Hakerek nain: Sergio Barreto, Oxfam iha Timor-Leste
Foin-sa’e nia empreendedorizmu iha agrikultura hala’o papél ida ne’ebé importante tebes hodi hametin ekonomia lokál sira no promove meius subsisténsia ne’ebé sustentável iha Timor-Leste. Iha nasaun tomak, agrikultór joven sira hasoru oportunidade no dezafiu sira bainhira sira serbisu atu harii negósiu produtivu sira iha área sira hanesan adubu orgániku, agroturizmu, hakiak ikan, no ai-horis osan nian. Apoia sira-nia kreximentu esensiál atu hamenus dezempregu iha área rurál, hadi’a seguransa ai-han, no enkoraja inovasaun iha setór agrikultura nia laran. Inisiativa aprendizajen kruzada ida-ne’e destaka oinsá kolaborasaun bele fó kbiit ba agrikultór joven sira atu habelar sira nia abilidade, konfiansa, no potensiál negósiu nian.
Grupu agrikultór juventude barak iha Timor-Leste tomak envolve ativu iha atividade agrikultura produtivu, maibé sira kontinua hasoru barreira signifikativu. Hirak-ne’e inklui koñesimentu tékniku ne’ebé limitadu, asesu fraku ba merkadu sira, falta literasia finanseira, no difikuldade sira atu hetan lisensa negósiu ka empréstimu fraku sira. Adisionalmente, emprezáriu joven barak maka laiha oportunidade atu aprende hosi grupu susesu sira seluk ka atu observa rasik prátika sira ne’ebé efetivu.
Atu rezolve kestaun sira-ne’e, aprendizajen entre munisípiu sira maka krusiál. Ida-ne’e permite agrikultór joven sira atu fahe esperiénsia sira, aprende téknika foun sira, hametin abilidade sira marketing nian, no komprende prosesu administrativu sira ne’ebé presiza atu formaliza sira nia negósiu sira. Liuhusi liga grupu foin-sa’e sira ho instituisaun governu nian, servisu finanseiru sira, no emprezáriu sira ne’ebé estabelese ona, inisiativa sira-ne’e kontribui ba dezenvolve ekosistema ida ne’ebé fó apoiu no informadu liután ba empreza agríkola sira ne’ebé lidera hosi foin-sa’e sira.
Oxfam nia Papel
Oxfam, hamutuk ho grupu foin-sa’e emprezáriu sira iha Ermera—Adubu Orgániku Timor-Leste (TILOFE), Ermera Ai-kulat Mutin Organico (EAMO), no Forum Juventude Defisiente Ermera (FJDE)—organiza eventu cross-learning ne’ebé halibur grupu agrikultór foin-sa’e sira husi munisípiu 12. Durante programa loron haat ne’e, partisipante sira observa demonstrasaun prátika, vizita grupu produtivu sira hanesan produtór baunila no kolam ikan, esplora parsela agrofloresta no sentru agroturizmu, no halo interasaun ho instituisaun mikro-kréditu sira. Esperiénsia prátika sira-ne’e ajuda agrikultór joven sira atu komprende operasaun sira iha mundu reál no aprende tékniku produsaun no prosesamentu foun sira.
Oxfam mós fasilita diálogu sira entre grupu juventude sira no reprezentante xave sira husi IADE, SERVE IP, Ministériu Komérsiu no Indústria, Turizmu, Agrikultura, no autoridade lokál sira. Liuhusi sesaun sira-ne’e, partisipante sira aprende oinsá atu asesu ba kompetisaun negósiu sira, aplika ba lisensa negósiu nian, buka empréstimu fraku, no partisipa iha oportunidade formasaun sira ne’ebé oferese hosi instituisaun governu nian. Sira mós hetan orientasaun kona-ba marketing no kriasaun konteúdu iha mídia sosiál hodi promove sira nia produtu ho efetivu.
Liuhusi projetu HAKFOUN, Oxfam kontinua fó apoiu ba grupu joven agrikultór sira hodi liga sira ho ema sira ne’ebé foti desizaun no hatudu sira-nia inisiativa iha expo sira iha Rabilau Maubessi no RAEOA, Oecusse. Emprezáriu foin-sa’e sira ne’ebé susesu hetan konvite atu fahe sira nia viajen, hodi ajuda inspira partisipante sira no oferese hanoin prátiku hodi ultrapasa dezafiu sira iha paizajen negósiu nian.
Atu asegura kreximentu no susesu ba tempu naruk hosi empreza agríkola sira ne’ebé lidera hosi foin-sa’e sira, apoiu komunidade ne’ebé luan liu maka esensiál. Parte interesada sira—inklui instituisaun governu nian, atór setór privadu sira, sosiedade sivíl, no parseiru dezenvolvimentu sira—hetan enkorajamentu atu investe iha formasaun ba foin-sa’e sira, kria dalan finansiamentu ne’ebé asesivel, no loke oportunidade merkadu foun sira. Ema ida-idak mós bele apoia liuhosi promove produtu lokál sira, halo advokasia ba polítika sira ne’ebé amigavel ba foin-sa’e sira, no fahe koñesimentu iha sira nia rede sira. Hakbiit agrikultór foin-sa’e sira la’ós de’it investimentu ba sira-nia futuru maibé mós ba futuru reziliénsia agríkola Timor-Leste nian.
Inisiativa aprendizajen kruzada hatudu impaktu maka’as hosi kolaborasaun, troka koñesimentu, no apoiu institusionál iha hametin empreendedorizmu foin-sa’e sira-nian. Liuhusi Oxfam no nia parseiru sira, agrikultór joven sira hetan abilidade, konfiansa, no oportunidade sira ne’ebé sei ajuda sira harii negósiu sustentável sira no kontribui ba dezenvolvimentu lokál. Ho apoiu ne’ebé kontinua, grupu joven sira ne’e bele sai katalizadór ba inovasaun no mudansa pozitivu, dudu setór agríkola ne’ebé inkluzivu no prósperu liu ba Timor-Leste.
Kona-ba Oxfam iha Timor-Leste:
Oxfam iha Timor-Leste (OiTL) halo parte iha movimentu global ida ne’ebé luta hasoru dezigualdade, pobreza, no injustisa. Oxfam servisu iha nasaun liu 60 iha parseria ho organizasaun liu 3,500 hodi entrega programa millaun 22. Liu pursentu 50 hosi sira ne’ebé serbisu ho ami maka feto no labarik-feto sira.
Oxfam servisu hamutuk ho povu Timor kuaze tinan 50 ona. Ami hanesan organizasaun ida ne’ebé foka ba direitu no lider ida iha ami nia modelu parseria, hodi permite ami nia parseiru sira atu hala’o atividade iha komunidade rurál sira. Ami nia objetivu ida mak atu avansa ami nia serbisu hodi influensia dezafiu dezenvolvimentu sira hanesan direitu ba rai no diversifikasaun ekonómika.









