha Kupang. Depois koalia kona-ba dia 28 Novembru loron Proklamasaun Indepedénsia Timor-Leste ninia iha Oekussi. Ho ida ne’e Prezidente Repúblika dehan, ha’u hakarak konvida Eurico Guterres ho sira seluk, para bele akompaña serimonia festa Timoroan ninian iha Oekussi.
Prezidente koalia hotu tiha, Alexander fó fali tempu mai ha’u. Ha’u hamrik hodi hatan, ba Prezidente nune’e, saida maka ita boot hateten ne’e la’os foin maka koalia agora, maibé momentu ita boot mai iha Kupang, fulan Jullu 2023, ita pernah hasoru malu iha Kupang, ita boot koalia ida-ne’e ona. Hanesan Timoroan ida, ita boot hanesan Prezidente, aman ba Timor, se hanoin nune’e, ami nuudar Timoroan simu ho liman rua ho kontente, tanba politiku hotu ona.
Agora ne’e ita hamutuk fila-fali, haree Timor nia diak ba oin.
Ne’ebe momentu ne’eba Prezidente lansung dehan katak, depois mak ha’u hatudu iha ne’ebá. Depois hau hatan tan, kona-ba konvite Prezidente ninian atu ba Dili ka Ambeno atu partisipa serimonia ne’e ami prontu, ami prepara atu partisipa ho kontente. Maibé ha’u mós fo hatene ba amo (Prezidente. Red) katak, ba Eurico Guterres deit, sira seluk laiha buat ida, maibé khusus ba ha’u ne’e, problema Timor nian iha 1999 ne’e, ha’u tama tiha kadeia no sai husi kadeia, maibé hau maka sei tama iha lista no labele ba rai liur hanesan mos ba Timor-Leste. Maibe Prezidente maka konvida hau entaun hau ba. Hanesan Timoroan, hau ba. Maibe soal problema laiha problema, ne’e problema ketak ida, nanti ita tur hamutuk mak koalia.
Tan iha duni konvite, hau prontu prepara atu ba, maibé se bele karik husu ba Prezidente atu fo hatene ba governu Indonesia, tanba to’o ohin loron ami sei sidadun Indonesia ninian. Apalagi Prezidente mos konvida Prezidente Indonesia ninian, Jeneral Susilo mos atu ba. Jeneral sira seluk atu ba ne’e laiha problema, mas Prezidente Indonesia maka iha problema. Ha’u la’os tauk, mas tenke evita problema. Hau lakoi ita aumenta problema ne’e ba beibeik, hau evita ida ne’e.
To’o agora mosu polemika iha Dili ne’eba, ha’u mós la hatene, ha’u labele mete to’o iha domestika Timor-Leste ninian. Maibe politika sempre nune’e. Mais ita hakarak kritika malu, hateten aat malu, tolok malu deit, ita hakarak buat hotu lakoi lakoi deit. Ba ha’u laiha buat ida, maibé ha’u nia perguntas maka ne’e, oinsa ba mós hau ema Timoroan, hau nia moris fatin iha Uatulari ne’ebá. Rai Timor ne’e la’os hau nian hotu maibe rai Uatulari ne’e ha’u nian duni, tanba hau nia inan sira no ha’u nia maun nia alin sira iha ne’ebá ne’ebe ita atu hanoin aat ba ita nian rai ne’e lae.
Bainhira ita koalia beibeik ida ne’e, solusaun mak saida? Agora ema hotu-hotu dehan Eurico labele mai, tanba kazu iha 1999 nian. Ha’u mos labele deklara lai, ba se deit, agora ne’e hau foti dezisaun nonok deit. Hanesan uluk Fernando Lasama, David Dias, Paul Martins sira, Isabel Taur nian ferikoan ba haree hau iha Cipinang (komarka.red). Momentu neba hau dehan ba sira, ha’u labele fo hatene ba se deit problema ne’e. Ne’e so hau mak hatene no Maromak maka hatene.
Tanba saida? diak liu hau nonok deit, tanba estadu rua, Indonesia ho Timor-Leste sei presiza malu, ita atu gosta ga la gosta mos Indonesia ho Timor-Leste no nasaun sira seluk mos sei presiza malu. Ita labele ba sobu fali benefisiu nasaun ninian atu halo relasaun birateral ho nasaun sira seluk ne’e. Lori fali ita nian pribadi ne’e ba para estraga buat sira ne’e.
Ne’ebé ha’u nonok deit, ne’ebe atu koalia kona-ba 1999, ha’u seidauk hakarak atu bele koalia. Bele mos hanesan Deputadu sira koalia iha Parlamentu Nasionál Timor-Leste ne’e, bele mos loos i bele mos sala. Tanba ida ne’e deklarasaun sira nian, uluk hau dehan ba sira, tur hamutuk atu koalia, biar povu maka determina, maibe ita ho ita maka koalia ne’e dala ruma ita inventa mos iha, dalaruma ita bosok mos iha.
Mas hau ne’e lae, tanba akontesementu iha ne’ebá hau mos terlibat ne’ebe ha’u hatene ida-ne’e, saida maka ha’u halo no saida maka ha’u la halo. Tanba agora ema barak maka sei nonok entaun hau mos nonok. Tanba saida maka ha’u nonok? ha’u hatene Indonesia ho Timor-Leste sei presiza malu, ne’ebe diak liu maka hau hili dalan nonok deit. Daripada ita koalia bele estraga fali relasaun bilateral entre Timor-Leste ho Indonesia, hahu hosi ukun aan ne’e to’o mai agora 25 anos ne’e.
Ema hotu-hotu koalia ne’ebe ha’u dehan ba sira, imi dehan ha’u ladiak, mas imi hatene galae, momentu militar Indonesia iha 7 Dezembru 1975 tun iha Dili ne’e, laos oho deit ema ida rua, maibé se maka iha sira nia oin ne’e sira oho hotu kedas. Tanba sira tun iha Dili ne’e nia lahatene o Apodete ka FRETILIN fali ka, UDT fali ka, Kota ka Trabailista, maibe sira haree ne’e musuh entaun oho hotu tiha. Agora ida ne’e imi ba hakuak fali no fo medalha bintang husi Timor-Leste ba sira. Agora ha’u ida be Timoroan ne’e?. Tanba saida maka ha’u halo hanesan ne’e? ha’u seidauk hakarak koalia, imi dehan fali hau ladiak, ne’e oinsá fali maka ne’e.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico hau atu komfirma fali, atu mai duni partisipa iha Serimonia Aniversáriu loron Proklamasaun Indepedénsia Timor-Leste nian ka lae?
Eurico Guterres: Ha’u ne’e ema konvida ona ha’u ne’e, diak liu ita partesipa, maibé ho polemika hanesan ne’e, ha’u hanoin fali niat baik Prezidente Repúblika José Ramos-Horta no niat baik Primeiru Ministru Xanana Gusmão no sira seluk tan. Daripada hanya Eurico Guterres ema tolok rahun didiak, ha’u mos senti ladun diak.
Ema sira ne’e, ita tenke respeitu. Uluk kedas ha’u dehan, maske ita iha diferensia maka hili, maibé laiha Timoroan ida maka lakoi Timor hakarak ukun aan. Hotu-hotu hakarak ukun aan, maibe iha dalan oioin maka ita atu hili para ukun aan, balun hakarak liuhusi ida ne’e, balun hakarak liu husi ne’ebá.
Maibé ita la respeitu hanesan ne’e, ema hanesan Ramos-Horta, Xanana Gusmão, ha’u senti la dun furak, ne’ebe diak liu ha’u evita. Sira nia hakarak ne’e di’ak ba ema hotu-hotu, maibé tan deit ha’u, ema tolok halimar sira ne’e, ne’ebe ha’u nian pribadi ha’u husu deskulpa. Tanba deit hau ema tolok eroi sira hanesan ne’e, ne’ebe ha’u senti ladun diak, ha’u diak liu evita lalika ba duke ha’u ba para ita tolok halimar ho ema sira ne’e.
Ha’u sente ladun diak tanba ema hanesan Ramos-Horta, Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Lu-Olo, Lere ho tan apa Taur Matan Ruak, ha’u ema idake respeitu tebes sira. Agora ita tolok halimar fali ema sira ne’e, ha’u sente ladun furak, tan deit ha’u. Ne’ebe diak liu maka ha’u evita, rai ha’u nian hau la Eurico Guterres, maibé ha’u respeitu sira nia konvite maibe tan deit tolok ema eroi sira hanesan ne’e, ne’ebe ha’u evita, ha’u sei la ba.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico Ami Rona katak Maun Eurico Atu mai karik atu simu mos kondekorasaun hotu, ida ne’e loos ka lae?
Eurico Guterres: Ida ne’e hau la hatene. Maibe Prezidente Repúblika ho Primeiru Ministru, no apa lideransa sira iha ne’ebá maka hatene. Ha’u labele koalia to’o iha ne’ebá tanba ha’u ema sidadaun Indonesia tiha. Ne’ebe ha’u labele hatene to’o iha ne’ebá, mas ida ne’e maka loos, ne’e so sira maka bele esplika. Tanba saida maka hanesan ne’e? Ne’ebe hanesan ohin hau dehan, ita fo ona Kondekorasaun ba Jeneral Indonesia, ne’e ita atu dehan tan hanusa, tempu 1975 ne’e Hendro sira maka tama iha Dili.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico Rona dehan Jeneral Kiki Syanakri ho Wiranto mos atu mai? Rona mos katak sira mos atu hetan kondekorasaun, maibe ami mos seidauk iha konfirmasaun ne’e, maun hatene kona-ba ida ne’e no oinsá Maun Eurico nia opiniaun kona-ba ida ne’e?
Eurico Guterres: Dalan ida tan ida ne’e ha’u la hatene, maibé sira fó hatene ha’u ne’e, sira konvida Prezidente Indonesia, mas Prezidente Indonesia pasti sei lapartisipa. Tinan ida ne’e nia laba, maibe tinan mai ne’e nia ba. Tinan ida-ne’e Prezidente Indonesia nia reprezentante maka sei ba, no Jeneral Wiranto ho nia grupu no Polisia sira ne’ebe maka halo problema iha 1999, ne’ebe sira mak sei partisipa iha ne’ebá. Maibe atu kondekora, ne’e ha’u la hatene. Tanba ne’e mak tuir Prezidente nia hanoin ho Primeiru Ministru nia hanoin dehan katak Jeneral Wiranto partisipa ona entaun Eurico mos partisipa para ita koalia ne’e dala ida.
Momentu sira fo konvite formal, Prezidente mos fó hatene ha’u, ne’ebe hau dehan diak amo, tanba diak ba ita nian rai, ita nia jerasaun sira tuir mai, ha’u ema ne’ebe maka prontu. maibé sai fali polemika hasesan ne’e, ita tolok halimar fali ema, ita foin moris horiseik hodibainrua, ita laiha diretu atu ko’alia. Ita moris iha 1999, ita ba tolok fali ema moris iha 1975 mai to’o iha 1999 ne’e, hau sente ladun furak.
Karik sira hanoin ne’ebe maka laloos, ita iha kompetensia atu fó hanoin ba sira, dehan senior sira, aman sira, maun sira, se hanesan ne’e seidauk tempu. Maibé ita tolok fali sira ne’e ita la respeitu sira nia luta durante iha ailaran ne’ebá, bapa duni sira ba mai to’o iha 1999 ne’e, ita la respeitu fali. Se ita la respeitu sira, se maka atu respeitu fali sira.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico bele esplika uituan kona-ba 1999 tanba vítima sira hanoin ne’e maun Eurico nia naran maka boot liu iha momentu ne’eba, maske la’os maun Eurico mesak, mais iha Jeneral sira seluk envolve hotu?
Eurico Guterres: Kona-ba 1999 ne’e, ha’u labele hateten katak la akontese. Ha’u la’os defende hau nia aan, i hau la’os halo loos hau nia aan, maibé ha’u tenke rekoinese katak akontesementu iha 1999 ne’e akontese duni. Maibe tuir ha’u nia hanoin kona-ba ida ne’e, ita seidauk tempu para koalia ida ne’e, tanba ne’e maka hanesan iha priemeru ha’u hateten dehan tanba sa maka ha’u nonok tama kadeia? Tanba ha’u hatene katak maske akontesementu ida hanesan ne’e maibé Indonesia ho Timor-Leste ne’e presiza malu.
Hanesan buat ida, labarik sira foin moris husi nia inan nia kabun laran, depois nia moris ita seidauk hatene labarik ne’e nia saude diak galae? nia Eskola ne’e diak galae? hetan serbisu galae? aban bainrua nusa? Ha’u la lao ses husi akontesementu iha 1999 ne’e, buat ne’e akontese duni, tanba ne’e prosesu hukum international ne’e fó pena ha’u kastigu tinan rua resin iha Cipinang ba akontesementu iha 1999 ne’e.
Maibé ha’u nia perguntas maka akontesementu iha 1999 ne’e ha’u mesak iha responsabilidade, ha’u sente katak ida ne’e lae karik? Ema hotu iha Timor-Leste ne’ebá ne’e, iha mundu, ema hotu hatene katak Eurico ne’e se, ha’u laos Kapolda (Kepala Kepolisian Daerah.red), ha’u laos Danrem (Komandan Resor Militer.red), ha’u laos Tentara no laos Polisi, masa problema nasaun ninian boot hanesan ne’e Eurico maka sai fali responsabiliza ba ida ne’e?
Ha’u hakarak hateten deit, se karik 1999 ne’e ha’u memang ema ida maka ladiak, hanesan sira dehan ne’e, mungkin ema mate barak ona, lideransa sira iha Dili agora, balun sai Ministru balun sai Deputadu, sira ne’e mungkin laiha hotu ona. Iha 2005 ne’e, bainhira Prezidente priemeru Xanana Gusmão mai iha Kupang ami rua hasoru malu, ha’u hateten ba Apa Xanana, Jaco Fernandes, agora akompaña ita boot ne’e, la lori ha’u karik nia mate tiha ona, nia la mehi para atu sai vise Prezidente Parlamentu Nasionál. Jaco, nia hamrik hakuak ha’u, ida ne’e signifika ha’u la kontra saida sira koalia, maibé ha’u la hanesan sira koalia ne’e.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico iha lia fuan ruma ba vitima sira, laos deit husi parte ida nian maibe husi parte rua nian, saida maka maun Eurico atu koalia ba sira?
Eurico Guterres: Ha’u nia hanoin dehan hanesan ne’e, buat ida dia 28 Novembru ne’e, buat sakral boot ida, ba ema hotu nian, la haree dehan katak o maka terus, o maka susar, o maka kiak, ka o maka riku. Ida ne’e la haree ba ne’ebá, ne’e kona-ba ema hotu ninia importánsia, ne’ebe ita tenke hakalma ita nia aan, ita tenke apoiu atividade ida ne’e, para atividade ne’e lao diak.
Tanba ne’e, ita tenke tau matan ba ema hotu-hotu, tanba serimonia ne’e laos ita deit mak ba hamrik iha ne’ebá, maibé estadu Timor-Leste, mos keta konvida ema ruma husi liur karik, ita tenke ajuda governu Timor-Leste para serimonia ne’e la’o diak to’o remata.
Soalan problema 1999 ne’e, se maka oho, se maka responsabiliza ne’e, ne’e buat seluk ida. Ita labele lori fali ba iha serimonia ne’e, ita tenke tau akontesementu 28 Novembru ne’e, akontesementu Nasionál. Ne’e ba ema hotu-hotu, atu gosta ka la gosta ne’e ba ema hotu. ita labele claim dehan katak akontesementu 28 Novembru ne’e ha’u nia de’it laos sira nian, ida ne’e labele hanesan ne’e.
Hau hakarak hateten deit, buat hotu ne’ebe akontese iha Timor-Leste, iha momentu Timur-Timur ne’e, sei iha tempu para ita tur hamutuk hodi koalia. Ida agora ne’e mai ita tur hamutuk hodi koalia ho laran malirin, labele ho nervosu ho hirus deit. kuandu ita atu resolve problema maka ida mai baku hirus matan, ida mai sura liman, ida mai hakilar tolok deit ne’e, problema nunka mais hotu. Fó tempu lai ba estadu ho governu, se ida ne’e maka dehan tenke iha responsabilidade, tuir ha’u, laiha iha ema mak kebal hukum. Nasaun ne’e harii iha lei ninia leten, laos ita harii nasaun ne’e iha poder nia leten, konforme ninia hakarak, laiha ida hanesan ne’e.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico karik bele koalia direitu umanus vitima sira nian?
Eurico Guterres: Koalia kona-ba Direitu umanus, ita tenke peduli, ita labele husik fali ida ne’e, apalagi ita haluha ne’e labele hanesan ne’e. Maibe ha’u hakarak hateten se bele karik ita tenke ho laran malirin, família sira ne’ebe maka sente família mate, lakon to’o agora ita koalia didiak ho estadu Timor-Leste ho Indonesia. Hanesan ha’u Eurico Guterres ha’u nia aman mate, ita labele koalia ha’u nia aman mate, maibe ita mos tenke fo bukti ka dokumentu ida ne’ebe maka hatudu ba ema katak ita nia Aman ne’e mate duni. Depois ita tenke fo hatene ita nia Aman mate ne’e tanba saida? tanba ema oho, monu motor maka mate ka halonusa? se ema maka oho ita fo informasaun ba governu dehan katak ha’u nia aman mate ema ne’e maka oho. Maibe ita hotu-hotu ba hakilar de’it maka ha’u nia aman mate, ne’e sei la ajuda governu, to’o ikus ita atu resolve ita atu komesa husi ne’ebe.
Hanesan sira husu, Eurico fila nia tenke husu deskulpa, ha’u brani husu deskulpa. Buat ida husu deskulpa ne’e todan iha saida, kala ita sala ita husu deskulpa. Maibe ha’u nia perguntas maka ne’e, ita atu husu deskulpa ba se?. Ezemplu ha’u husu deskulpa ba ita boot, ita boot nia alin mate, ita boot tenke hatudu ba hau katak hau maka oho duni ita boot nia alin, para hau hele husu deskulpa ba ita boot. Agora ida ne’e ita ba naran husu deskulpa deit, ha’u sente prosesu ne’e la’os hanesan ne’e.
Maibé tempu sei iha para ita tur hamutuk para hodi koalia, agora ba iha ne’ebá ne’e ita atu fó informasaun, i buat sira ne’e hotu, hakarak dehan, ha’u nian aman mate, ha’u nia tiu mate, pokoknya hotu-hotu mate. Agora mate ba Timor nia ukun rasik aan, ita husu ba governu Timor-Leste, Governu Timor atu haree sira oinsa, loos ga lae? Maibé husu deit ba ha’u, atu halo saida, pasti ha’u husu deskulpa.
No deskulpa ne’ebe maka ha’u husu, se la naton entaun hau simu nia konsekuensi tama kadeia bainhira iha bukti ha’u sala. Apakah ida-ne’e bele kura vitima sira nia família ne’ebe maka iha? Ida ne’e so estadu maka bele. Ne’ebe ha’u hanoin ita tur lai para koalia lai, tenke rekere halo didiak.
Hau nia hakarak mak ne’e, mai ita fó tempu ba governu ho kapadidade ne’ebe maka sira iha, bele tau matan ba buat sira ne’e hotu, no mos koordena ho Governu Indonesia. Se karik to’o tempu ruma ita tur hamutuk atu koalia, ita atu koalia saida ba família vitima ne’e?
Hakarak hateten, koalia vitima ha’u mos vitima, tanba hahu husi ha’u nia mãe nia alin tun mai ema oho oras ne’e to’o iha ne’ebe ha’u mós la hatene, ha’u seidauk bele koalia ida-ne’e.
Iha 1988 Bapa sira ba kaer hau iha SMA Hati Kudus ne’ebá, ha’u seidauk koalia, ami kastigu hamutuk ho senhor Lucas (Saudozo Rama Metan.red) sira, joven ne’ebe maka Bapa kaer uluk maka Eurico Guterres iha SMA Atekudus ne’ebá, no ema ida kaer ha’u ne’e agora boot iha Dili.
Tanba sa maka ha’u halo fali hanesan 1999 ne’e, no iha posisi ida ne’e, ha’u ho Maromak maka hatene. Maibe 1999 ne’e maka ha’u nian tanggung jawab hotu okey, ha’u laos lakoi, maibe masa 1999 ne’e hau maka tanggung jawab hotu, sira seluk hanesan Danrem no Kapolda sira ne’e ba ne’ebe? Masa ha’u maka tanggung jawab hotu ida ne’e labele hanesan ne’e.
Balun dehan hau maka siak liu, ita boot husu ba Anecito Guterres eis Prezidente Parlamentu Nasionál, husu ba nia, kala la lori ha’u ne’e nia mate ona, bele husu ba balun balun iha ne’ebá, hau lakoi temi sira nia naran hotu. Tanba ne’e maka ohin hau dehan katak Indonesia ho Timor-Leste ne’e presiza malu. Se ita iha problema iha ita koalia didiak ho governu, maibé kuandu tuku meza deit iha Parlamentu Nasionál ne’e ema hotu bele. Maibé solusaun ba família vitima ne’e nusa? kalau Eurico maka oho tenke tama kadeia, tanba iha bukti iha Tribunal hau maka sala lori hau ba kadeia iha Becora ne’ebá, mas ida ne’e bele kura vitima sira nia família s ne’ebe maka hela ne’e, so governu maka bele rezolve.
Ato Lekinawa Costa: Maun Eurico ohin temi 1988 nian, bele konta fali akontesementu iha 1988 ne’e oinsa?
Eurico Guterres: Akontesementu ne’e hanesan ne’e, momentu ami iha grupu boot Santo Antonio. La hatene agora governu Timor-Leste rekoinese ga lae hau la hatene ona. Maibé momentu ne’e mai grupu boot tebes no prekore Munisípiu 13 iha Timor-Leste ne’e. Ami halo buat barak iha momentu ne’eba. Maibé iha 1988 ne’e balun ba fó informasaun ba Bapa, ne’ebe iha meudia intelijén sira husi militar ho Polisia sira ba kaer hau iha SMA Hati Kudus. Momentu ne’e hau Ketua OSIS (Organisasi Siswa Intra Sekolah.red) iha ne’ebá. Depois sira ba fó hatene ba Padre Monteiro no Padre haruka madre ba bolu ha’u. Ha’u hanoin dehan ha’u Ketua OSIS be bolu ha’u atu ba kordena buat ruma, no hau nia kadernu no buku, pasta rai iha eskola laran.
To’o iha kantor ne’ebá, Padre Monteiro fó Sankis ida ha’u hemu tiha, nia dehan nia maka ne’e, iha buat ruma nusa ba fó hatene fali mai ha’u. Ho ida ne’e Bapa tau ona hau iha kareta laran, no iha kareta laran Bapa suta ha’u husi merkadu Becora nian tama to’o mai iha Kolmera ne’ebá. Ema ne’ebe ami kadeia hamutuk maka Lucas, Belsior, Ananias do Carmo, Filomeno Gomes, Filomeno ida tan, Feliz, Lazaro, Matias Emfermeiro ne’e, Pedro Maluco, Alexo ema Laivai nian no ha’u nian riang rasik Manuel Gaspar ema Viqueque, no Amo Bispu Don Carlos maka mai vizita ami.
Hau atu dehan deit, hau seidauk hakarak atu konta buat sira ne’e. ha’u nia elementu husi grupu Santo Antonio ne’e ami hatene malu. Momentu ami atu fahe malu ne’e ha’u dehan ba sira, imi iha ne’ebá ha’u iha ne’e. No sira dehan mai ha’u, nusa maka maun hanorin tiha ami maun iha ne’ebá fali no ami iha ne’e fali? no ha’u hatan ba sira ne’e ha’u mak hatene no Maromak maka hatene ha’u labele fó hatene o.
Se bele karik liu rekonsilisaun ne’e ita tur hamutuk ita koalia ba malu husu deskulpa ba malu, se deskulpa la to’o hatama ba kadeia, depois ita koalia ho estadu rua ne’e, tan imi rua ami sai tiha nune’e, imi bele tau matan ba ami galae?
Ato Lekinawa Costa: Tuir maun nia hanoin rekonsilisaun ne’ebe diak ne’e maka oinsá?
Eurico Guterres: Rekonsilisaun ne’e uluk kedas ha’u dehan ba sira, rekonsilisaun ne’e ita ho ita, labele ema seluk maka Haruka, no ema seluk maka mete. Rekonsilisaun dala hira ona maibe gagal hela deit, sira lao tiha, ita maka hela oho malu mate didiak, ne’ebe ita tenke sadar ona katak ternyata sira aproveita ita, soran ita, ita baku malu, oho malu maibe sira subar sira nia benefisiu ba ita.
Ita tenke evita buat ida ne’e. Timoroan hakarak rekonsilisaun ne’e ita ho ita mak tenke buka malu hodi halo rekonsiliasaun. Depois ita rekonsilisaun tiha mak ita foin hatene katak apakah ha’u sala oho ita boot ka ita boot sala oho ha’u ga, apakah ha’u mak tur tur hemu aimoruk droga hodi hamrik ta’a mate ita boot ga, ka oinsa? ita tenke hatene lai ida ne’e maka, se loos maka sala no responsabilidade ba akontesementu iha Timor-Leste ne’e.
Maibe agora ita han malu mas Hendropriyono ba Iha Timor-Leste, sira fo fali medali hodi kondekora, istoria ne’e oinsa fali maka ne’e?. Maibe hau sala oho duni ita boot nia aman ha’u husu deskulpa, se ita boot simu para ona no loos ona, maibé ita boot la simu konsekuensia ha’u tenke ba kadeia.
Ato Lekinawa Costa: Apakah maun Eurico rasik iha 1999, halo aat ba ema ruma?
Eurico Guterres: Kalau ha’u lae. Ha’u salva ema maka barak. Hau pribadi lae. Hau nia elementus balun sira baku malu tanba saida ida ne’e hau la bele hatene, tanba ne’e maka Tribunal international foti dezisaun mai ha’u katak hau hanesan boot sira nian entaun ha’u tenke responsabiliza ba buat sira ne’e hotu. Maibe kona-ba Eurico oho ema ne’e Eurico la oho ema.
Se karik aban bainrua hau dehan ba imi, ema ida haruka hau oho imi ne’e maka imi kondekora ne’e, ne’e imi atu hatan nusa?.









